Stručnjaci alarmiraju: Mladi se nikad nisu osjećali gore, a građanski odgoj nestaje iz škola

Na sve manju prisutnost građanskog odgoja i obrazovanja u školama, rastuće izazove za demokratske vrijednosti te posljedice izostanka sustavnog obrazovanja za demokraciju na mlade i društvo upozoreno je u ponedjeljak na konferenciji GOOD inicijative „Obrazujemo li za demokraciju”. Dok se opasnosti za demokratske poretke samo umnažaju, programa o demokraciji u školama sve je manje, a vlasti se prema građanskom obrazovanju odnose kao da je 'crvena krpa', poručili su sudionici skupa dodavši kako ne treba odustajati od ideje da sva djeca moraju imati mogućnost učiti o društvu i političkom sustavu u kojem žive, navodi se u priopćenju. U ime GOOD inicijative Lovorka Bačić iz CMS-a podsjetila je na petnaestogodišnje nastojanje da Građanski odgoj i obrazovanje bude predmet za sve učenike u svim školama u Hrvatskoj. 

PORUKA VJEROUČITELJIMA Nadbiskup Uzinić: Vjeronauk i građanski odgoj ne smiju biti suprotstavljeni, uključite se

Uvodno je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga upozorila kako je demokracija ugrožena i da treba aktivne građanke i građane, a njih se obrazuje i odgaja kroz školu i obrazovne programe. “Moramo govoriti o važnosti mladih i o tome priprema li ih naš odgojno-obrazovni sustav za aktivan život u sredini u kojoj žive", rekla je.

Svima su neprestano puna usta mladih, ali zapravo se kao društvo uopće ne ponašamo kao da su mladi najvrijedniji kapital i budućnost ove zemlje. Škola je jedino mjesto koje sustavno može osigurati jednaku mogućnost građanske socijalizacije za sve mlade”, izjavila je.

Bezinović: Mladi se nikada nisu osjećali gore

MAGAREĆA KLUPA Politika za mlade tek je oruđe velikih igrača, to treba mijenjati

Na panelu nazvanom “Deset godina retrospektive: Obrazujemo li za demokraciju?”Petar Bezinović, psiholog i znanstveni savjetnik, podsjetio je kako su politika, znanost i istraživanje, te škole i obrazovanje tri ključna aspekta za razvoj društva, ali da sva tri moraju surađivati. “Provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. bila je bezočno prekinuta, ne samo u kontekstu kurikularne reforme nego i u ostalim ciljevima vezanim za obrazovanje”, kazao je.

Dodao je kako nalazi istraživanja “Kako si”, koja se provode periodički u školama u četiri županije, pokazuju da se mladi nikada nisu osjećali gore nego danas i zapitao se kakva je to naša demokracija ako ne dopušta djeci učenje o demokraciji.

Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je kako Hrvatska je država propuštenih prilika jer nedostaje politička volja za stvarne promjene.

VAŽNO PITANJE Više od 40% maturanata ne zna što je Ustav. Treba li građanski odgoj biti obavezan predmet?

“Dvije najveće stranke dijele sličnu viziju demokracije u kojoj građani sudjeluju samo kroz glasanje svake četiri godine, dok se ostatak vremena od njih očekuje prvenstveno da budu radnici”, naglasio je.

Marita Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu smatra kako je obrazovanje temeljni aspekt koji drži cijelo društvo i stoga treba biti natpolitička tema.

Profesor Šalaj je istaknuo što je nužno da vlast ima kako bi se dogodile pozitivne društvene promjene: “Potrebna je vizija, strpljenje i hrabrost - vizija gdje idemo, široka javna rasprava i hrabrost politike da stane iza reforme i provede je do kraja. Vidimo da ova vlast ne želi mijenjati obrazovanje”. 

SPECIJAL: ŠKOLOVANJE U RIJECI U deset riječkih škola uvode švedski stol, u OŠ Vežica imaju ga već odavno i hrane se zdravo

Na panelu “Utjecaj kulturnog rata za obrazovanje za demokraciji” Nikola Baketa, znanstveni suradnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, prezentirao je nalaze istraživanja o pitanju obrazovanja kao o važnoj fronti kulturnog rata, kojeg je proveo zajedno s Kostom Bovanom sa FPZG-a.

“Budući da živimo u demokraciji, bilo bi logično da škole doprinose ideji demokracije. Obrazovanje nije ideološki neutralno. Uz obitelj, medije, zakonodavstvo - obrazovanje jest jedna od fronti na kojima se vodi kulturni rat. Određene elite guraju neke ideje kojima je cilj polarizirati društvo, tu u prvi plan dolazi obrazovanje. Međutim, istraživanje nam je pokazalo da nema velike polarizacije, građani se smještaju u umjerene pozicije. Mnogi političari koriste demokratske procedure za njeno urušavanje. Činjenica da nemamo Građansko obrazovanje u školama pokazuje da nismo demokratsko društvo”, rekao je.

ISPRED NORVEŠKE, ITALIJE... Osmaši iz Hrvatske ostvarili su veliki uspjeh na međunarodnom ispitu iz građanskog odgoja

Milica Bogdanović iz Gonga upozorila je kako cijela priča o Građanskom odgoju i obrazovanju počiva na motiviranim pojedincima i pojedinkama. “Mi u Gongu pratimo kako se Građansko obrazovanje provodi na lokalnim razinama. Jako je teško doći do podataka o provedbi, nisu sistematizirani, jako ih je teško pronaći, ali govore o tome da su brojke uključenih učenika u takve programe vrlo niske”.

Dr.sc. Snježana Koren s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako je povijest dugo etabliran predmet, ali koji se sustavno politički uništava. 

ŽIVOTNI INTERVJU 'Predavala mi je mama pa me razred ocjenjivao, a još se od malih nogu borim protiv nasilja'

Daniel Martinović iz Duginih obitelji pojasnio je kako teme seksualnog odgoja, koji je jako tabuiziran u javnosti, jesu teme pristanka odnosa, prevencije nasilja, zaštite vlastitog zdravlja, ljudskih prava i sloboda, itd.