Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Rezultati analize predstavljeni su na saborskom Odboru za obrazovanje. U usporedbi s kontrolnim školama, postignuća i zadovoljstvo učenika, roditelja i nastavnika su tek nešto malo bolji
Završila je treća, pretposljednja godina eksperimentalnog programa Cjelodnevna škola (CDŠ). U program su uključene 62 osnovne škole u Hrvatskoj. Riječ je o najvažnijem projektu u ovome mandatu ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa. Projekt se financira iz Zajma Svjetske banke i državnog proračuna. Uvođenje jednosmjenske nastave, odnosno gradnja, dogradnja i preuređenje škola kako bi se u njima mogla nastava provoditi u jednoj smjeni, financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
CDŠ je nastavni program koji uključuje ostanak svih učenika u školi kao da su u produženom boravku. Učenici u školi imaju potpomognuto učenje - dakle, završavaju zadaće, pripremaju gradivo itd. u školi sa svojim učiteljima. Imaju nove predmete, više sati hrvatskog, matematike i tjelesnog.
Imaju tri obroka, izvannastavne aktivnosti, strukturiran odmor i više tjelesne aktivnosti. CDŠ bi trebao biti model nastave koji će se provoditi u svim školama nakon što se sve te škole pripreme za izvođenje cjelodnevne nastave. No, ne zaboravimo, jednosmjenska nastava ne znači uvođenje CDŠ-a, a iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih nema jasnih odgovora na pitanje što nakon završetka četverogodišnjeg eksperimentalnog programa.
Zbog svega ovoga, saborski zastupnici tražili su izvješće o provedbi CDŠ-a na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Izvješće s rezultatima izradio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanje (NCVVO), a mi donosimo najvažnije detalje prve javno objavljene analize ovoga programa.
Riječ je o usporedbi rezultata nacionalnih ispita koje su pisali učenici 4. i 8. razreda, i to hrvatski jezik i matematika. Uspoređeni su rezultati učenika u CDŠ-u i učenika u 60 kontrolnih škola. Ispitani su i motivacija za učenje i boravak u školi, percepcija novostečenih znanja i vještina, sigurnosti u školi, organizacije vremena, podrške u učenju te zdravlja.
To ispitivanje je provedeno online, a iz NCVVO-a su upozorili kako se javilo malo sudionika i da rezultate treba uzeti s oprezom. U CDŠ-u su ispitani 1528 učenika 4. razreda i 1491 učenik 8. razreda. U kontrolnim školama ispitani su 1240 učenika 4. razreda i 1330 učenika 8. razreda. Ispitani su i roditelji te učitelji i nastavnici.
Ipak, i takvi rezultati daju zanimljivu sliku.
Kad se gledaju nacionalni ispiti, učenici 4. razreda u CDŠ-u testove iz hrvatskog i matematike napisali su nešto bolje od kontrolne skupine (između 45,7 i 46,2 posto), no obje skupine bile su lošije od nacionalnog prosjeka (48,7 i 50,1 posto).
Jednako je tako i s 8. razredima, s tim da su u CDŠ-u učenici iz matematike imali prosječnu riješenost od 38,5%, dok je nacionalni prosjek 44,3%.
Što se tiče motivacije za školu i učenje, obje skupine pokazuju nešto veću motivaciju od prosjeka, pri čemu je procjena učitelja bolja od samih učenika.
Opće zadovoljstvo školom i nastavom učenici i roditelji u CDŠ-u ocijenili su s prosječnih 15 bodova od 20.
Zanimljivo je kako su učenici 8. razreda u redovnoj nastavi pokazali više zadovoljstva sa školom od učenika u CDŠ-u.
Značajna se razlika ipak vidi kod dodatnog učenja, instrukcija i pisanja zadaća. Znatno više učenika eksperimentalnog programa u odnosu na učenike kontrolnog programa izjavilo je da zadaću piše samo u školi i ako uče kod kuće, to rade samostalno.
Više roditelja učenika eksperimentalnog programa u odnosu na roditelje učenika kontrolne skupine izjavljuje da njihovo dijete piše zadaću isključivo u školi.
Jednako tako, puno manje učenika u CDŠ-u ide na plaćene instrukcije izvan škole, a to se posebno vidi u osmim razredima.
Izvannastavne aktivnosti isto su bolje ocijenjene u CDŠ-u. Učenici eksperimentalnog programa i njihovi roditelji zadovoljniji su ponuđenim izvannastavnim aktivnostima u odnosu na učenike kontrolne skupine.
Razlika je vidljiva i u broju te troškovima za izvannastavne aktivnosti. Roditelji u kontrolnim školama definitivno plaćaju više za izvannastavne aktivnosti.
S obzirom na to da imaju organizirana tri obroka u školi, kao i puno aktivnosti, učenici u CDŠ-u hrane se nešto kvalitetnije te su nešto više fizički aktivni od svojih kolega u redovnom programu.
Učenici su iskazali i nisku stopu vršnjačkog nasilja. No mora se uzeti u obzir činjenica da su većina škola u CDŠ-u male, ruralne škole s vrlo malim brojem učenika.
Sami učitelji iskazali su veće zadovoljstvo radom u CDŠ-u.
Ipak, u konačnici se stječe dojam da je analiza napravljena "na brzaka", a ne kao ozbiljan pregled postignuća eksperimentalnog programa. No čak i takvi rezultati upućuju na to kako nema toliko velikih razlika između CDŠ-a i redovne nastave, osim u područjima koja silom prilika moraju biti bolja - ako učenici imaju tri obroka, logično je da se hrane bolje. Ako ostaju dulje u školi i učitelji rade s njima, logično je da više gradiva odrade u školi i manje idu na instrukcije.
Ravnateljice i ravnatelji škola u CDŠ-u, pak, izrazili su zadovoljstvo programom. Škole su dobile izdašno financiranje za uvođenje programa, pa su mnogi riješili dugogodišnje probleme te osigurali moderne alate, pomagala i opremu za rad. Marina Balić, ravnateljica OŠ Čakovci kraj Vukovara, za Školske novine kao najveću prednost ističe više sati tjelesne kulture, ali i više vremena da se nastavnici bave učenicima. Pozitivan je i veliki broj izvannastavnih aktivnosti u školi, čak i tijekom ljetnih praznika. To znači uštedu na troškovima i vremenu za roditelje, ali i više mogućnosti za djecu u malim sredinama.
Ravnatelji ističu kako su se nakon prve teške godine sad već snašli te su prednosti značajne. Za jednosmjensku nastavu i CDŠ dosad ugovoreno su oko dvije milijarde eura. Za uređenja škola, Ministarstvo je dosad potpisalo 340 ugovora s osnivačima škola u ukupnoj vrijednosti od 1,99 milijardi eura. Škole u CDŠ-u dobile su između 300.000 i 400.000 eura za brzu adaptaciju kuhinja, blagovaonica i klimatizaciju prostora. Redovito im se doznačuju sredstva za provedbu nastave, a neke škole dosad su povukle i po 200.000 eura.
No što će se događati nakon zadnje, četvrte godine provedbe, tek treba vidjeti. Ministarstvo je već otkrilo kako se jednosmjenska nastava neće moći uvesti prije 2030., ako ne i kasnije. Jednako tako, neće se uvesti u sve škole, posebno u Zagrebu i Splitu, jer dio škola jednostavno nema uvjete. Za CDŠ, pak, tek će se napraviti model provođenja. Za projekt koji je najavljivan kao strateško ulaganje u obrazovanje, javnost bi morala znati više.
24sata © 2026
