Strastveni sakupljač domaćih sorti smatra da bi svatko tko ima vrt trebao posaditi barem jednu jabuku. Supružnici Pavao Kovačić i Zdenka Horvatić imaju 846 sorti starih jabuka sakupljenih iz svih krajeva Hrvatske
SVESTRANO VOĆE
Lovci na jabuke: Domaće sorte uopće nije potrebno prskati
Pavao Kovačić i njegova supruga Zdenka Horvatić iz Cvetkovca već deset godina skupljaju sorte starih hrvatskih voćaka.
Sve je počelo kad je Pavao, zvani Palči, s prijateljem otišao na put po austrijskim planinskim selima. Primijetio je s koliko ljubavi Austrijanci uređuju poljoprivredne površine bez obzira na konfiguraciju tla.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:53
- Posebno me se dojmilo kako čuvaju svoje i do 100 godina stare nasade voća, bez obzira u kakvom je stanju pojedino stablo. Vraćajući se kroz Sloveniju, primijetio sam da se i oni brinu o svom prirodnom nasljeđu. Vrativši se u Hrvatsku, imao sam osjećaj grižnje savjesti što živim u tako lijepoj zemlji s toliko puno zapuštenih površina i starih nasada koji se svim silama bore za opstanak. Putujući Hrvatskom u potrazi za ljekovitim biljem, sve više i više sam bio razočaran što još uvijek ima mnogo stabala koja vape za pomoći u očuvanju vrste. Ponekad na ogromnom stoljetnom stablu tjera par grančica koje čekaju da ih netko uzme i produži vrstu. Nisam mogao ostati ravnodušan, pa sam odlučio pokušati spasiti koliko mogu - ispričao nam je Pavao Kovačić, koji sa suprugom vodi OPG Zdenka Horvatić Stare hrvatske voćke. Zdenka i Palči kažu da su voćnjaci najjeftinije tvornice vitamina, minerala i zdravlja. Ističu da je voće, posebno jabuka, od velike koristi te da se stoljećima nosila bolesnima na dar, a i stara poslovica kaže “Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van”.
- Nažalost, danas je moderno kupiti bananu, naranču ili neko slično voće tretirano kojekakvim preparatima. Na prijašnjem imanju na jezeru imao sam zasađenih 20-ak sorti starih jabuka koje sam premjestio u sadašnji voćnjak. Po cijeloj Hrvatskoj smo Zdenka i ja obilazili sela, gradiće, polja, voćnjake, šume i uvijek smo imali sreće - pohvalio se Palči. Ponekad su ti putovi bili strmi i teški, te je trebalo vremena i volje doći do nekih dijelova u Hrvatskoj. Supruga Zdenka kaže da je jednom umrla od straha. Došli su autom u podnožje nekog većeg brijega na čijem je vrhu bio voćnjak. Puta do njega nije bilo, pa su doslovce vozili livadom do samog voćnjaka, a put je bio vrlo težak i strm. Znali bi lutati cijeli dan, a Zdenka se često bojala da se neće znati vratiti.
Najteže je bilo u Dalmaciji jer su tamo jabuke rijetke.
- Sjeli bismo u auto još po mraku i vozili se, ali nikad istim putem. Kad se razdanilo, dalekozorom bismo istraživali zapuštena ili naseljena sela i voćnjake. Ako bismo primijetili nešto zanimljivo, otišli bismo u selo. Neka su bila potpuno prazna. U Letovaniću smo naišli na jednu baku koja je sama živjela u selu sa sedam kuća. Na dvorištu je imala lijepu staru jabuku. Rekla je da se zove poglavnikova jabuka jer je tu jabuku poglavnik darovao njezinu ocu jer su imali puno djece - kaže Palči.
Evidentirali su i šifrirali svaku jabuku, zapisali njezine karakteristike. Ako im se jabuka svidjela, vratili bi se na isto mjesto po plemke. Odrezali bi grančicu, cijepili je na podlogu, odnosno na divljak, i dobili sadnicu koja daje identičan plod.
