Godinu iza nas obilježila su brojna znanstvena otkrića, među kojima su posebno zanimljivi uspjesi u liječenju HIV-a te genetske terapije u podizanju imuniteta u borbi protiv raka
ŠTO SMO SAZNALI?
Godina novih saznanja o HIV-u, utjecaju gena i mikroplastici
Godina na izmaku donijela je brojna zanimljiva otkrića - od onih do kojih su došli nutricionisti u potrazi za individualiziranim jelovnicima, imunizacije kao terapije u liječenju brojnih vrsta raka, otkrića o štetnosti e-cigareta i brojnih drugih.
Evo kratkog pregleda o tome koje su sve novosti iznenađivale svijet tijekom proteklih 12 mjeseci:
1. HIV se liječi 'superstanicama'
Vjeruje se da je Amerikanac Timothy Brown prva osoba izliječena od HIV-a, pri čemu se do lijeka došlo relativno slučajno. Naime, on je imao uznapredovalu leukemiju, zbog čega je podvrgnut transplantaciji koštane srži. Donor je imao genetsku mutaciju u proteinu zvanom CCR5, što je Timothyja učinilo otpornijim na uobičajeni tip HIV-a koji je imao.
Zabilježen je i sličan slučaj čovjeka koji se liječio od Hodgkinovog limfoma. Nakon transplantacije, pokazalo se da je donor imao istu genetsku mutaciju.
2. Rađat ćemo se otporniji na HIV
Kineski znanstvenik He Jiankui šokirao je svijet kad je 2018. godine objavio da će se se roditi blizanke otpornije na infekciju HIV-om, nakon što je kod njih i prije rođenja modificirao gen CCR5. Dijete je trebalo doći na svijet sredinom godine i nema vijesti kakvi su rezultati pokusa.
3. CRISPR tehnologija 'obećaje' i u ratu protiv raka
U studenom 2018., New York Times izvijestio je da su liječnici prvi put testirali postupak koji bi jednog dana mogao otvoriti put uređivanju gena pacijenata s rakom, koristeći CRISPR tehnologiju, kako bi se aktiviralo njihov imunološki sustav da napada stanice karcinoma. U pokusu u SAD-u liječnici su izvadili neke imunološke stanice triju bolesnika s rakom i genetski ih modificirali te vratili pacijentima. Kod sve trojice zabilježeno je povlačenje stanica raka.
4. Može i s manje sna
Znanstvenici su otkrili da postoje ljudi s genetskom promjenom zbog koje im je sasvim dovoljno i manje od 6 sati sna tijekom noći da bi se osjećali dobro. No, to su rijetki ljudi, procjene kažu jedan na 25.000 njih. Vjeruje se da otkriće tog gena može pomoći da se ljudima koji trebaju puno više sna pomogne da reguliraju tu potrebu.
5. Transplantirano cijelo lice
Pacijentu koji je u prometnoj nesreći uništena koža na čak 60 posto tijela te cijelo lice, operacijom je transplantirano cijelo lice. To nije prvi pacijent, odnosno bila je to 15. transplantacija cijelog lica u SAD-u, no zbog malo kože na ostatku tijela bila je vrlo zahtjevna.
6. Prvo cjepivo protiv ebole
Stručnjaci su u studenome odobrili prvo cjepivo protiv ebole. Očekuje se da će se pojaviti na tržištu pred kraj 2020. godine te da bi moglo značajno smanjiti smrtnost od te bolesti.
7. Transplantacija 'kakice' može biti smrtonosna
Fekalna transplantacija koja se počela koristiti u nekim slučajevima liječenja poremećaja crijeva, jer se pacijentu tako prenose bakterije iz zdravog crijeva, može biti smrtonosna utvrdili su znanstvenici.
