Otkrivena najveća sumporna molekula u svemiru! Znanstvenici pronašli C₆H₆S u oblaku bez zvijezda, otkrivajući kemijski most prema životu na Zemlji
IMPRESIVNO
Nevjerojatno otkriće u svemiru: Ovo je dokaz da temelji za život počinju prije formiranja zvijezda
Čitanje članka:
2
min
U srcu naše galaksije, znanstvenici su otkrili najveću molekulu sa sumporom ikad zabilježenu izvan Zemlje, što ima goleme implikacije za proučavanje kozmičkog porijekla života. Riječ je o spoju poznatom kao 2,5-cikloheksadien-1-tion (C₆H₆S), organskoj molekuli koja sadrži trinaest atoma i formira stabilnu prstenastu strukturu. Otkriće, objavljeno u časopisu Nature Astronomy, predstavlja ključnu "kariku koja nedostaje" i povezuje jednostavnu kemiju međuzvjezdanog prostora sa složenim gradivnim blokovima života pronađenim u meteoritima i kometima, piše Science Alert.
Potraga za "izgubljenim" sumporom
Sumpor je deseti najzastupljeniji element u svemiru i ključna komponenta aminokiselina, proteina i enzima na Zemlji. Unatoč tome, astronomi su se desetljećima suočavali sa zagonetkom "nestalog sumpora".
Dok su modeli predviđali njegovu veliku prisutnost u međuzvjezdanim oblacima, opažanja su uglavnom pronalazila samo male, jednostavne spojeve sa šest atoma ili manje. S druge strane, meteoriti i kometi koji su stigli do Zemlje sadrže znatno složenije organske molekule sa sumporom.
Ta je razlika predstavljala veliku prazninu u razumijevanju kako su kemijski sastojci potrebni za život nastali i dospjeli na naš planet.
Novootkrivena molekula, C₆H₆S, pronađena je u molekularnom oblaku G+0.693–0.027, golemom i gustom području plina i prašine udaljenom oko dvadeset sedam tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, u blizini središta Mliječne staze.
Ono što ovo otkriće čini posebno značajnim jest činjenica da je oblak mlad i bez zvijezda, što znači da se složena kemija odvija u hladnim i mračnim uvjetima, puno prije nego što se zvijezde i planeti uopće počnu formirati.
Detektivska priča u laboratoriju i svemiru
Identifikacija ovako složene molekule na tako velikoj udaljenosti nije bila stvar slučajnosti, već rezultat pedantne strategije koja je spojila laboratorijski rad i astronomska promatranja.
Znanstvenici s Instituta Max Planck za izvanzemaljsku fiziku (MPE) i Centra za astrobiologiju (CAB) u Španjolskoj prvo su morali saznati što točno traže. Svaka molekula emitira radiovalove na specifičnim frekvencijama, stvarajući jedinstveni uzorak poznat kao "radijski otisak prsta". Bez tog otiska, čak i najmoćniji teleskopi ne mogu sa sigurnošću prepoznati molekulu.
Kako bi dobili taj otisak, tim je prvo sintetizirao molekulu na Zemlji. U laboratoriju su uzeli tekućinu tiofenol (C₆H₅SH) i izložili je električnom pražnjenju od tisuću volti. Pomoću posebno izrađenog spektrometra izmjerili su precizne radijske frekvencije novonastale molekule C₆H₆S. Naoružani tim preciznim podacima, astronomi su se okrenuli nebu.
Usporedili su svoj laboratorijski otisak s arhivskim podacima prikupljenim tridesetmetarskim radioteleskopom IRAM i četrdesetmetarskim radioteleskopom Yebes u Španjolskoj. Podudaranje je bilo savršeno, ne ostavljajući sumnju da se kompleksna prstenasta molekula sa sumporom doista nalazi u dalekom molekularnom oblaku.
Most između svemirske kemije i života
Ovo otkriće predstavlja izravan kemijski most između međuzvjezdanog medija i organskih tvari pronađenih u našem Sunčevom sustavu. Ono dokazuje da složeni kemijski procesi, za koje se smatralo da zahtijevaju toplija i gušća okruženja zvjezdanih sustava, započinju u najranijim fazama kozmičke evolucije. Mitsunori Araki, vodeći autor studije i znanstvenik na MPE-u, naglašava važnost ovog koraka.
- Ovo je prvo nedvosmisleno otkriće složene, prstenaste molekule koja sadrži sumpor u međuzvjezdanom prostoru, i ključan korak prema razumijevanju kemijske veze između svemira i gradivnih blokova života - izjavio je Araki.
Njegov kolega i koautor studije, Valerio Lattanzi, dodaje da prisutnost ovakve molekule u oblaku bez zvijezda mijenja našu perspektivu o vremenskom slijedu nastanka života.
- Naši rezultati pokazuju da molekula s trinaest atoma, strukturno slična onima u kometima, već postoji u mladom molekularnom oblaku bez zvijezda. To dokazuje da kemijski temelji za život počinju puno prije nego što se zvijezde formiraju - objasnio je Lattanzi.
Ovo saznanje podupire teoriju da su ključni sastojci za život na Zemlju stigli putem kometa i meteorita koji su u davnoj prošlosti bombardirali naš planet, donoseći sa sobom složene molekule formirane u dubokom svemiru.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
