Sandra Benčić poručila je kako vladine mjere za suzbijanje inflacije nisu dale željene rezultate, a tvrdi da je Hrvatska i dalje među najpogođenijima
KOMENTIRALI MJERE
Od utorka skuplje gorivo, Vlada ograničava rast cijena. Glavina: 'Već radimo na novom paketu'
Čitanje članka:
3
min
Od utorka ponovno poskupljuje gorivo, a Vlada je ograničila rast cijena energenata novim paketom mjera za zaštitu standarda građana. Za HRT su o poskupljenju i Vladinu paketu govorili Tonči Glavina (HDZ), Sandra Benčić (Možemo!), Ivica Mesić (Domovinski pokret) i Mihael Zmajlović (SDP).
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina poručio je kako Vlada novim paketom mjera vrijednim 450 milijuna eura nastavlja štititi standard građana i stabilnost gospodarstva, a u tome je regulacija cijena goriva jedna od najvažnijih odluka. Istaknuo kako je riječ o nastavku započetih mjera, ali i odgovoru na globalnu energetsku krizu.
- Najznačajnije i najvažnije je reguliranje cijene nafte, odnosno goriva. To je u ovom trenutku ključno i za građane i za gospodarstvo, rekao je i pojasnio kako na cijene snažno utječe situacija u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih energetskih točaka.
- Tu se proizvodi oko 20% svjetske nafte i odvija velik dio globalne trgovine energentima. Zato je važno da reagiramo brzo i učinkovito, što smo i učinili, naglasio je i dodao je kako Vlada već radi na novom, drugom paketu mjera.
Uz energente, paket uključuje i 28 milijuna eura za poljoprivredu i akvakulturu, mjere za studente te energetsku učinkovitost. Uvodi se i nova potpora za javni prijevoz kako bi se osigurala dostupnost usluga.
- Cijene smo kalibrirali tako da budemo oko prosjeka drugih zemalja. Osim toga, regulacija se odnosi na benzinske postaje u gradovima, a ne na autocestama, objasnio je. Ne isključuje mogućnost da će biti i novih mjera.
Sandra Benčić poručila je kako vladine mjere za suzbijanje inflacije nisu dale željene rezultate, a tvrdi da je Hrvatska i dalje među najpogođenijima. Dodaje kako Vlada ulaže značajna sredstva, ali bez ključnih mehanizama kontrole.
- Ne može se reći da Vlada nije imala mjere - imala ih je sve ove godine. Međutim, efekt tih mjera je da novac nije završio u džepovima građana, nego u ekstra profitima trgovaca, rekla je. Kao primjer navela je snižavanje PDV-a na hranu.
Dodala je kako je problem u tome što država intervenira na tržištu bez adekvatnog nadzora i tvrdi da inflacija u Hrvatskoj ima jasne dobitnike i gubitnike.
- Gubitnici su umirovljenici i ljudi koji žive od rada s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama. Dobitnici su banke, trgovački lanci i dio uslužnog sektora, rekla je.
Benčić je posebno upozorila na izostanak poreza na ekstra profit.
- Zakon smo predlagali više puta, ali ga je HDZ svaki put odbio. Time se štite oni koji su u krizi ostvarili dodatne profite na račun građana, rekla je.
Osvrnula se i na problem domaće proizvodnje hrane i propuštene investicije, a zaključno je upozorila da je Hrvatska zbog takvih politika među najranjivijima u Europskoj uniji.
- Mi smo jedna od najranjivijih zemalja eurozone. Nova inflacija dolazi na već postojeću, koja je već bila dvostruko veća od europskog prosjeka, zaključila je Benčić.
Glavina je odgovorio na kritike Sandre Benčić, poručivši kako se kompleksne gospodarske teme ne mogu svoditi na pojednostavljene prijedloge. Naglasio je kako konkretni rezultati Vladinih reformi i paketa mjera govore sami za sebe.
- Rezultat je da je Hrvatska posljednjih godina među tri ili četiri najbrže rastuće ekonomije u Europi. Ako izuzmemo otočne države poput Irske, Malte i Cipra, Hrvatska je bila prva kontinentalna zemlja po rastu BDP-a, istaknuo je posebno rast plaća i tržišta rada. Glavina tvrdi i da hrvatske mjere izazivaju interes drugih zemalja.
Ivica Mesić iz Domovinskog pokreta tvrdi da nema razloga za zabrinutost zbog poskupljenja plavog dizela i rasta troškova sjetve. Naglašava da je problem isključivo cijena jer 'plavog dizela ima dovoljno'.
Gužve na benzinskim postajama pripisuje panici, a ne nestašici goriva. Za energetsku situaciju kaže da je stabilna. Hrvatska, ističe, ima zalihe goriva za oko 90 dana te raspolaže rafinerijom, naftovodom i LNG-om, a proizvodi oko 75 % vlastite električne energije. Zaključuje da smo u boljoj poziciji nego većina zemalja EU.
Ne planira nove mjere jer zasad nisu potrebne, iako 'ma alata i prostora za djelovanje, uključujući moguće smanjenje PDV-a. Podsjeća da paket mjera već predviđa potpore do 100 eura po hektaru za prvih 10 hektara, 50 eura za sljedećih 10 te kredite uz moratorij do šest mjeseci radi očuvanja likvidnosti. Ne slaže se da se poskupljenje kompenzira s drugim potporama.
Mihael Zmajlović (SDP) tvrdi da Vladine mjere protiv inflacije ne rješavaju ključne probleme. SDP, kaže, od početka krize predlaže reformu koja bi 'rasteretila rad i omogućila rast plaća', ali i dodatno oporezovala one s ekstra profitima.
Aktualne poteze naziva kratkoročnima, a upozorava da će 450 milijuna eura netko morati platiti te dodaje da će socijala, zdravstvo, obrazovanje i znanost biti glavni gubitnici. Ističe da visoka inflacija pokazuje slabost gospodarstva jer je Hrvatska među zemljama s najvišom inflacijom u EU. Kritizira i korištenje europskog novca: povukli smo milijarde, a i dalje uvozimo više od 50 % hrane.
U energetici vidi propuštene prilike. Kaže da je najlakše administrativno dijeliti novac, ali da se nakon šoka ništa ne mijenja. Upozorava da Hrvatska u nekim mjesecima uvozi 30 do 40 % struje te pita zašto blokira projekte vrijedne tri milijarde eura. Odbacuje tvrdnje da obnovljivi izvori destabiliziraju sustav i poručuje da treba ulagati u mrežu, skladištenje i moderne sustave. Najavio je nove mjere koje će ublažiti kratkoročne šokove i dugoročno ojačati gospodarstvo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
