Dan kada je svijet krenuo u svoje, možda i konačno, uništenje. I ako sutra dođe do toga, ako budemo okruženi ruševinama čitave jedne civilizacije, neće biti nikakve sumnje, taj kraj je počeo 24. ožujka 1999. godine
BOMBARDIRANJE SRBIJE
Klaun Vučić opet izigrava žrtvu: Svaki rat koji se sad vodi počeo je 1999. napadom na Srbiju
Čitanje članka:
3
min
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Vranju, na obilježavanju 27. godišnjice NATO bombardiranja SR Jugoslavije, da svaki rat koji se sada vodi u svijetu, "kao i svako nasilje i poništavanje principa i zakona, nije počelo jučer, već napadom 24. ožujka 1999." i istaknuo da je to dan kada je "odsviran kraj međunarodnom pravu i poretku, istini i pravdi", prenosi Anadolu.
- Svaki rat koji traje u svijetu, svako nasilje danas, poništavanje principa i zakona danas, sve to nije počelo jučer, počelo je 24. ožujka 1999. godine. I ako netko danas pita zašto se krši međunarodno pravo, jedini točan, jedini ispravan odgovor je zbog dozvole koja je za to izdata 24. ožujka 1999. godine - rekao je Vučić, na platou ispred Galerije Narodnog muzeja u Vranju.
Istaknuo je da je na pitanje zašto se danas nekim zemljama otimaju teritoriji, narušava njihov teritorijalni integritet i suverenitet, odgovor - "zbog prakse koja je uvedena 24. ožujka 1999. godine".
- Zašto se silom i bombama uvodi red? Zašto ubojstva i službenika i civila, zašto uništavanje infrastrukture, rušenje čitavih gradova, zašto tako javno streljanje svake humanosti i empatije? Samo je jedan odgovor: zbog 24. ožujka 1999. godine - naveo je Vučić.
Ukazao je da to nije samo dan kada je počelo bombardiranje jedne slobodne suverene zemlje, nego i dan kada je odsviran kraj međunarodnom pravu i poretku, istini i pravdi, samilosti i ljudskosti.
- Dan kada je svijet krenuo u svoje, možda i konačno, uništenje. I ako sutra dođe do toga, ako budemo okruženi ruševinama čitave jedne civilizacije, neće biti nikakve sumnje, taj kraj je počeo 24. ožujka 1999. godine - istaknuo je.
Obilježavanju godišnjice NATO bombardiranja 1999. godine prisustvovali su dužnosnici Srbije i entiteta u BiH Republike Srpske, patrijarh SPC-a Porfirije, kao i veliki broj građana.
Prije 27 godina započelo je NATO bombardiranje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, sastavljene od Srbije i Crne Gore, koje je trajalo 78 dana. Intervencija NATO-a izvedena je zbog rata na Kosovu.
Bombardiranje SR Jugoslavije trajalo je od 24. ožujka do 9. lipnja 1999. godine.
Akcija NATO-a okončana je nakon potpisivanja sporazuma kod Kumanova 9. lipnja 1999. godine o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova.
Fond za humanitarno pravo jedini je proveo istraživanje i utvrdio da je u zračnim napadima NATO-a ubijeno najmanje 756 ljudi, uključujući 451 civila (217 Albanaca, 204 Srba i 30 Roma i drugih), 276 pripadnika Vojske Jugoslavije/MUP Republike Srbije i 29 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova.
Rusija i Krim
Rusija često koristi slučaj Kosova kao argument u međunarodnoj politici, naročito u kontekstu opravdanja aneksije Krima i kasnije invazije na Ukrajinu. Prema ruskoj logici, proces priznanja nezavisnosti Kosova, koji je doveo do njegove jednostrane deklaracije neovisnosti 2008. godine, bio je prekretnica u međunarodnom pravu, jer su se tada, po njihovom tumačenju, postavili presedani koji omogućuju drugim narodima da traže svoje pravo na samoopredjeljenje i teritorijalnu autonomiju.
Rusija tvrdi da je međunarodna zajednica napravila značajnu grešku kada je priznala Kosovo kao nezavisnu državu, i to bez potpune suglasnosti svih strana (posebice Srbije). Smatraju da je postupak koji je doveo do deklaracije nezavisnosti Kosova bio suprotan temeljnim načelima međunarodnog prava, kao što su suverenost i teritorijalni integritet. Također, tvrde da je presedan stvoren time što su moćne zemlje, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i nekim europskim državama, poticale nezavisnost Kosova unatoč protivljenju Srbije i njenih saveznika.
Rusija vidi situaciju u Ukrajini kao paralelu s Kosovom. Po njihovom mišljenju, ako je međunarodna zajednica priznala pravo Kosova na samoopredjeljenje i odvajanje od Srbije, onda bi trebala biti dosljedna i priznati prava drugih naroda i regija, poput onih u Ukrajini. U ovom kontekstu, Rusija ističe da su Rusi na Krimu i u Donbasu suočeni s diskriminacijom, prijetnjama i nasiljem od strane ukrajinskih vlasti, te da imaju pravo na samoopredjeljenje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
