Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sazvao je u nedjelju samit čelnika država članica bi razgovarali i usuglasili europski odgovor na američke prijetnje novim carinama i preuzimanjem Grenlanda
Čelnici država članica okupit će se u četvrtak navečer u Bruxellesu na izvanrednom samitu koji je sazvan protekli vikend, nakon američkih prijetnji da će zauzeti Grenland i uvesti carine europskim zemljama koje se tome protive, a koje je u međuvremenu predsjednik Donald Trump povukao.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sazvao je u nedjelju samit čelnika država članica bi razgovarali i usuglasili europski odgovor na američke prijetnje novim carinama i preuzimanjem Grenlanda. Na sastanku bi trebao sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković.
U međuvremenu, Trump, koji je doputovao u Davos na Svjetski ekonomski forum, odustao je od uvođenja dodatnih carina i isključio uporabu sile za preuzimanje tog arktičkog otoka.
Prije Trumpova zaokreta u Europskoj uniji se diskretno počinjala spominjati mogućnost korištenja Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI), alata koji dosad nikad nije korišten i koji mnogi nazivaju “trgovinskom bazukom".
ACI je pravni alat za zaštitu Europske unije i njezinih članica od ekonomskog pritiska i ucjena trećih država koje pokušavaju putem gospodarskih mjera ili prijetnjom takvim mjerama vršiti pritisak na njih s ciljem da ih prisile da donesu ili promijene određene političke odluke.
U srijedu je i Europski parlament stavio na čekanje ratifikaciju trgovinskom sporazuma sa Sjedinjenim Državama iz solidarnosti prema Danskoj i Grenlandu.
Umjesto usuglašavanja odgovora na prijetnje novim carinama, čelnici EU-a pokušat će naći zajednički stav oko Trumpova poziva da se priključe Odboru za mir.
Trump je u četvrtak u Davosu potpisao osnivačku povelju tog odbora, najavivši njegovu suradnju s UN-om.
On ga je inicijalno predložio kada je prošlog rujna najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu. Mnogi se pribojavaju da Trump s tim odborom traži alternativu Ujedinjenim narodima, koje on često kritizira.
Predloženim odborom predsjedao bi doživotno Trump, a odbor bi počeo rješavati sukob u pojasu Gaze i potom ostale ratove. Članice bi morale platiti milijardu američkih dolara ako žele biti u odboru dulje od tri godine. Zasad je Mađarska jedina članica EU-a koja je prihvatila poziv.
Čelnici EU-a će vjerojatno razgovarati i o mogućnosti privremene primjene trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur, nakon što je u srijedu Europski parlament odgodio njegovu ratifikaciju.
Europski parlament je tijesnom većinom izglasao prijedlog kojim se od Suda EU-a traži mišljenje o tome može li se sporazum primijeniti prije pune ratifikacije u svim državama članicama i ograničavaju li njegove odredbe Europsku uniju da provodi svoje politike zaštite okoliša i zdravlja potrošača.
Budući da Sudu treba obično dvije godine da donese mišljenje, to znači da se do tada odgađa ratifikacija sporazuma jer Parlament ne može o tome glasati prije pravorijeka Suda.
Postoji pravna mogućnost da se taj sporazum počne privremeno primjenjivati dok se ne dovrši ratifikacija, ali je to politički osjetljivo. One zemlje koje su protiv sporazuma kažu da bi odluka o privremenoj primjeni značila nepoštivanje i uvreda za Europski parlament, dok zagovornici poput Njemačke tvrde da je taj sporazum previše važan s obzirom na geopolitičke okolnosti da bi ga se moglo staviti na čekanje.
24sata © 2026
