Bedrenica, poznata i kao antraks, rijetka je i ozbiljna zarazna bolest koja se prvenstveno javlja kod životinja. Ovisno o načinu ulaska u organizam, bolest se kod ljudi razvija u tri oblika
RAVNATELJ HZJZ-A O ZARAZI
Capak: 'Zbog bedrenice među životinjama, pod terapijom 41 osoba. Nitko nema simptome'
Čitanje članka:
2
min
Bedrenica, zarazna bolest koja se širi među stokom na području Vrlike, zahvatila je širi krug ljudi. Ukupno 41 osoba nalazi se na postekspozicijskoj kemoprofilaksi, potvrdio je za Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
- Dosad nijedna osoba nije prijavila simptome i svi su izjavili da su zdravi. Obavljen je niz epidemioloških anketa - rekao je za središnji Dnevnik HRT-a. Dodao je da je prijenos s osobe na osobu izuzetno je rijedak.
Riječ je o 21 članu četiri obitelji, devet osoba uključenih u toksikološko istraživanje, sedam zaposlenika tvrtke Agroproteinka, dvoje novinara te dvoje djelatnika veterinarske službe. Radi se o preventivnom liječenju antibioticima ili drugim lijekovima nakon što je osoba bila izložena zaraznoj bolesti, ali je i dalje bez simptoma.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:06
Bedrenica, poznata i kao antraks, rijetka je i ozbiljna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Spada među zoonoze - bolesti koje se prvenstveno javljaju kod životinja, ali se mogu prenijeti i na ljude. Kod zaraženih životinja neposredno prije uginuća mogu se uočiti znakovi poput teturanja, drhtavice, probavnih smetnji i otežanog disanja. Nakon uginuća, lešina se ubrzano nadima, a iz usta, nosa i drugih otvora često curi tamni, nezgrušani krvavi iscjedak.
Bakterija Bacillus anthracis, koja uzrokuje bedrenicu, stvara izrazito otporne spore koje mogu preživjeti u tlu i okolišu desetljećima. Ljudi se najčešće zaraze dodirom sa zaraženim životinjama ili njihovim proizvodima, udisanjem spora ili konzumacijom kontaminirane hrane. Ovisno o načinu ulaska u organizam, bolest se kod ljudi razvija u tri oblika: kožni, plućni i crijevni.
Najčešći oblik bedrenice je kožni, koji čini više od 90 posto slučajeva. Bolest započinje bezbolnom ranicom na koži, koja se ubrzo pretvara u crni čir okružen otečenim i upaljenim tkivom. Ako se ne liječi pravodobno, infekcija se može proširiti na krvotok i uzrokovati sepsu. Plućna bedrenica nastaje udisanjem spora. U početku nalikuje gripi, s povišenom temperaturom, umorom i kašljem, a može prijeći i u tešku upalu pluća koja može završiti i smrću. Treći oblik je crijevna bedrenica, koja nastaje nakon konzumacije zaraženog mesa. Prate je jaki bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev i često unutarnje krvarenje.
Dijagnoza bedrenice potvrđuje se laboratorijskom analizom, najčešće pregledom uzoraka krvi, brisa kožne promjene ili sputuma, ovisno o obliku bolesti. Pravodobno prepoznavanje simptoma ključno je za uspješno liječenje. Antibiotici poput penicilina, ciprofloksacina ili doksiciklina standardna su terapija, a njihova učinkovitost znatno opada ako se primjena ne započne na vrijeme. Prevencija ima ključnu ulogu u borbi protiv bedrenice, uključuje veterinarski nadzor nad stokom, sigurnu obradu mesa te edukaciju ljudi izloženih riziku.
Početkom sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju, a bit će utvrđen i bedrenički distrikt - područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje.
Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice, na području općine Vrlika, zaprimljena je 7. srpnja. Stočari su ogorčeni jer je od trenutka kada je prvi uzorak sumnjivo uginule stoke zaprimljen u laboratorij prošlo gotovo deset dana do potvrde da je riječ o bedrenici.
Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice, na području općine Vrlika, zaprimljena je 7. srpnja. Stočari su ogorčeni jer je od trenutka kada je prvi uzorak sumnjivo uginule stoke zaprimljen u laboratorij prošlo gotovo deset dana do potvrde da je riječ o bedrenici.
U javnosti su ubrzo počele stizati kritike na račun veterinarskih i epidemioloških službi, uz optužbe da je njihova reakcija bila prespora. No voditelj Laboratorija za opću bakteriologiju i mikologiju pri Veterinarskom institutu, dr. sc. Gordan Kompes, u razgovoru za 24sata odbacuje te tvrdnje.
- Uzorci su bili u iznimno lošem stanju, ali nijedan nismo odbacili - naglašava Kompes.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
