Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Šok u svemiru: prvi put otkrivena atmosfera oko stjenovitog planeta u nastanjivoj zoni! LHS 1140 b sve više miriše na Zemljinog rođaka
Astronomi su potvrdili prekretnicu u potrazi za životom izvan Sunčevog sustava. Po prvi put u povijesti, otkrivena je atmosfera oko stjenovitog egzoplaneta koji se nalazi u takozvanoj nastanjivoj zoni, području oko zvijezde gdje uvjeti dopuštaju postojanje tekuće vode na površini.
Ovaj svijet, nazvan LHS 1140 b, udaljen je 48 svjetlosnih godina i možda je najsličniji planet Zemlji koji su znanstvenici do sada pronašli. Iako nije blizanac, svakako se može smatrati članom obitelji.
Istraživači s Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku uspjeli su detektirati tragove helija oko egzoplaneta LHS 1140 b, koji kruži oko hladne zvijezde tipa crvenog patuljka. Za ovaj planet, koji je otprilike 5,6 puta masivniji od Zemlje, već se znalo da ima stjenoviti sastav i da je na idealnoj udaljenosti od svoje zvijezde, što mu omogućuje zadržavanje tekuće vode. Otkriće atmosfere, dokumentirano u znanstvenom časopisu Science, ključan je treći element koji ga čini jednim od najizglednijih kandidata za postojanje života.
Prisutnost atmosfere neophodna je za život kakav poznajemo. Na Zemlji, primjerice, atmosfera omogućuje vodi da ostane u tekućem stanju, umjesto da proključa ili ispari. Također pomaže u održavanju stabilne klime reguliranjem temperature i smanjuje utjecaj štetnog svemirskog zračenja. Astronomi koji traže nastanjive planete obično tragaju za uvjetima "po mjeri" za život, a LHS 1140 b prvi je egzoplanet koji pruža čvrste dokaze da ispunjava sva tri ključna uvjeta: stjenovito je tijelo, nalazi se u nastanjivoj zoni i ima atmosferu.
Planet je prvi put otkriven 2017. godine, no nova saznanja temelje se na promatranjima provedenim tijekom 2024. i 2025. godine. Kako bi otkrili atmosferu s tako velike udaljenosti, znanstvenici su identificirali "curenje" helija koje dolazi s planeta. Ovi podaci pružaju snažan dokaz da planet ima atmosferu i, što je još važnije, da ta atmosfera postoji najmanje tri milijarde godina. Istraživači su prvo otkrili spektralni potpis helija, a zatim su pomoću fizičkih modela rekonstruirali kako taj plin bježi iz atmosfere.
Iako je planet u nastanjivoj zoni, to nije dokaz postojanja života niti da njegovo okruženje sliči Zemljinom. Zapravo, na temelju količine helija koji izlazi, istraživači sugeriraju da je atmosfera vrlo različita od naše. Gornji sloj, iz kojeg se helij oslobađa, samo je najočitiji dio. U nižim slojevima mogli bi se nalaziti teži plinovi poput dušika, ugljikovog dioksida ili ugljikovog monoksida.
Ovo otkriće potvrđuje i održivost tehnike koju je tim koristio za detekciju atmosfere, otvarajući put za buduća istraživanja. U idućim koracima, znanstvenici će morati promatrati planet snažnijim instrumentima kako bi u potpunosti okarakterizirali njegovu atmosferu i istražili ima li površinske oceane ili druge značajke kompatibilne s nastanjivošću.
Napredak u ovom polju najbolje je sažeo Robin Wordsworth, profesor s Harvarda i jedan od autora studije.
- Prije dvadeset godina pitali smo se postoje li uopće drugi planeti zemaljskog tipa. Zatim smo saznali da su česti i pronašli neke u nastanjivoj zoni. Sljedeće pitanje bilo je je li ijedan od njih uspio zadržati atmosferu. Sada znamo da barem jedan jest - rekao je u priopćenju.
Uspjesi u otkrivanju egzoplaneta, potaknuti naprednim teleskopima poput Jamesa Webba, potiču i razvoj novih, još ambicioznijih misija. NASA već planira lansiranje Habitable Worlds Observatory (HWO), svemirskog teleskopa nove generacije koji će biti posebno dizajniran za traženje znakova života na planetima veličine Zemlje oko zvijezda sličnih Suncu.
24sata © 2026
