Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Jutarnja šalica mnogima je nezamjenjiv ritual, no znanstvenici sve češće proučavaju može li kava imati i dugoročne zdravstvene koristi. Neka istraživanja povezuju umjereno pijenje kave s manjim rizikom od bolesti jetre, demencije i prerane smrti, ali idealna količina ovisi o dobi, zdravlju, osjetljivosti na kofein i načinu pripreme
Za neke dan ne počinje prije prve šalice kave, dok drugi bez problema popiju četiri ili pet kava i tvrde da im ni posljednja ne ometa san. Iako se desetljećima upozoravalo na moguće negativne posljedice kofeina, novija istraživanja sve češće pokazuju da umjerena konzumacija kave kod zdravih odraslih osoba može biti povezana s nizom povoljnih zdravstvenih ishoda.
Međutim, to ne znači da bi svi trebali piti jednaku količinu niti da više kave automatski donosi više koristi. Količina kofeina koju pojedinac može podnijeti ovisi o genetici, tjelesnoj masi, lijekovima, trudnoći, bolestima srca, krvnom tlaku, kvaliteti sna i brojnim drugim čimbenicima.
Američka Agencija za hranu i lijekove navodi da do 400 miligrama kofeina dnevno kod većine zdravih odraslih osoba uglavnom nije povezano s negativnim učincima. To može odgovarati otprilike dvjema ili trima većim šalicama, ali i četirima ili pet manjim kavama, ovisno o njihovoj jačini i veličini.
Upravo zato broj šalica često može zavarati. Mali espresso i velika šalica filtrirane kave nemaju jednaku količinu kofeina, a pojedini napitci iz kafića u samo jednoj porciji mogu sadržavati kofeina koliko i nekoliko domaćih kava.
POGLEDAJ VIDEO: Josip i Zoja otvorili coffee shop i u Zagrebu: 'Kod nas je svaka kava unikatna'
Pokretanje videa...
01:14
U kasnim tinejdžerskim i ranim dvadesetim godinama kava se često koristi kako bi se izdržalo učenje, rad do kasno, noćni izlasci ili manjak sna. Problem nastaje kada kofein počne prikrivati kroničnu iscrpljenost.
Mlađim odraslim osobama koje dobro podnose kofein jedna do dvije kave dnevno uglavnom neće predstavljati problem, osobito ako ih piju u prvom dijelu dana. Ipak, stručnjaci upozoravaju da kava ne može zamijeniti kvalitetan i dovoljno dug san.
Kofein blokira djelovanje adenozina, tvari koja se tijekom dana nakuplja u mozgu i izaziva osjećaj pospanosti. Zbog toga se nakon kave osjećamo budnije, no potreba za snom nije nestala – samo je privremeno prikrivena.
Kava popijena kasno poslijepodne ili navečer kod osjetljivijih osoba može otežati uspavljivanje i smanjiti trajanje sna. Europska agencija za sigurnost hrane upozorava da već doza od oko 100 miligrama kofeina, što približno odgovara jednoj šalici, može nekim ljudima poremetiti san ako se konzumira blizu vremena odlaska u krevet.
Za mlađe osobe stoga nije toliko važno koliko maksimalno kava mogu popiti, nego trebaju li im uopće dodatne šalice kako bi funkcionirale. Ako bez nekoliko kava ne mogu izdržati dan, uzrok može biti nedostatak sna, stres, nepravilna prehrana ili preopterećenost.
Za većinu zdravih odraslih ljudi u ovoj dobnoj skupini dvije do tri umjerene šalice dnevno mogu biti razumna količina, pod uvjetom da ne uzrokuju nesanicu, drhtavicu, tjeskobu, želučane tegobe ili ubrzan rad srca.
U tom razdoblju ljudi često pokušavaju uskladiti posao, obitelj, društvene obveze i vježbanje, pa kava postaje jednostavan način povećanja budnosti i koncentracije.
