Šef DHMZ-a upozorio: Europa se zagrijava više od ostatka svijeta

Hrvatsku je zahvatio toplinski val koji će, prema prognozama, potrajati tijekom cijelog tjedna, a temperature će u pojedinim dijelovima zemlje dosezati i do 35 stupnjeva Celzijevih. Na to je upozorio glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler gostujući u Dnevniku HRT-a.

- U idućim danima, praktički tijekom cijelog tjedna, očekujemo temperature koje će se u dijelovima Hrvatske kretati oko 35 stupnjeva. Za sutra smo izdali upozorenja za dvije vrste opasnih vremenskih pojava - rekao je Güttler.

Putem sustava Meteoalarm izdana su žuta upozorenja za osječku, zagrebačku i riječku regiju zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, dok su za dubrovačku, splitsku i riječku regiju na snazi upozorenja zbog visokih temperatura. Rijeka se tako našla pod dvostrukim upozorenjem.

Govoreći o područjima koja će biti najizloženija toplinskom valu, Güttler je istaknuo kako je najveći oprez potreban na Jadranu.

- Visoke temperature nastavit će se i na kontinentu, no zasad nisu ispunjeni kriteriji za izdavanje toplinskih upozorenja. Zbog toga su upravo obalna područja ona na koja treba posebno obratiti pozornost tijekom narednih dana - naglasio je.

Natprosječno toplo ljeto

Prema sezonskim prognozama, pred Hrvatskom je još jedno ljeto toplije od prosjeka. Ipak, meteorolozi upozoravaju da vremenske prilike treba pratiti iz dana u dan zbog mogućnosti lokalnih nevremena.

- Prognoze pokazuju da će ovo ljeto ponovno biti toplije od prosjeka. Međutim, potrebno je pratiti razvoj vremenskih obrazaca iz tjedna u tjedan. Već sada vidimo primjer u kojem snažan toplinski val lokalno mogu prekinuti pljuskovi i oluje - rekao je Güttler.

PADA REKORD Britaniju očekuje toplinski val, takve temperature nisu viđene posljednjih 50 godina

Dodao je kako ljeto najčešće donosi dvije karakteristične pojave – dugotrajne toplinske valove te kratkotrajne, ali intenzivne oluje koje mogu privremeno sniziti temperaturu i donijeti obilnije oborine.

Güttler je podsjetio da su posljednjih deset godina ujedno i deset najtoplijih godina otkad postoje mjerenja.

- Posljednja godina s globalno najvišim temperaturama bila je 2023. To je rezultat dugotrajnog zagrijavanja uzrokovanog klimatskim promjenama, ali i prirodnog fenomena El Niño. Sada ponovno ulazimo u razdoblje u kojem imamo nastavak globalnog zagrijavanja i novi El Niño nakon dvije godine. Zbog toga će 2026. i 2027. konkurirati za to neslavno prvo mjesto među najtoplijim godinama - upozorio je.

Prema njegovim riječima, prosječna temperatura planeta zbog klimatskih promjena raste za približno trećinu stupnja svakih deset godina, zbog čega su i godine koje se danas smatraju relativno svježijima toplije od mnogih toplih godina s početka 1990-ih i 2000-ih.

Govoreći o utjecaju klimatskog fenomena El Niño, Güttler je pojasnio kako on nema ključnu ulogu u oblikovanju europske klime.

- El Niño je prirodna pojava koja najviše utječe na Australiju, gdje povećava rizik od suša i požara, te na zapadne obale Amerike, gdje donosi obilnije oborine. U Europi se mogu osjetiti tek sekundarni učinci, primjerice nešto kišovitije jeseni, ali to nije glavni čimbenik koji određuje klimu na našem kontinentu - rekao je.

Jugozapad Europe među najugroženijima

Aktualni toplinski val najviše pogađa jugozapad Europe, a među najizloženijim zemljama nalaze se Španjolska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

- Španjolska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo među najpogođenijim su područjima. Hrvatska se nalazi na rubnom dijelu ovog toplinskog vala. Francuska prolazi kroz drugi snažan toplinski val ove godine i ondje se tijekom sljedećih dana očekuju temperature više od 40 stupnjeva Celzijevih“, istaknuo je Güttler.

NIKUD BEZ VODE Toplinski val ne popušta! Evo kako se zaštititi od opasnih vrućina u sljedećim danima

Govoreći o mogućnostima ublažavanja klimatskih promjena, Güttler je naglasio da se djelovanje temelji na smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi na posljedice koje su već vidljive.

- Svijet sve više prelazi na elektrifikaciju i obnovljive izvore energije. I u Hrvatskoj imamo više od 1,5 gigavata instaliranih solarnih kapaciteta. Međutim, procjene pokazuju da taj proces postoji, ali da nije dovoljno brz - rekao je.

Dodao je kako Hrvatska posljednjih godina ulaže u obranu od poplava i požara te u razvoj sustava ranog upozoravanja na opasne vremenske pojave.

- Osim što moramo rješavati uzroke klimatskih promjena, moramo se prilagođavati i njihovim posljedicama koje osjećamo već danas. Zato se ulaže u obranu od poplava, obranu od požara te sustave ranog upozorenja -  poručio je.

Zaključno je upozorio da se Europa zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka.

TOPLINSKI VAL EUROPA KUHA Francuzi brane alkohol zbog crvenog alarma

- Globalno zatopljenje od 1,4 stupnja možda ne zvuči dramatično, ali Europa se zagrijava mnogo brže. Pojedini dijelovi kontinenta danas su gotovo tri stupnja topliji nego krajem 19. stoljeća - zaključio je Güttler.