Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Maria Van Kerkhove, aktualna direktorica za upravljanje epidemijama i pandemijama pri organizaciji, ozbiljno je upozorila da agencija u Ženevi još uvijek ne zna koji je točno patogen zapravo uzrokovao smrt prve zaposlenice
Ruske vlasti strogo su odbacile medijske navode o drugom sumnjivom slučaju kuge u Sibiru, nazivajući ih potpunim dezinformacijama. Svjetska zdravstvena organizacija i dalje inzistira na hitnoj transparentnosti i službenom očitovanju Moskve nakon neobjašnjive smrti mlade laborantice u Irkutsku. Zbog očitog manjka pouzdanih podataka o uzročniku bolesti, raste međunarodna zabrinutost oko potencijalnog izbijanja smrtonosne zaraze.
Pokretanje videa...
VIDEO
Sve je počelo kada je Rusija nedavno potvrdila da je 28-godišnja Darja Šipilova, zaposlenica Istraživačkog instituta za borbu protiv kuge u Irkutsku, preminula nakon kratke i teške bolesti. Utvrđeno je tek da joj je dijagnosticirana upala pluća potpuno nepoznatog uzroka. Njezina smrt naglo je izazvala globalnu uzbunu, a razne države i međunarodne organizacije pozvale su Rusiju na brzu reakciju te potpunu transparentnost. Ubrzo nakon tragičnog događaja zaredala su se neslužbena medijska izvješća o još jednom zaposleniku instituta s vrlo sličnim zdravstvenim problemima.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nedugo zatim obratio se novinarima kako bi oštro demantirao navode i smirio rastuće tenzije. Tvrdio je da su vijesti o drugom zaraženom zaposleniku posve netočne te ih je proglasio klasičnim lažnim informacijama. Jasno je istaknuo da građani i šira javnost trebaju pratiti isključivo službene objave ruske zdravstvene službe Rospotrebnadzor umjesto da vjeruju neprovjerenim medijskim glasinama.
Državna agencija Rospotrebnadzor naglasila je da dosadašnja detaljna testiranja na terenu nisu otkrila prisutnost nikakvih opasnih patogena u okruženju preminule radnice. Poručili su da je ukupna epidemiološka situacija u regiji stabilna te da apsolutno nema razloga za bilo kakvu paniku. Unatoč tim umirujućim službenim izjavama, ruske su vlasti na terenu poduzele znatno strože mjere predostrožnosti. Ekspresno je uvedena karantena u pogođenom laboratoriju i u nekoliko obližnjih lokalnih bolnica. Povrh toga, oko dvjesto osoba koje su prethodno bile u bliskom fizičkom kontaktu s preminulom laboranticom stavljeno je pod stalni medicinski nadzor.
Istraživački institut u Irkutsku osnovan je davne 1934. godine i danas služi kao ključan dio ruske mreže za rano praćenje iznimno opasnih zaraznih bolesti na prostranom istoku zemlje. Znanstvenici u toj ustanovi već desetljećima aktivno i svakodnevno proučavaju teške patogene poput kuge, kolere, antraksa i tularemije. Unatoč njihovoj dugoj i naizgled besprijekornoj povijesti u civilnoj epidemiologiji, tajnovitost oko ovog smrtnog slučaja ponovno je otvorila brojna pitanja o razini sigurnosti u takvim visokorizičnim postrojenjima.
Svjetska zdravstvena organizacija ni najmanje nije zadovoljna dosadašnjim ruskim objašnjenjima te pismenim putem izričito traži dodatna i detaljnija pojašnjenja. Predstavnici međunarodne organizacije smatraju da trenutno dostupni podaci nisu dovoljni za potpunu procjenu cjelokupne situacije. Generalni direktor organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus potvrdio je da aktivno traže hitne odgovore od Moskve o statusu navodnog drugog bolesnog zaposlenika instituta u Sibiru.