Kofein doista može privremeno poboljšati pažnju i smanjiti osjećaj umora. Međutim, organizam s vremenom može razviti toleranciju, zbog čega je za isti učinak potrebna sve veća količina. Osoba koja je nekada osjećala snažan učinak nakon jedne kave tako postupno može doći do četiri ili pet dnevno.
Dobar znak da je količina prevelika mogu biti nervoza, osjećaj unutarnjeg nemira, lupanje srca, znojenje, žgaravica, česte glavobolje ili teškoće sa spavanjem.
Važno je promatrati i ono što se u kavu dodaje. Nekoliko crnih kava gotovo da nema kalorija, dok veliki napitci sa sirupima, šećerom, šlagom i punomasnim mlijekom mogu sadržavati kalorija koliko i manji obrok. U tom slučaju potencijalne koristi kave mogu zasjeniti velike količine šećera i zasićenih masti.
Srednja životna dob posebno je zanimljiva znanstvenicima jer se smatra da procesi povezani s kasnijim razvojem demencije mogu započeti mnogo godina prije pojave prvih očitih simptoma.
Jedno često citirano istraživanje pokazalo je da su osobe koje su u srednjoj životnoj dobi pile između tri i pet šalica kave dnevno imale oko 65 posto manji rizik od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti kasnije u životu u usporedbi s osobama koje su pile malo ili nimalo kave.
Ipak, radilo se o promatračkom istraživanju. To znači da je uočena povezanost, ali nije dokazano da je upravo kava spriječila bolest. Moguće je da su na rezultate utjecale i druge životne navike ispitanika.
Kava sadrži kofein, ali i brojne polifenole i druge bioaktivne spojeve. Polifenoli imaju antioksidativna i protuupalna svojstva te bi mogli pomoći u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Pretpostavlja se da neki spojevi iz kave mogu utjecati na cirkulaciju, osjetljivost na inzulin i upalne procese, koji su također povezani sa zdravljem mozga.
Novija istraživanja također pronalaze povezanost između konzumacije kave s kofeinom i manjeg rizika od demencije te nešto boljih rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti. Međutim, ni takvi rezultati nisu dovoljan dokaz da bi osobama koje ne piju kavu liječnici trebali savjetovati da je počnu piti.
Osim toga, nisu sva istraživanja dala jednako povoljne rezultate. Jedna analiza povezala je vrlo visoku konzumaciju kave s manjim volumenom mozga i većim izgledima za demenciju, što dodatno pokazuje da više nije nužno i bolje.
Kava se posljednjih godina posebno proučava zbog mogućeg zaštitnog djelovanja na jetru. Redovito pijenje kave u istraživanjima je povezano s povoljnijim vrijednostima jetrenih enzima te manjim rizikom od fibroze, ciroze i raka jetre.
U pojedinim analizama veće količine, uključujući četiri ili pet šalica dnevno, bile su povezane s izraženijim smanjenjem rizika od određenih bolesti jetre.
Moguće objašnjenje krije se u spojevima poput klorogenske kiseline, kafestola i kahveola, koji mogu djelovati na upalne procese i metabolizam u jetri. Međutim, način pripreme može promijeniti njihov sadržaj.
Nefiltrirana kava, primjerice ona pripremljena u džezvi ili francuskoj preši, može sadržavati više kafestola i kahveola. Ti spojevi povezuju se i s povećanjem razine LDL kolesterola kod nekih osoba. Papirnati filter zadržava znatan dio tih tvari, pa filtrirana kava može biti bolji izbor za ljude s povišenim kolesterolom.
Ni pet šalica kave ne može poništiti posljedice prekomjernog alkohola, pretilosti, virusnog hepatitisa ili drugih čimbenika rizika. Kavu zato treba promatrati kao mogući dio zdravog životnog stila, a ne kao zaštitni lijek za jetru.
Kako ljudi stare, kofein se kod nekih može sporije razgrađivati. Kava koja u mlađoj dobi nije stvarala nikakve teškoće tada može početi izazivati nesanicu, nemir, povišenje krvnog tlaka ili preskakanje srca.
Starije osobe često uzimaju i više lijekova, a kofein može utjecati na djelovanje ili nuspojave pojedinih terapija. Također, san s godinama može postati osjetljiviji, pa čak i kava popijena rano poslijepodne može remetiti noćni odmor.
