Miševi nisu odabrani slučajno. Oni dijele veliku genetsku sličnost s ljudima, brzo se razmnožavaju i na fiziološki stres reagiraju na načine koji često preslikavaju ljudsku biologiju
Tech
Komentari 3
Miševi nisu odabrani slučajno. Oni dijele veliku genetsku sličnost s ljudima, brzo se razmnožavaju i na fiziološki stres reagiraju na načine koji često preslikavaju ljudsku biologiju
Četiri miša otišla su u svemir kao astronauti. Jedna se vratila i postala majka. Ta naizgled jednostavna činjenica mogla bi biti presudna za budućnost čovječanstva izvan Zemlje i predstavlja značajan korak u razumijevanju kako se život sisavaca nosi s ekstremnim uvjetima svemirskih putovanja, piše Science Alert.
Krajem listopada, točnije 31., Kina je lansirala letjelicu Shenzhou-21 prema svojoj svemirskoj postaji Tiangong, koja kruži na visini od oko 400 kilometara. Među teretom su se nalazila i četiri posebna putnika, miševi označeni brojevima 6, 98, 154 i 186. Dva tjedna proveli su u mikrogravitaciji, izloženi svemirskom zračenju i svim neobičnim uvjetima života u orbiti.
Nakon sigurnog povratka na Zemlju 14. studenog, dogodilo se nešto izvanredno. Jedna od ženki je 10. prosinca na svijet donijela devet zdravih mladunaca.
Od devet novorođenih miševa preživjelo ih je šest, što znanstvenici smatraju normalnom stopom preživljavanja. Majka se o njima brine uobičajeno, a mladunci su aktivni i pravilno se razvijaju.
Iako se ovo može činiti kao tek još jedan u nizu svemirskih eksperimenata, njegov značaj je ogroman.
Prije nego što se ljudi upuste u višegodišnje misije prema Marsu ili počnu graditi stalna naselja na Mjesecu, znanstvenici moraju imati odgovore na neka temeljna pitanja. Može li se reprodukcija sisavaca, uključujući začeće, trudnoću i porod, normalno odvijati u uvjetima smanjene gravitacije? Oštećuju li kozmičke zrake jajne stanice ili spermije na način koji postaje vidljiv tek u sljedećoj generaciji? Jedno uspješno leglo miševa ne nudi konačne odgovore, ali predstavlja iznimno obećavajući početak.
Wang Hongmei, istraživačica s Instituta za zoologiju Kineske akademije znanosti, naglasila je važnost ovog otkrića.
​- Ova misija pokazala je da kratkotrajni svemirski let nije narušio reproduktivnu sposobnost miševa - izjavila je Wang.
​- Također nam pruža neprocjenjive uzorke za istraživanje utjecaja svemirskog okruženja na rane faze razvoja sisavaca.
Miševi nisu odabrani slučajno. Oni dijele veliku genetsku sličnost s ljudima, brzo se razmnožavaju i na fiziološki stres reagiraju na načine koji često preslikavaju ljudsku biologiju. Ako svemirski uvjeti narušavaju nešto fundamentalno u procesu reprodukcije sisavaca, problemi bi se najprije pokazali upravo na miševima.
U ranijim studijama, znanstvenici su uspješno koristili spermu miševa koji su boravili u svemiru za oplodnju ženki na Zemlji, no ovaj eksperiment otišao je korak dalje, testirajući cijeli proces nakon što se ženka vratila iz orbite.
Misija, međutim, nije prošla bez poteškoća. Zbog neočekivane promjene u rasporedu povratka prethodne misije Shenzhou-20, miševi su morali ostati u svemiru dulje od planiranog, što je stvorilo opasnost od nestašice hrane. Tim na Zemlji morao je brzo reagirati. Testirali su hitne obroke iz zaliha astronauta, uključujući komprimirane kekse, kukuruz, lješnjake i sojino mlijeko. Nakon provjera sigurnosti na Zemlji, sojino mlijeko odabrano je kao najsigurnija zamjenska hrana.
Vodu su im dopremali kroz vanjski priključak, dok je sustav umjetne inteligencije u stvarnom vremenu pratio njihovo kretanje, obrasce hranjenja i spavanja.
Sada je pred znanstvenicima nova faza. Pomno će pratiti razvoj ovih "svemirskih mladunaca", bilježeći njihov rast i tražeći bilo kakve fiziološke promjene koje bi mogle ukazivati na skrivene posljedice majčinog boravka u svemiru. Krajnji cilj je provjeriti hoće li se i ovi potomci moći normalno razmnožavati, čime bi se dobio uvid u moguće višegeneracijske učinke.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+