Školska godina za superheroje je iza nas. Što nas čeka najesen?

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u petak je preuzeo novi ministar, u srednje škole ovaj se tjedan upisuju novi učenici, a na fakultete brucoši.

Osim novoga ministra, ostale aktivnosti redovne su za kraj svake nastavne godine. No ova godina u obrazovanju u Hrvatskoj može se nazvati svakako samo ne redovnom. Dovoljno je prisjetiti se kako smo se u rujnu uzrujavali oko toga hoće li djeca dobiti nove tablete i udžbenike za razrede u reformi na vrijeme. Vrlo brzo su stvari krenule u sasvim drugom smjeru. Samo mjesec dana nakon početka nastave, u organizaciji prosvjetnih sindikata započinje štrajk nastavnog i nenastavnog osoblja u svim hrvatskim osnovnim i srednjim školama.

POGLEDAJTE VIDEO: 11 parova blizanaca u školi u Odri 

Pokretanje videa...

01:24

Video: 24sata/pixsell

Zaposleni u prosvjeti zahtijevali su povećanje osnovice plaća, na što ministrica Blaženka Divjak nije pristala godinu ranije, iako se znalo da s reformom svi dobivaju mnogo više obaveza i posla. Nitko nije očekivao takav odaziv.

No nešto što je trebalo biti tek upozorenje, pretvorilo se u najdulji štrajk u obrazovnom sustavu u povijesti Hrvatske.

Osim borbe za više plaće, zaposleni u školama štrajk su iskoristili za sveopću pobunu protiv ministrice Blaženke Divjak. Njezini ambiciozni planovi i projekti poput edukacije Loomen, ali i izuzetno loša komunikacija s onima koji su reformu provodili, izazvala je golemi otpor među nastavnicima. Potom su zapeli i sami pregovori s ministrima financija i gospodarstva, koji nisu računali na tražene povišice u proračunu. Punih 36 dana učenici su čekali povratak u klupe, a umjesto gradiva, mogli su slušati i gledati nebrojena prepucavanja, bijesne izjave svojih nastavnika, uzdignute pesnice čelnika sindikata...

Mučni pregovori 

Bilo je tu i kontradiktornih izjava ministrice, koja je prvo podržala štrajkaše, a onda se povukla iz pregovora puštajući Zdravku Mariću, te na kraju i premijeru Andreju Plenkoviću, da dovrše mučne pregovore. Naime, bijesni nastavnici više nisu pristajali na bilo kakve ponude na koje bi sindikati pristali i mnogo prije 36. dana štrajka. Zbog toga je došlo do gotovo naređenog prekida štrajka uz “ponudu koju sindikati nisu mogli odbiti”, isplatu traženih povišica u razdoblju od sljedeće tri godine.

Sve je kulminiralo prosvjedom u Zagrebu koji je okupio više od 50.000 prosvjetara.

Nešto prije zimskih praznika učenici su se ipak vratili u školske klupe, uz skraćene sve praznike do kraja školske godine, radne subote te kaos za maturante koji su izgubili vrlo dragocjeno vrijeme za pripreme državne mature, kao i osmaše kojima je ovaj razred presudan za ocjene za upis srednje škole.

Reforma na kojoj je Blaženka Divjak temeljila cijeli svoj mandat, a HNS svoju poziciju u koaliciji s HDZ-om, već je tad počela padati u drugi plan. A onda se počela odvijati priča koju nitko nije mogao ni sanjati. Kad je krajem veljače potvrđen prvi slučaj zaraze korona virusom u Hrvatskoj, bilo je jasno da i nas očekuje opća karantena. U sljedeća dva tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Carnet uspjeli su organizirati potpuno prebacivanje nastave u virtualni prostor te školski program za najmlađe na televiziji.

Sve je palo na roditelje 

Kad su 16. ožujka i službeno zatvorene sve škole u Hrvatskoj, počeo je dvomjesečni iscrpljujući proces za sve uključene strane.

Iako je nastava na daljinu i međunarodno ocijenjena kao jedna od najorganiziranijih u Europi, problema je bilo jako mnogo. Za početak, učenici u nižim razredima osnovne škole u potpunosti su bili prepušteni roditeljima, koji su i sami bili pod golemim pritiskom zbog karantene, rada od kuće i gubitka poslova. Većina učitelja od jutra do mraka je komunicirala, slala zadaće, pokušavala im olakšati, no sve je ostalo na roditeljima.