Jedna do dvije šalice u jutarnjim satima mnogima će biti dovoljne da osjete željeni učinak bez većeg rizika od poremećaja sna.
Osobe koje imaju aritmije, nekontroliran visoki krvni tlak, tešku tjeskobu, želučani refluks ili probleme sa spavanjem trebale bi individualno procijeniti količinu s liječnikom.
Pritom nije nužno potpuno se odreći rituala. Kava bez kofeina i dalje sadrži mnoge polifenole i druge biljne spojeve, uz znatno manje kofeina. Može biti dobar izbor za poslijepodne ili za osobe koje vole okus kave, ali loše podnose stimulativni učinak.
Trudnoća je iznimka od općeg ograničenja od 400 miligrama. Europska agencija za sigurnost hrane navodi da unos do 200 miligrama kofeina dnevno iz svih izvora kod trudnica ne izaziva sigurnosnu zabrinutost za plod.
U tu količinu treba uračunati ne samo kavu nego i čaj, energetske napitke, kolu, čokoladu te neke lijekove.
Količina kofeina u jednoj šalici može jako varirati. Zbog toga trudnica može prekoračiti preporučenu granicu i s dvije velike ili vrlo jake kave.
Jedan espresso obično sadrži manje kofeina od velike šalice filtrirane kave, iako djeluje snažnije zbog intenzivnog okusa. Dvostruki espresso, velika produžena kava ili hladni napitak pripremljen dugotrajnim namakanjem mogu sadržavati mnogo veće količine.
Na sadržaj kofeina utječu vrsta zrna, način prženja, količina mljevene kave, vrijeme pripreme i veličina porcije.
Zbog toga je korisnije pratiti približan unos kofeina nego samo broj šalica. Četiri mala espressa mogu ostati unutar preporučene granice, dok dvije vrlo velike kave mogu sadržavati jednaku ili veću količinu.
Treba uzeti u obzir i energetska pića, dodatke prehrani prije treninga te lijekove protiv glavobolje koji mogu sadržavati kofein.
Tijelo obično šalje jasne znakove kada je granica prijeđena. Najčešći simptomi uključuju drhtanje ruku, nemir, razdražljivost, ubrzan ili nepravilan rad srca, mučninu, glavobolju, učestalo mokrenje i teškoće sa spavanjem.
Kod izrazito velikih doza može doći do ozbiljnijih srčanih i neuroloških komplikacija. Posebno su rizični koncentrirani kofeinski prašci i dodaci jer je malu, sigurnu dozu teško precizno odmjeriti.
Ljudi se u osjetljivosti mogu dramatično razlikovati. Netko može popiti kavu nakon večere i odmah zaspati, dok će druga osoba osjećati posljedice jedne jutarnje šalice sve do večeri.
Zato granica od 400 miligrama nije cilj koji treba dosegnuti, nego najviša količina koja kod većine zdravih odraslih osoba uglavnom nije povezana s negativnim učincima.
Dosadašnji rezultati daju zanimljive smjernice, ali znanost nije utvrdila univerzalno pravilo prema kojem bi, primjerice, svaka osoba nakon 40. godine trebala popiti točno četiri kave.
Dob može utjecati na potrebe i toleranciju, ali nije jedini niti najvažniji čimbenik. Kvaliteta sna, trudnoća, lijekovi, bolesti, osjetljivost na kofein i veličina napitka često su važniji od broja godina.
Za većinu zdravih odraslih osoba jedna do tri šalice dnevno predstavljaju umjerenu količinu. Tri do četiri mogu odgovarati osobama koje kofein dobro podnose, ali nije potrebno povećavati unos samo zbog rezultata promatračkih istraživanja.
Najbolja količina je ona nakon koje osoba osjeća veću budnost i ugodu, a ne nervozu, lupanje srca ili nesanicu. Kava može biti dio zdrave prehrane, ali šalica više nije uvijek korak prema boljem zdravlju.
24sata © 2026