8. Ospice su pokazale pravo lice
U zemljama u s visokim dohotkom sve više roditelja oklijeva u tome trebaju li cijepiti djecu, pa smo se ove godine uvjerili koliko ospice mogu biti neugodne među populacijom koja nije cijepljena. To, među ostalim, uključuje Francusku, Veliku Britaniju i Japan. Zbog izbijanja ospica širom svijeta to je postala jedna od najvećih prijetnji zdravlju, procijenila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
9. Genetika odgovorna za seksualnu orijentaciju
DNK studije gotovo pola milijuna ljudi u SAD-u i Velikoj Britaniji pokazuju da postoji nekoliko genetskih varijanti koje su češće kod ljudi koji imaju istospolne partnere. To ne znači da postoji nešto poput 'gay gena', ili da će ljudi koji imaju te varijante gena sigurno biti gay orijentirani.
'Genetika je manje od polovice ove priče, ali i dalje vrlo važan faktor koji doprinosi tome kako će se čovjek opredijeliti', kaže koautor studije objavljene tijekom ove godine, Benjamin Neale, psihijatrijski genetičar iz Instituta Broad u Cambridgeu u Massachusettsu.
10. Pomičemo granice
U svibnju je trkačica i nutricionistkinja Roxanne Vogel dovršila ono što je možda bio najbrži uspon na Mount Everest ikad, pretrčavši od svog doma u Kaliforniji do vrha najvišeg vrha na svijetu i natrag u samo dva tjedna. Ovakav uspon obično zahtijeva najmanje mjesec dana (ili više) da bi se tijelo prilagodilo visinskim razlikama. Vogel kaže kako je htjela vidjeti može li se to učiniti. Naime, kao istraživačica u srcu, htjela je usput prikupiti i podatke i vidjeti što se događa s tijelom uz takva opterećenja.
11. Još jednom - pomičemo granice
U listopadu je kenijski maratonac Eliud Kipchoge učinio ono što su mnogi trkači dugo smatrali nemogućim: Kipchoge je prva osoba koja je završila maraton ispod 2 sata (točnije, za 1 sat, 59 minuta i 40 sekundi), ali njegovo trčanje ne smatra se svjetskim rekordom, jer je to učinio uz pomoć vrhunskih svjetskih stručnjaka i laserske zrake koja je 'vodila' njegove tenisice.
12. Potvrđena važnost povrća za zdravlje
Nutricionisti su došli do novih dokaza o tome što trebamo jesti i piti za dug i zdrav život. Znanost i dalje sugerira da se držimo povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i mahunarki. Američka studija koja je pratila zdravstvene rezultate ljudi tijekom gotovo tri desetljeća pokazala je da oni koji jedu više povrća (oko 4 do 5 obroka dnevno) te konzumiraju vrlo malo prerađenog ili crvenog mesa (manje od obroka dnevno) u prosjeku imaju 18 do 25 posto manji rizik od smrti od onih koji često jedu meso.
13. Potvrđene i opasnosti koje nose voćni sokovi
Još jedna dugoročna studija na više od 100.000 ljudi otkrila je vezu između konzumiranja više šećera (čak i prirodne vrste) i većeg broja karcinoma. To se posebno odnosi na voćne sokove. Naime, ako usporedite količinu šećera u jednoj 'porciji' voćnog soka pićima koja sadržavaju sodu, sličnost je vrlo velika, odnosno voćni sokovi dugoročno mogu biti podjednako štetni.
- Sadržavaju malo vitamina o malo dijetalnih vlakana, ali jako puno šećera, kaže epidemiologinja Mathilde Touvier.
14. Povremeni post koristan
Moderna povremena dijeta, odnosno post, prikupio je nove obožavatelje kad su istraživači objavili da dnevni post može imati pozitivan učinak na brojne bolesti. Jedan od primjera je dijeta Terry Crews, kod koje se posto 16, a jede tijekom 8 sati tijekom dana (od 14 do 22 sata).
