Izmijenjen je i Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit, kojima se precizira izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojeg plaćaju društva kćeri jednog multinacionalnog poduzeća
SJEDNICA
Sabor izmijenio paket poreznih zakona, izmijenio je zakon o stambenom zbrinjavanju
Čitanje članka:
7
min
Hrvatski sabor je u petak izglasao paket izmjena poreznih zakona koji uključuje dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike, čija je vrijednost procijenjena na 72,6 milijuna eura. Zakonske izmjene donesene su po hitnom postupku i stupaju na snagu 1. siječnja 2026., kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije e-Računa.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit proširuje se mogućnost priznavanja troškova za sponzorstva koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe. Po prvi put se trošak sponzorstva priznaje dvostruko: prvi put priznaje se kao rashod poduzetniku, a drugi put dodatno kao umanjenje porezne osnovice.
Promijenjen je i Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Opći porezni zakon zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji, odnosno administrativnog rasterećenja ukidanjem pojedinih obrazaca. To se odnosi na dostave izvješća o obavljenim donacijama hrane, na vođenje knjige izlaznih računa, podnošenje posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa. Ukida se i podnošenje prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze, a poduzetnici više neće morati ni podnositi posebnu evidenciju o primljenim računima. Kroz ukidanje navedenih obrazaca procijenjeno je rasterećenje poduzetnika u iznosu od 72,64 milijuna eura.
Izmjenama Općeg poreznog zakona, među ostalim, propisuju se izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.
Izmijenjen je i Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit, kojima se precizira izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojeg plaćaju društva kćeri jednog multinacionalnog poduzeća.
Pokretanje videa...
03:01
Pritom dva zaključka Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića nisu dobila potrebnu većinu glasova zastupnika, da osobni podatci (elektroničke poruke, fotografije, dokumenti, zdravstveni podatci) ne smiju biti predmet poreznog nadzora niti obuhvaćeni mjerama pristupa ili kopiranja, te da se Saboru dostavi izvješće o ovlastima poreznih tijela ostalih država članica Europske unije u pogledu pristupu i kopiranju podataka s osobnih elektroničkih uređaja građana i poduzetnika.
Hrvatski sabor je izmijenio i četiri financijska zakona - o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, o preuzimanju dioničkih društava, o osiguranju te onaj o financijskim konglomeratima.
Time se nastavilo daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU-a, u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP, koja će omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu.
ESAP bi trebao tržište kapitala Europske unije učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu, otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U sva četiri zakona uređuje se i obveza HANFA-e kao tijela za prikupljanje informacija te se propisuje obveza adresata da HANFA-i dostavljaju javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu, s obveznim metapodatcima, kako bi ih ona prosljeđivala u ESAP.
Sabor izmijenio Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima
Sabor je u petak izmijenio Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojem je cilj revitalizacija tih područja te se uvodi novi model stambenog zbrinjavanja i otkupom, a ne samo najmom, neuseljivog stana u državnom vlasništvu. Ključna novina je i darovanje građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće. Također, povećavaju se iznosi za dodjelu građevinskog materijala s 25 na 50 posto zbog rasta cijena građevinskih proizvoda i usluga, te se izjednačava iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području njegove primjene. Tako će na čitavom potpomognutom području najamnina u državnim stanovima i državnim kućama iznosit 36 centi po kvadratnom metru.
Osim toga, zakonom se dodatno uređuje stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, potomaka iseljenika i članova njihovih obitelji koji se vraćaju u Hrvatsku, u suradnji s Ministarstvom demografije.
Prihvaćen je zaključak saborskih radnih tijela kojim se ocjenjuje kako postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbi članka 26. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
Parlament je u hitnom postupku izmijenio i Zakon o mjerama ograničavanja kojima se jasnije definiraju kaznena djela i sankcije za kršenje mjera EU uvedenih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a nacionalno zakonodavstvo usklađuje s direktivama EU.
Kroz EU direktivu jasnije se definiraju ključni pojmovi, kao što su imovina, gospodarski izvoz, povezane osobe te radnje koje se smatraju kršenjem mjera ograničavanja koje je EU uvela kao pritisak na Rusiju zbog agresije na Ukrajinu, a što uključuje prikriveni prijenos imovine, posredničko djelovanje, izmjene imovine ili upravljanje portfeljem u svrhu izbjegavanja sankcija. Za kršenje mjera propisuje se i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Regulira se i prikupljanje statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje. Subjekti koji primjenjuju mjere ograničavanja obvezni su provjeravati podatke osoba i imovinu i čuvati dokumentaciju 10 godina, a reguliraju se i pitanja ovrhe koje provodi FINA, nad zamrznutim sredstvima, kao i dostava podataka od strane kreditnih institucija. Povećava se nadzor nad financijskim tokovima, a HNB i HANFA dužne su izvještavati Ministarstvo financija o primjeni mjeri ograničavanja.
Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o reviziji kojim se pojednostavljuje sustav stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora. U cilju pojednostavljenja sustava stručnog usavršavanja trogodišnje razdoblje u kojem ovlašteni revizor ima obvezu stalno stručno se usavršavati, počinje od dana izdavanja odobrenja za rad.
