Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prilagodba uključuje više mjera. Primjerice, u Hrvatskoj se ulaže u obranu od poplava i u sustave obrane od požara. Naš je zadatak da sustavi prognoze i upozorenja budu što točniji - kaže ravnatelj DHMZ-a
Drugi dan ljeta u Hrvatskoj donio je pravi meteorološki kontrast. Dok su pojedina područja bilježila temperature iznad 33 stupnja i neugodne sparine, drugdje su se razvili snažni pljuskovi, olujni vjetar i grmljavinsko nevrijeme. Posljedice takvih vremenskih prilika osjetile su se na otvorenim prostorima, gdje su izbili požari uzrokovani udarima munje, piše net.hr Na šibenskom području zabilježena su dva požara nakon grmljavinskog nevremena. Tijekom gašenja angažirana su i dva kanadera, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca vatra nije ugrozila naseljena područja. Požar je nakon nevremena izbio i na Čiovu, gdje je zahvatio borovu šumu, dok su vatrogasci intervenirali i na Hvaru, na području Svete Nedjelje.
Prije dolaska nestabilnog vremena mnogi su dijelovi zemlje bili izloženi izrazito visokim temperaturama. Najviše je izmjereno u Senju, gdje je temperatura dosegnula 37,5 stupnjeva Celzijevih. Vrlo vruće bilo je i na Malom Lošinju s izmjerenih 36,9 stupnjeva, dok su Šibenik, Split i Ploče bilježili oko 35 stupnjeva. Sličan toplinski val zahvatio je i veći dio Europe.
U pojedinim dijelovima kontinenta temperature su prelazile 40 stupnjeva, a posljedice su se osjetile u prometu, obrazovanju i sportu. Francuska se našla među najpogođenijim zemljama. Gotovo polovica države bila je pod najvišim stupnjem upozorenja zbog vrućina, a u Bordeauxu je izmjereno čak 42 stupnja. Zbog ekstremnih uvjeta zatvoreno je oko 800 škola, a dio željezničkog prometa bio je obustavljen. Problemi u prometu zabilježeni su i u Belgiji, dok su u Njemačkoj i Španjolskoj odgađani sportski događaji, uključujući pojedine teniske turnire.
U Madridu je zbog visokih temperatura otkazano i organizirano javno praćenje nogometne utakmice protiv Saudijske Arabije.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler ističe kako je početak ljeta donio istovremeno dvije vrste opasnosti toplinske valove i grmljavinska nevremena. Putem sustava Meteoalarm izdana su upozorenja za velik dio jadranske obale zbog visokih temperatura, dok su za riječku i osječku regiju najavljena grmljavinska nevremena.
- Možemo reći da su se dogodile tri osnovne promjene. Te je 2023. u Hrvatskoj uveden takozvani HR alarm, odnosno SRUUK sustav. Što se tiče DHMZ-a, aktiviran je šest puta do sada u različitim vremenskim situacijama. Važna nam je bliska suradnja s Ravnateljstvom civilne zaštite koje upravlja cijelim sustavom. Dodatno smo pojačali sustav meteoalarm, koji se sada izdaje tri dana unaprijed, a ne dva. Trenutačno ulažemo velike napore da taj sustav bude prostorno precizniji i da upozorenja ne budu samo na razini regija, poput zagrebačke i osječke, nego na razini županija. To je vrlo važno za lokalnu civilnu zaštitu jer daje precizniju prostornu informaciju - rekao je.
Prema aktualnim prognostičkim modelima, toplinski val mogao bi se zadržati još nekoliko dana, a pojedine projekcije upućuju na to da bi visoke temperature mogle trajati sve do kraja lipnja. Klimatski stručnjaci upozoravaju da se Europa zagrijava brže od globalnog prosjeka. Sezonske prognoze upućuju na to da bi i ovogodišnje ljeto moglo biti toplije od višegodišnjeg prosjeka. Iako je još prerano donositi zaključke o srpnju i kolovozu, lipanj je zasad potvrdio očekivanja o iznadprosječno toplom početku sezone.
- El Niño je prirodna pojava koja se u Pacifiku javlja svakih dvije do sedam godina. Prvenstveno utječe na vrijeme u Australiji i Indoneziji, kroz suše i rizik od požara, a u drugom dijelu Pacifika kroz veće količine oborina - rekao je.
Ulaganja u obranu od poplava, zaštitu od požara i razvoj sustava prognoziranja ključni su elementi prilagodbe klimatskim promjenama. Istodobno, meteorološke prognoze postaju sve pouzdanije zahvaljujući napretku tehnologije i modela za predviđanje vremena.
- Kad govorimo o klimatskim promjenama, treba reći da bismo i bez njih povremeno imali ovakve izazove. Prilagodba uključuje više mjera. Primjerice, u Hrvatskoj se ulaže u obranu od poplava i u sustave obrane od požara. Naš je zadatak da sustavi prognoze i upozorenja budu što točniji kako bismo ih mogli izdavati na vrijeme. Tu vidimo pomak iz desetljeća u desetljeće. Ti pomaci nisu dramatični, ali prognoze su danas točnije. Primjerice, prognoza tri dana unaprijed danas je točna kao što je devedesetih bila prognoza jedan dan unaprijed, a to je značajan pomak - zaključuje ravnatelj.
24sata © 2026
