Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ultraprerađena hrana osmišljena je da potiče prejedanje kombinacijom šećera, soli i masti koja aktivira centre za nagradu u mozgu, dok izostaje osjećaj sitosti. Dizajn teksture, arome i marketinške taktike navode nas da jedemo više nego što mislimo
Sveprisutna i praktična, ultraprerađena hrana (UPH) postala je neizbježan dio suvremenog života. No, njena neodoljiva privlačnost nije slučajnost ili samo naš nedostatak samokontrole. Riječ je o pomno osmišljenoj strategiji industrije koja koristi znanost kako bi nas navela da jedemo više, čak i kada nismo gladni.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:17
Prehrambeni divovi koriste znanost da hakiraju kemiju našeg mozga. Ključni alat je "točka blaženstva" (bliss point) – precizna kombinacija šećera, soli i masti koja maksimizira užitak i potiče oslobađanje dopamina, neurotransmitera zadovoljstva. Poput nikotina, ovaj osjećaj stvara snažnu žudnju.
Istovremeno, takve namirnice siromašne su proteinima i vlaknima koji daju osjećaj sitosti, što nas uvlači u začarani krug prejedanja. Ironično, mnoge od ovih strategija potječu od duhanskih korporacija koje su znanja o ovisnosti s cigareta primijenile na hranu.
Jedan od trikova je "nestajuća kalorijska gustoća". Proizvodi poput pjenastih grickalica dizajnirani su da se brzo tope u ustima, šaljući mozgu lažni signal da sadrže zanemarivo kalorija. Budući da mozak ne registrira unos energije, osjećaj sitosti izostaje i ne dolazi do zasićenja okusom.
To nam omogućuje da jedemo bez prestanka. Čuveni primjer su Cheetosi, opisani kao "čudesno konstruirano jelo" upravo zbog te varljive lakoće.
Osim okusa, ključan je i "osjećaj u ustima" (mouthfeel). Posebno je privlačan "dinamički kontrast" – kombinacija suprotnih tekstura poput hrskave glazure i kremastog punjenja, što nas potiče da nastavimo jesti.
Ni zvuk nije zanemaren; hrskavost čipsa mozak povezuje sa svježinom, a glasniji zvuk pojačava doživljaj okusa. Na kraju, umjetne arome dodane u proizvod, pa čak i ambalažu, potiču apetit i prije prvog zalogaja te stvaraju snažnu emocionalnu vezu.
Nakon inženjeringa okusa, slijedi marketing. Jedna od taktika je "zdravstveni halo", gdje se proizvodi lažno predstavljaju kao zdravi ("malo masnoće", "izvor vlakana"). Potrošači zbog toga osjećaju manje krivnje i jedu više, ne primjećujući da npr. "low-fat" jogurt sadrži goleme količine šećera.
Druga varka je manipulacija veličinom porcija: proizvođači smanjuju preporučenu porciju kako bi broj kalorija na pakiranju izgledao manji, iako većina ljudi pojede cijelo pakiranje. Sve zaokružuju praktičnost, niska cijena i strateško pozicioniranje u trgovinama koje potiče impulzivnu kupnju.
24sata © 2026