LOŠI U PONAŠANJU Tisuće učenika s ukorom, par stotina izbačeno iz škole, a na nastavi bili četiri mjeseca

A kaos je vladao i u nastavi za više razrede osnovne te srednje škole. Naime, pritisnuti nalozima iz Ministarstva, nastavnici svih predmeta počeli su proizvoditi goleme količine videolekcija i druge materijale za online nastavu. No većina ih se nije snašla u izvanrednim okolnostima pa su djeca doslovce od jutra do navečer hvatala sve zadatke, pregledavala poslane materijale i pokušavala se izboriti s novim gradivom koje im doslovce nitko nije mogao objasniti. Pritom je većina nastavnika bila prikovana za kompjutore, no neki su, kao i neki učenici, zloupotrijebili situaciju.

Ponovno djelomično otvaranje škola 12. svibnja nije donijelo olakšanje. Zbog loše komunikacije ministrice Divjak i Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, odgovornost za slanje djece u uvjetima epidemije doslovce je prebačena na roditelje.

Panika u školama 

Odluke su se mijenjale doslovce iz dana u dan pa je u školama nastala panika jer su u tjedan dana morali organizirati nastavu pod strogim epidemiološkim mjerama, a nitko roditeljima nije mogao garantirati sigurnost djece.

A loptanje odlukama posebno su osjetili maturanti. U doslovce tjedan dana izmijenile su se odluke o tome koji predmeti će se polagati na državnoj maturi, koje gradivo se neće polagati, a dugo nije bilo jasno ni hoće li se matura uopće polagati. Maturanti su se pritom pripremali kako su znali i umjeli.

Zgrade uništene u potresu 

Zbog epidemije su ostali i bez službene proslave kraja srednje škole te maturalca, a odgođene su i mnoge maturalne večere. Bez završnih putovanja ostali su i sedmaši te osmaši, koji zbog pandemije tek ovih dana upisuju srednje škole. Ne smije se zaboraviti ni veliki potres koji je u ožujku pogodio zagrebačko područje, u kojemu su mnogi doslovce ostali bez krova nad glavom, a djeca bez mogućnosti da prate nastavu. Desetak škola oštećeno je u potresu do te mjere da će njihova obnova trajati barem godinu dana, a učenici su prebačeni u druge škole, što je također napravljeno na brzinu, uz premalo kvalitetnih dogovora i brojna pitanja koja su ostavljena za jesen.

ČEKA GA VRUĆA JESEN Radovan Fuchs: 'Na dnevni red će doći i devetogodišnja škola'

Kraj školske godine obilježili su i parlamentarni izbori nakon kojih hrvatsko školstvo preuzima Radovan Fuchs, HDZ-ov ministar koji je već vodio taj resor. Njegovi prvi istupi i potezi daju sitnu nadu da će iduća školska godina donijeti, ako ništa drugo, jasnije vodstvo obrazovnog sektora.

'Raspisujemo sve moguće scenarije' 

Već smo počeli raspisivati različite scenarije za početak nove školske godine. Cilj nam je da svi učenici na jesen krenu u školu, ponovio je više puta novi ministar znanosti i obrazovanja otkako je prihvatio tu funkciju prošlog ponedjeljka.

Kako saznajemo, ministar Fuchs već ovaj tjedan planira obaviti prve razgovore s čelnikom Gradskog ureda za obrazovanje u Zagrebu, gdje će biti i najproblematičnija situacija zbog potresa.

Prema planu preseljenja škola, naime, u nekim školama će biti i po 1000 dodatne djece i nastavnika, a u većini škola nema dovoljno prostora za poštovanje epidemioloških mjera kakve su dosad bile na snazi za škole.

Fuchs bi ovaj i sljedeći tjedan trebao uglavnom sastaviti i svoj tim u Ministarstvu, a najavio je i sastanke s čelnicima Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za strukovno obrazovanje. Kako ističe, najvažnije mu je uspostaviti dobru komunikaciju među brojnim obrazovnim institucijama te ih organizirati tako da napokon preuzmu većinu poslova. Fuchs najavljuje i kako će, za razliku od prethodnog tima u ministarstvu, aktivno raditi s Nacionalnim stožerom na uspostavljanju epidemioloških mjera koje će osigurati što normalniju školsku godinu, ali i što veću sigurnost za učenike i nastavnike.

Sastanak s Fuchsom traže i nastavničke grupe koje traže ukidanje anonimnih prijava. Pismo su mu uputili i sindikalci, koji traže temeljitu analizu svega dosad učinjenog.

PRIMOPREDAJA Fuchs preuzeo ministarstvo: Ne mogu vam sad reći što će biti na jesen, imamo dva-tri scenarija

Ono što je zasad sigurno je da nova školska godina počinje u ponedjeljak, 7. rujna, te da će se nastaviti provoditi reforma kako ju je zacrtala ministrica Divjak. Sve drugo, objavio je ministar Fuchs, znat će se na vrijeme.