- Hrana nam nije neprijatelj, ali trebamo jesti drugačije, kaže dr. Miriam Merad, istraživačica i autorica studije koja na to upućuje. Prethodno laboratorijsko istraživanje također sugerira da ljudi koji ograničavaju kalorije mogu imati manje problema sa srcem, bolju razinu kolesterola, niži rizik od moždanog udara te od dijabetesa.
15. Ne postoji optimalna dijeta za sve
Znanstvenici koji su pratili razinu šećera u krvi preko 1000 odraslih ljudi, otkrili su da ne postoji najbolja dijeta za sve. Naime, ljudi različito reagiraju na šećere. Znanstvenici u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji ispratili su 1100 odraslih osoba koje su jele istu hranu (primjerice muffine za doručak i sendviče za ručak) i pratili razinu glukoze kod njih prije i nakon jela.
Rezultati su pokazali da reakcije niti kod jedne osobe nisu bile iste, što je savršen dokaz da ne postoji dijeta koja bi odgovarala za više ljudi. Ipak, većina ljudi može imati koristi od konzumiranja više voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, integralnih žitarica i fermentirane hrane, uz preskakanje junk fooda.
16. Prerađena hrana deblja
Prerađena hrana može dovesti do toga da pojedemo i do 500 suvišnih kalorija na dan. Stručnjaci za prehranu iz Nacionalnog instituta za zdravstvo u SAD-u objavili su u časopisu Cell Metabolism da je problem u tome kako naše tijelo prerađuje gotovu hranu, poput hot-doga, palačinki iz zamrzivača, konzervirane hrane i slično, nasuprot svježe kuhanim obrocima. Dok su bili na takvoj prehrani, ljudi su znali dobiti i do 2 kilograma tjedno.
17. Kava ne potiče razvoj raka
Kalifornijski ured za procjenu opasnosti po zdravlje presudio je nakon savjetovanja s preko 1000 znanstvenih studija da pijenje kave ne povećava rizik od raka.
- Otkrili smo da je kava složena mješavina mnogih kemikalija koje sadrže i poznate kancerogene, ali i neke antikancerogene koji štite organizam od raka, rekao je Sam Delson, Ureda te dodao kako ništa nije 100 posto sigurno, ili loše. Zato je najbolje držati se toga da kavu možete popiti, ali nije dobro pretjerivati u količini.
18. Mikroplastika vreba
Studija objavljena u lipnju sugerira da se mikroplastika - sićušni, često nevidljivi komadići plastike - nalaze u našoj vodi, hrani, zraku, a onda i u plućima i želucu alarmantnom brzinom. Znanstvenici imaju dokaze da prosječna stanovnica SAD-a godišnje može progutati oko 98.000 sićušnih plastičnih čestica, dok prosječni muškarac udahne i do 121.000 takvih čestica. Još nema dobrih dokaza o tome kako to utječe na naš organizam, no sigurno je da zagađenost planete ne pogoduje zdravlju.
19. Sat koji prati otkucaje srca
Rezultati studije o zdravlju srca provedeni među više od 400.000 ljudi pokazali su da Appleovi pametni satovi mogu pomoći u otkrivanju rijetkih srčanih problema. Tehnološki gigant i Sveučilište Stanford proveli su studiju koja je pokazala da uređaji djeluju prilično dobro u alarmiranju ljudi koji imaju nepravilne otkucaje srca. Ipak, stručnjaci su otkrili kako satovi nisu savršeni te da neke vrste srčanih problema ne prepoznaju.
20. Pušenje e-cigareta opasno kao i 'obične'
Znanstvenici i liječnici dobili su prve rezultate koji upućuju na to da je pušenje e-cigareta mnogo opasnije nego što se mislilo te da može dovesti do bolesti pluća. Liječnici koji su vodili studiju kažu kako nema sumnje da dokazi upućuju na to da e-cigarete mogu izazvati respiratorne probleme te utjecati na rizik od raka pluća.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:39
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
