Obavijesti

Tech

Komentari 12

Luksuz raste, ali evo što Hrvati stvarno kupuju: Škoda i Octavia na tronu, Audi najjači premium

Luksuz raste, ali evo što Hrvati stvarno kupuju: Škoda i Octavia na tronu, Audi najjači premium

Priča o rastu luksuza iz SAD-a zvuči zanimljivo, ali kod nas pravila tržišta nisu ista. U Hrvatskoj 2025. raste ukupna prodaja, a najviše se kupuju modeli koji nude puno opreme i prostora za uloženi novac, dok premium ostaje jak, ali ipak niša.

Admiral

Cijene novih auta i uvjeti financiranja u 2025. su pogurali tržište u neobičnom smjeru: skuplji auti se prodaju dobro, a dio kupaca koji je prije ciljao ‘normalne’ modele sada odustaje ili kupuje rabljeno. Navodi se da je prosječna cijena vozila u SAD-u narasla s ispod 30.000 dolara u 2010. na gotovo 50.000 dolara do prosinca 2025., što sve češće izbacuje srednju klasu iz igre.

U toj slici premium brendovi ispadaju dobitnici. Podaci pokazuju da je BMW u 2025. bio najprodavaniji luksuzni brend u SAD-u s 388.897 prodanih vozila (rast 4,7%), dok je Lexus drugi s 370.260. Cadillac je pritom preskočio Audi i popeo se na četvrto mjesto među luksuznima, što se uklapa u trend da kupci koji ostaju u tržištu češće biraju skuplje pakete i SUV modele.

Međutim, Hrvatska je manja i drugačije posložena, pa je korisnije pogledati što se stvarno registriralo u 2025. jer to najbolje pokazuje gdje je novac završio. U Hrvatskoj je u 2025. registrirano 69.140 novih osobnih auta, što je oko 8,4% više nego 2024., prema podacima Promocije plus. To znači da tržište nije ‘puklo’, ali i dalje se vidi da većina kupaca cilja racionalan izbor, auto koji nudi puno opreme i prostora za cijenu, uz dobru servisnu mrežu.

Zato su na vrhu marke koje dominiraju godinama: Škoda je prva s 9.458 registracija, Volkswagen drugi s 8.594, a treći Opel sa 6.063. Iza njih dolaze Renault i Suzuki, pa Toyota, Dacia, Hyundai i Kia, dakle brendovi koji kod nas nose ‘mainstream’ kupnju, flote i privatne kupce koji gledaju ukupni trošak, ne samo logo na haubi.

FOTO Malo je van gabarita! Pogledajte što je muškarac iz Makarske 'instalirao' na auto
FOTO Malo je van gabarita! Pogledajte što je muškarac iz Makarske 'instalirao' na auto
FOTO Honda dala blagoslov: Italdesign radi NSX 'Tribute' od druge generacije superauta
FOTO Honda dala blagoslov: Italdesign radi NSX 'Tribute' od druge generacije superauta

I na razini modela se vidi isti obrazac. Najprodavaniji auto 2025. bila je Škoda Octavia (3.885), a odmah iza nje VW T Cross (3.316). To su auti koji su dovoljno veliki za obitelj, dovoljno praktični za posao i često dolaze s paketima opreme koji kupcima daju osjećaj da se njihov novac isplatio.

Premium kod nas ipak postoji i nije nevidljiv, samo nije ‘glavni trend’ kao u američkim pričama. Audi je u 2025. bio najprodavaniji premium brend s 2.635 registracija, BMW je imao 2.380, Mercedes 1.325, a Porsche 351. To pokazuje da luksuzna klasa drži svoje kupce, ali se borba za volumen i dalje vodi u mainstreamu.

Tako da, dok se u SAD-u luksuz često vidi kao ‘pobjednik’ jer dio tržišta otpada, Hrvatska u 2025. i dalje ide na provjereno. Kupujemo ono što je praktično i što ima smisla za novac, a premium ostaje stabilna opcija za manji dio kupaca, ne kao trend koji gura cijelo tržište.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 12
AI data centar u Topuskom? Stručnjak: Znate li koliko to troši energije? Nevjerojatno je
PANTHEON AI

AI data centar u Topuskom? Stručnjak: Znate li koliko to troši energije? Nevjerojatno je

Data centar (podatkovni centar) je velika zgrada puna računala koji pohranjuju i obrađuju podatke, slike, videe, poruke, aplikacije koje se svakodnevno koriste
Stručnjak o centru u Topuskom: 'Postoji ozbiljan rizik... Može i donijeti niže cijene energije...'
GRADE MEGA DATA CENTAR

Stručnjak o centru u Topuskom: 'Postoji ozbiljan rizik... Može i donijeti niže cijene energije...'

Sve zajedno predstavlja priliku za stručnjake koji kroz uspostavu ovakvog ekosustava u narednih pet do deset godina mogu razvijati inženjerska znanja i graditi globalno konkurentne karijere, poručuje Leo Mršić sa sveučilišta Algebra-Bernays