Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Na dnevnom redu su izmjene Zakona o predškolskom odgoju, zakoni oko OECD-a te odluka o radu prodajnih objekata na blagdan Svih Svetih
Nakon jučerašnjeg sastanka pregovaračkih odbora Vlade i sindikata državnih i javnih službi, premijer Andrej Plenković izjavio je na sjednici Vlade u četvrtak kako su očekivanja sindikalnih predstavnika dosta velika, no da treba prevladati osjećaj za realnost ukupne slike proračuna.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Ministar Piletić jučer je nastavio razgovore s predstavnicima sindikata, riječ je o razgovorima o dodatku Temeljnog kolektivnog ugovora gdje su, kao što vidimo u medijima, dosta velika očekivanja sindikalnih predstavnika - kazao je premijer na početku sjednice Vlade. Najavio je nastavak pregovora.
Podsjetio je na povećanje plaća u državnim i javnim službama, niza drugih materijalnih prava, kao i rasta osnovice za 48 posto u posljednjih godinu i pol dana, a koje je u godišnjem izvještaju Vlade prestavio u srijedu u Hrvatskom Saboru. Smatra da nakon toga treba "prevladati osjećaj za realnost ukupne slike proračuna".
- Mi smo kazali ono što radimo, a oporba je nastojala dati svoje kritike. Nekada paušalne, nekada konkretne. Dobri su gospodarski trendovi, niska nezaposlenost, kontinuirani gospodarski rast, briga o mladima, briga o sugrađanima treće dobi - kazao je Plenković.
Vlada je, kako je izvijestio nakon jučerašnjeg sastanka ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ponudila povećanje osnovice plaće od 1. rujna iduće godine za jedan posto te povećanje naknade za novorođeno dijete u visini pune proračunske osnovice, kao i terenski dodatak na 30 eura.
Sindikati traže rast osnovice za 12 posto što, poručio je Piletić, Vladi nije prihvatljivo te da Vlada toliki trošak ne može planirati u proračunu za iduću godinu.
Izmjenama i dopunom Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji je sa sjednice u četvrtak upućen u saborsku proceduru, u državnom proračunu će i dalje biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine.
Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se reguliralo da se u državnom proračunu osigurava taj novac. Također, predlaže se ukidanje dosadašnje odredbe prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće, naveo je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
U praksi je to bilo dovelo do smanjenja broja dostupnih mjesta u jaslicama i otežavalo upis djece ranjivih skupina mlađe dobi, objasnio je te dodao i da, s obzirom na infrastrukturna ulaganja koja rezultiraju povećanjem kapaciteta u dječjim vrtićima, ta odredba više nije relevantna.
Prednost pri upisu u vrtić proširuje se i na djecu nezaposlenih hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a dodatno se uređuje i mogućnost zapošljavanja u vrtićima učiteljima koji završe posebni program na visokom učilištu i steknu odgojno-obrazovne kompetencije za rad u predškolskim ustanovama..
Također, preciznije se definira postojeća odredba o zaprekama za rad u dječjem vrtiću, kojom će se omogućiti roditeljima, osobito majkama koje se nalaze u obiteljskim i socijalnim poteškoćama a ne predstavljaju rizik za djecu, da se zapošljavanje u dječjim vrtićima.
U drugo saborsko čitanje Vlada je sa sjednice uputila paket konačnih prijedloga zakona iz područja pravosuđa koji se mijenjaju radi ulaska Hrvatske u OECD, a među njima i izmjene i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojima se uz ostalo propisuju rokovi za žurno vođenje sudskih postupka.
- Dakle, odgovor na tužbu u roku od 15 dana, za održavanje glavne rasprave u roku od 30 dana od primitka odgovora, te okončanje prvostupanjskog postupka u roku od šest mjeseci, dok je drugostopanjski sud dužan odlučiti o žalbi u roku 30 dana - naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Istaknuo je i da se povećavaju gornje granice prekršajnih kazni za osvetu prema prijavitelju - do 100.000 eura za pravnu osobu i do 15.000 eura za fizičku osobu obrtnika te 6 tisuća eura za fizičku osobu.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji u Hrvatskom saboru brani rebalans proračuna za ovu godinu, izjavio je da se rebalans donosi zbog povećanja mirovina, plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, rodiljnih naknada i 9. paketa Vladinih mjera.
Kako je uvodno pojasnio Primorac, rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.
- To je nešto za što smo smatrali da imamo ne samo odgovornost, nego i obvezu učiniti u ovim vremenima, pa su rashodi rasli za milijardu eura - istaknuo je ministar.
Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.
Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.
Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je, kaže ministar, postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima.
- Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a - rekao je Primorac.
Posebna priča su jedinice lokalne samouprave. Iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura.
- Ja bih rekao da je, prije svega uslijed narušene fiskalne slike jedinica lokalne samouprave, efekt samo na razini lokalnog sektora iznosi 1 posto BDP-a - istaknuo je ministar.
Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti i da za to bude financijski sposobna.
24sata © 2026
