Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Država još nije pravno regulirala djelatnost punionica za električne aute i vlasnici takvih automobila mogu se voziti praktično besplatno. Sustavi koji i imaju kartice, njih koriste samo za aktivaciju
Iznos od 25 milijuna kuna koje je država ove godine namijenila za kupnju električnih i hibridnih automobila te električnih motocikala, skutera, četverocikala i bicikala bacio je električne automobile ponovo u prvi plan. Činjenica da se primjerice električni Smart sada može kupiti praktično za cijenu koja je gotovo identična onoj benzinskog modela natjerala je mnoge da razmisle o kupnji električnih automobila.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njihova izuzetno visoka cijena najveća je prepreka za kupnju i razlog što danas u Hrvatskoj ima vrlo malo električnih automobila. Izuzmemo li cijenu samog vozila, električni automobili mnogo su jeftiniji od klasičnih u samoj eksploataciji, od održavanja do cijene goriva, odnosno u ovom slučaju električne energije koja ih pokreće. Prosječan električni auto troši od 10 do 20 kuna struje na 100 kilometara, no većina ne zna da se vlasnici električnih automobila već godinama kroz Hrvatsku voze uglavnom potpuno besplatno. Naime, punjenje na javnim punionicama se ne naplaćuje, štoviše prema zakonu ono se niti ne smije naplaćivati jer ova djelatnost još nije zakonski regulirana. U prijevodu želite li postaviti svoju punionicu i prodavati struju – ne možete.
Da bi napunili baterije vašeg električnog automobila sa strujom vrijednom 20, 30, a kod nekih automobila i stotinjak kuna po punjenju, ne treba vam niti lipa. Naime, mnoge punionice, primjerice one koje je postavio grad Zagreb (kod Poglavarstva) ne zahtijevaju nikakvu sigurnosnu provjeru. Dovoljno je samo priključiti kabel na vozilo i započeti s punjenjem. S druge strane većina punionica zahtijeva neki oblik autorizacije, no punjenje je i dalje potpuno besplatno.
Primjerice mnogim punionicama upravlja Hrvatski telekom putem svoje platforme puni.hr, a da bi njima pristupili potrebna vam je kartica. Nju dobivate potpuno besplatno nakon jednostavnog postupka registracije. Kartica koristi samo kako bi se pokrenuo postupak punjenja koji je i dalje besplatan. Isti model koristi i HEP za svoju mrežu punionica Elen. Da bi kod njih dobili karticu potrebno je ipak dokazati da imate električni automobil jer je za registraciju potrebno poslati kopiju prometne dozvole. Punjenje se također ne naplaćuje. Osim toga mnoge Elen punionice moguće je pokrenuti i pomoću PIN-a koji piše na samoj punionici.
Tu su i brojne punionice postavljene na javnim površinama ili u garažama shopping centara koje je moguće aktivirati i putem aplikacije. I sami smo isprobali aplikaciju Plugsurfing pomoću koje smo punili u garažama City centara East i West u Zagrebu, na javnoj punionici u Sisku i na parkiralištu Kauflanda u Sloboštini u Zagrebu. Za aktivaciju ove usluge potrebna je kreditna kartica, no punjenje se i dalje ne naplaćuje. Za njega smo čak i dobili uredne račune na kojima jasno piše da potrošena struja vrijedna nekoliko desetaka kuna ne košta – ništa.
Jedini način da vam ograniče korištenje punjača u Hrvatskoj su vezane usluge. Naime, shopping centar koji je postavio punionicu može zahtijevati da u njemu kupujete kako biste mogli puniti (iako oni to u pravilu ne rade i puniti može bilo tko). Jedini primjer gdje smo morali nešto platiti bila je punionica ispred Memorijalnog centra Nikola Tesla u Smiljanu. Da bi tamo punili, morali smo platiti ulaznicu u centar.
S obzirom na to da država još nije pravno regulirala djelatnost punionica za električne aute njihovi vlasnici, i da to žele, ih do daljnjega neće moći naplaćivati zbog čega će Hrvatska za vozače električnih automobila još neko vrijeme ostati pravi Eldorado, jedna od rijetkih svjetskih država s potpuno besplatnom strujom.
Iako broj punionica u Hrvatskoj relativno brzo raste pred njima je, posebno u Zagrebu uvijek gužva. Nikome na pamet ne pada da puni kod kuće kad ima besplatne brze punionice diljem grada. A, ako se pitate tko na kraju sve to plaća, odgovor je – svi po malo. Struju za neke punionice financira sam HEP, u drugim slučajevima je to Hrvatski Telekom, razni shopping centri, ali ponekad i sami gradovi, odnosno, na kraju krajeva, njihovi građani.
Kako nam je pojasnio Srđan Žutobradić iz HERA-e (Hrvatske energetske regulatorne agencije), regulative za rad punionica još nema, ali oni koji su ih stavili u promet svoju struju su platili, tako da je rad punionica u legalnim okvirima. Dodaje kako će se to pitanje sigurno riješiti, ali i kako je trenutno ta količina prilično zanemariva.
Inače prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u Hrvatskoj je lani bilo 277 osobnih automobila s električnim pogonom te još 2632 hibridna.
24sata © 2026