Osim toga, ukida se obveza stalnog stručnog usavršavanja po strukturi na godišnjoj razini, ukida se obveza prikupljanja 35 sati godišnje, kao i obveza skupljanja 30 sati iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini.
Izmijenjen je i Zakon o računovodstvu kojim se za dvije godine odgađa početak izvještavanja o održivosti za dio velikih, te srednje i male poduzetnike, odnosno za drugi i treći krug obveznika.
Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čime je stvoren normativni okvir za dovršetak radova na obnovi zgrada sa statusom kulturnog dobra na području Zagreba koji se financiraju iz EU i nacionalnim sredstvima.
Ministarstvo kulture i medija od 1. siječnja 2026. preuzet će obavljanje upravnih i stručnih poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području Grada Zagreba koje je obavljao zagrebački Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i prirode.
No, uvodi se i prijelazno razdoblje pa će tako nadležno gradsko tijelo do 31. kolovoza 2026. nastaviti obavljati upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara predviđenih zakonom za područje Grada Zagreba jer je kraj lipnja rok za iskorištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Ministarstvo kulture će, uz njihovu prethodnu suglasnost, preuzeti djelatnike zagrebačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Sabor donio Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza
Hrvatski sabor u petak je donio Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima koji omogućuje pravosudnim tijelima jedne članice EU pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici. Dosad se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica. Elektronički dokazi su primjerice podaci o pretplatniku, adresa za internetski protokol, odnosno IP adrese, e-pošta te poruke unutar aplikacije.
Zakonom se značajno olakšava prekogranično pribavljanje elektroničkih dokaza u okviru pravosudne suradnje s državama članicama EU te se pravosudnim tijelima omogućuje pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga čime se skraćuje postupak.
Kao središnje tijelo koje osigurava dosljednu i proporcionalnu primjenu odredaba ovoga Zakona propisana je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, koja vodi registar imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i pravnih zastupnika.
Donesen je i Zakon o kontaminantima koji se usklađuje s propisima EU u području kontaminanata u hrani i propisima kojima su uređene službene kontrole hrane. Zakonom se definiraju uloge nadležnih tijela za izradu godišnjeg plana kontrola prisutnosti kontaminanata u hrani kao i izvještavanje o rezultatima. Osim toga, ribarskoj inspekciji dodana je nadležnost za provedbu službenih kontrola u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima i na iskrcajnim mjestima.
Parlament je donio i zakon kojim EU želi doprinijeti smanjenju uništavanja bioraznolikosti na globalnoj razini deforestacijom i degradacijom šuma, te smanjenju stakleničkih plinova očuvanjem šumskih površina. Riječ je o Zakonu o provedbi EU uredbe o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma.
EU uredba o robi i proizvodima povezanim s deforestacijom u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje od 31. prosinca 2025. godine u svim državama članicama Europske unije pa tako i Hrvatskoj.
Uredbom Europske unije širi se popis regulirane robe i proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, pa se osim drva dodaju i goveda, kakao, kava, palma uljarica, kaučuk i soja te relevantni proizvodi od njih.
Kako je za provedbu EU uredbe o deforestaciji nadležna Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu izmijenjen je i zakon o toj Agenciji. Izmjenama zakona ustrojava se Centar za kontrolu roba i proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma sa sjedištem u Osijeku, kao i nova ustrojstvena jedinica Agencije koja će obavljati poslove povezane s provedbom Uredbe.
Sabor imenovao Nikolinu Moslavac članicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
Hrvatski sabor je u petak, sa 76 glasova, imenovao Nikolinu Moslavac članicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, umjesto preminulog člana Denisa Matića. Moslavac je diplomirana pravnica koja 21 godinu radi u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), od srpnja 2011. voditeljica je AZTN-ova Odjela za ocjenu koncentracije poduzetnika.
Prije AZTN-a radila je kao pravnica u društvu Planet komunikacije iz Zagreba, kao sudski vježbenik-volonter iz radnog odnosa na Općinskom i Županijskom sudu u Zagrebu te kao voditeljica pravnih poslova u društvu Horizont produkcija u Zagrebu.
Imenovana je temeljem javnog poziva na kojem je zaprimljeno deset prijava, a svi su kandidati ispunjavali formalne uvjete. Na razgovor, na koji su pozvani svi kandidati, pristupilo ih je osmero. Na temelju provedenog postupka i rezultata intervjua, Moslavac je ostvarila najveći broj bodova i Vlada je predložila Saboru da ju imenuje.
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je tijelo koje upravlja radom Agencije, a ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća. Imenuje ih i razrješava Sabor, na razdoblje od pet godina te mogu ponovno biti imenovani.
Sabor je prihvatio i nekoliko izvješća koji se odnose na prošlu i pretprošlu godinu. To su Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Hrvatske za 2023., izvješća o radu povjerenstva za fiskalnu politiku i o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za 2024. godinu te Godišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. lipnja 2025.
Sabor nastavlja zasjedati u utorak, 9. prosinca, a rad u ovoj godini zaključuje u ponedjeljak, 15. prosinca kada će biti zadnje glasovanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