- Dobili smo informacije od dva medijska izvora, od kojih je jedan ruski. Zatražili smo od Rusije da nam odgovori na to. Ne možemo zanemariti nijedno izvješće koje nam stigne - izjavio je generalni direktor organizacije u svom nedavnom javnom obraćanju.
Maria Van Kerkhove, aktualna direktorica za upravljanje epidemijama i pandemijama pri organizaciji, ozbiljno je upozorila da agencija u Ženevi još uvijek ne zna koji je točno patogen zapravo uzrokovao smrt prve zaposlenice. Bez tog presudnog podatka zdravstvena agencija nema potpunu sliku stanja na terenu te posljedično ne može napraviti temeljitu i preciznu procjenu rizika za globalno javno zdravlje. Upravo zbog toga su uložili službeni zahtjev tražeći potpune detalje o uzročniku opasne bolesti koji je navodno bio prisutan u ruskom laboratoriju prije nesreće.
- Ne razumijemo kako se ona uopće zarazila u tom okruženju. Potrebne su nam pravovremene i redovite informacije kako bismo mogli učinkovito pratiti razvoj situacije na terenu. Također, hitno trebamo konkretne odgovore na dodatna pitanja koja smo im već ranije uputili - naglasila je odlučno Van Kerkhove.
Iako su oči stručne javnosti trenutno snažno uprte u daleki Sibir, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti procijenio je da je stvarni rizik za Sjedinjene Američke Države u ovom trenutku iznimno nizak. Direktorica spomenute agencije Erica Schwartz potvrdila je novinarima da njezini zaposlenici intenzivno surađuju s brojnim vladinim odjelima, uključujući i ključne agencije zadužene za domovinsku sigurnost. Njihov glavni cilj je iznimno pažljivo i redovito praćenje apsolutno svih putnika koji dolaze iz tog specifičnog područja kako bi pravovremeno spriječili bilo kakvo eventualno širenje zaraze na američkom tlu.
Izravni komercijalni letovi između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država potpuno su obustavljeni još od početka rata u Ukrajini. Međutim, statistike pokazuju da oko dvjesto ljudi svake godine i dalje putuje iz izolirane sibirske regije u Ameriku koristeći razne alternativne i zaobilazne rute. Zbog te nepobitne činjenice nadležne američke zdravstvene službe preventivno provode redovite zdravstvene preglede svih sumnjivih putnika u svojoj opremljenoj zdravstvenoj postaji na velikom međunarodnom aerodromu John F. Kennedy u New Yorku.
Prirodna žarišta kuge nisu nikakva nepoznanica u ogromnim prostranstvima Sibira i susjedne Mongolije, gdje opasna bakterija stalno i prirodno cirkulira među divljom životinjskom populacijom, a posebice među malim glodavcima. Posljednji službeno potvrđeni i dokumentirani slučaj teške zaraze čovjeka kugom u Rusiji zabilježen je prije točno deset godina. Plućna kuga službeno se smatra uvjerljivo najtežim oblikom te bolesti te se izuzetno lako prenosi s osobe na osobu običnim kapljičnim putem u bliskom kontaktu. Ako se ne prepozna na vrijeme i ne počne agresivno liječiti snažnim antibioticima, bolest vrlo često može biti fatalna za pacijenta u roku od samo osamnaest do dvadeset i četiri sata.
Ovaj najnoviji međunarodni incident ponovno je aktualizirao važno pitanje cjelokupne laboratorijske sigurnosti u brojnim istraživačkim centrima širom svijeta. Vrhunski znanstveni stručnjaci sve više i sve glasnije upozoravaju na opasno rastući broj izbijanja teških zaraznih bolesti koje uspješno prelaze s divljih životinja ravno na ljude tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Neoprostivi sigurnosni propusti i potencijalna izlaganja opasnim patogenima u takvim visoko zaštićenim ustanovama izravno pojačavaju hitnu potrebu za daleko strožim nadzorom te potpunom međunarodnom transparentnošću u svakodnevnom radu.
*uz korištenje AI-ja
24sata © 2026
