Zaboravljate li imena, gubite koncentraciju ili se osjećate mentalno sporije nego prije? Iako mnogi takve simptome pripisuju starenju ili stresu, neurolozi tvrde da uzrok može biti puno jednostavniji
Lifestyle
Komentari 0
Zaboravljate li imena, gubite koncentraciju ili se osjećate mentalno sporije nego prije? Iako mnogi takve simptome pripisuju starenju ili stresu, neurolozi tvrde da uzrok može biti puno jednostavniji
Zaboravljate li imena, gubite koncentraciju ili se osjećate mentalno sporije nego prije? Iako mnogi takve simptome pripisuju starenju ili stresu, neurolozi upozoravaju da uzrok može biti puno jednostavniji i, što je najvažnije, rješiv. Riječ je o nedostatku vitamina B12, ključnog nutrijenta čija deficijencija može oponašati ozbiljne neurološke poremećaje, uključujući demenciju.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
00:50
Vitamin B12, poznat i kao kobalamin, esencijalan je za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Sudjeluje u stvaranju mijelina, zaštitne ovojnice koja oblaže živčana vlakna i omogućuje brzi prijenos signala u mozgu. Kada tijelu nedostaje ovog vitamina, mijelinska ovojnica se oštećuje, što dovodi do niza neuroloških problema. Simptomi mogu biti podmukli i razvijati se godinama, a često uključuju gubitak pamćenja, zbunjenost, promjene raspoloženja, pa čak i halucinacije.
Ono što je zabrinjavajuće jest koliko klinička slika nedostatka vitamina B12 može nalikovati Alzheimerovoj bolesti i drugim oblicima demencije. Neke studije povezale su niske razine B12 ne samo sa simptomima, već i sa stvarnom atrofijom, odnosno smanjenjem moždanog tkiva. Ključna razlika je u tome što je kognitivni pad uzrokovan nedostatkom ovog vitamina često reverzibilan ako se otkrije i liječi na vrijeme. Zbog toga je provjera razine vitamina B12 postala standardni dio obrade pacijenata s kognitivnim smetnjama.
Simptomi nedostatka vitamina B12 raznoliki su i ne pogađaju samo mozak. Često se razvijaju postupno i lako ih je previdjeti. Uz kognitivne probleme poput poteškoća s pamćenjem i koncentracijom, mogu se javiti i specifični neurološki znakovi poput trnaca, utrnulosti ili osjećaja žarenja u rukama i nogama, što je posljedica oštećenja perifernih živaca. Problemi s ravnotežom, vrtoglavica i nesigurnost pri hodu također su česti.
Osim neuroloških, javljaju se i opći simptomi. Osobe s nedostatkom B12 često se žale na kronični umor, slabost, gubitak apetita i tjelesne težine. Mogu se pojaviti i promjene raspoloženja, uključujući depresiju i razdražljivost. Fizički znakovi mogu uključivati blijedu ili žućkastu kožu, natečen i crven jezik te kratkoću daha. Važno je naglasiti da se neurološki simptomi mogu pojaviti i bez prisutnosti anemije, koja se inače smatra klasičnim pokazateljem manjka ovog vitamina.
Koliko je nadoknada vitamina B12 učinkovita, pokazuje i multicentrična studija provedena na pacijentima s blagim kognitivnim oštećenjem. U istraživanju je sudjelovalo 202 pacijenata kojima je dijagnosticiran manjak vitamina B12. Svi su podvrgnuti tromjesečnoj nadomjesnoj terapiji, nakon čega su ponovno procijenjene njihove kognitivne funkcije i opći simptomi. Rezultati su bili izvanredni. Čak 171 pacijent, odnosno 84 posto njih, prijavio je značajno poboljšanje simptoma. Kognitivni testovi, mjereni Mini-Mental State Examination skalom, pokazali su napredak kod 158 pacijenata, što čini 78 posto ispitanika. Čak i u skupini onih koji nisu osjetili subjektivno poboljšanje, kod značajnog dijela njih zabilježen je mjerljiv napredak na kognitivnim testovima. Ovi nalazi snažno podupiru tezu da je pravovremeno prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina B12 ključno za očuvanje, pa čak i obnovu mentalnih funkcija.
Do nedostatka vitamina B12 može doći iz dva glavna razloga: nedovoljnog unosa hranom ili problema s apsorpcijom u probavnom sustavu. Starije osobe predstavljaju jednu od najrizičnijih skupina jer se s godinama smanjuje proizvodnja želučane kiseline, neophodne za oslobađanje vitamina B12 iz hrane. Procjenjuje se da između 1,5 i 15 posto opće populacije ima manjak, a taj je postotak znatno viši kod starijih od 65 godina.
Vegetarijanci i vegani također su u riziku jer se vitamin B12 gotovo isključivo nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla. Osobe s probavnim bolestima kao što su Crohnova bolest, celijakija ili gastritis imaju problema s apsorpcijom nutrijenata. Dugotrajna upotreba određenih lijekova, poput onih za smanjenje želučane kiseline (inhibitori protonske pumpe) ili metformina za liječenje dijabetesa, također može ometati apsorpciju B12. Prekomjerna konzumacija alkohola dodatno pogoršava stanje jer oštećuje sluznicu probavnog sustava.
Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B12, moramo ga unositi hranom. Najbogatiji prirodni izvori su namirnice životinjskog podrijetla. Na prvom mjestu su meso, osobito goveđa i janjeća jetra, te druge iznutrice. Odlični izvori su i crveno meso, perad te riba i morski plodovi, s naglaskom na školjke, tunu i losos.
Mliječni proizvodi poput mlijeka, sira i jogurta također sadrže značajne količine, kao i jaja, čiji se B12 nalazi u žumanjku. Za vegane i vegetarijance preporučuje se konzumacija namirnica obogaćenih ovim vitaminom, kao što su neke vrste biljnih mlijeka, žitarice za doručak i prehrambeni kvasac. Iako je B12 ključan, za zdravlje mozga važni su i drugi nutrijenti. Istraživanja pokazuju da i vitamini B1, B6 i D igraju važnu ulogu u sintezi neurotransmitera i zaštiti živčanih stanica, stoga je uravnotežena prehrana temelj kognitivne vitalnosti.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+