U posljednje vrijeme više se ne vraćaju na isto mjesto nego odmah uzmu plod i plemku.
- Imali smo i puno sreće. Događalo se da u neku kuću u kojoj nitko ne stanuje dođemo baš kad je nakon pet godina došao vlasnik da obiđe svoju djedovinu. Na sličan smo način našli i banana jabuku. Lutali smo po Goli i udaljili se 500 metara od ceste. Zatekli smo staricu kako bere starinske jonatan jabuke sa stabla koje je njezin suprug davno donio iz vojske. Potom je došao njezin sin i poveo nas dublje u šumu do zelene jabuke koja je imala okus po banani - kažu Zdenka i Palči.
Tijekom cijele godine poštom razmjenjuju sadnice s ljudima diljem Hrvatske i svijeta. Ljudi ih zovu i šalju im stare sorte.
- Za svaku jabuku znamo iz kojeg je područja. Uzmemo plod, slikamo ga, opišemo. Ja ga isprobam. Ukupno imamo između 800 i 850 stabala jabuka. Na jednom je stablu Palči cijepio 120 jabuka i 16 krušaka. Imamo 3-4 stabla i od njih radimo sokove. Jabuke sameljem i stavim u prešu te od 200 kilograma jabuka ispadne oko 120 litara soka. Soku ništa ne dodajem, osim jedne žličice vitamina C u prašku na sto litara da ne oksidira - kaže Zdenka.
Ističe da ničim ne prskaju voćke nego ih puste da se same izbore za sebe.
- Mi naše stare sorte ni ne bismo mogli prskati i da želimo jer su to velike krošnje. Mi ih, doduše, porežemo da ne idu u visinu jer bi ih bilo teško brati - kaže Zdenka dodajući da je voćnjak tvornica na otvorenom. Voće i sokove skladište u podrumu, a u proljeće cijepe oko 200 voćaka koje kao jednogodišnje sadnice prodaju u studenom. Zdenka i Palči kažu da su najjači u svijetu po raznolikosti sorti. Uz starinske sorte jabuka imaju starinske, ali i nove, sorte krušaka, šljiva, marelica, trešanja, višanja i drugog voća, ukupno 1400 stabala. Zdenka i Palči podijelili su poslove. On uglavnom radi u voćnjaku i na cijepljenju voća, a Zdenka prima narudžbe, isporučuje i šalje robu, nove sorte evidentira i stavlja na internetsku stranicu, odgovara na e-mailove, radi sokove, a pomaže i Palčiju kod branja plodova. Prodaju sadnice visine od jedan do jedan i pol metar, od 35 do 40 kuna. Osim sadnica prodaju jabuke za 5 kuna po kilogramu te sokove za 10 kuna po litri, a koje prave od manje kvalitetnih i oštećenih plodova. Sve voće prodaju na kućnom pragu do Božića. Prve jabuke dozrijevaju im već u lipnju, poput petrovače i beličice, te od tada stalno imaju neku zrelu voćku na hektaru voćnjaka uz obiteljsku kuću koju su kupili prije devet godina. Ne razmišljaju o povećanju voćnjaka jer to iziskuje puno vremena, a oni više ne mogu toliko raditi.
Napominju da su se povezali sa zagrebačkim, osječkim i slovenskim agronomskim fakultetom, pa je na njihovu imaju održano nekoliko predavanja o starinskim sortama voćaka. Napominju i da su Zagrebačka i Koprivničko-križevačka županija zainteresirane za zaštitu njihova genetskog materijala. Pavao Kovačić napisao je i knjigu o domaćim jabukama i kruškama. Smatra da svatko ima komadić zemlje na koji može posaditi voćku i onda s nje brati sočne, zdrave i ekološke plodove. Ove su godine omogućili građanima da dođu na njihovo imanje na Dane otvorenih vrata i sami se uvjere u kvalitetu njihovih ekoloških proizvoda.
Adamčica
Legenda kaže da je Adam uzeo ovu jabuku i prstima oblikovao plod. Na kraju godine, kad počne mraz, lišće otpadne s drveta, a plod ostaje na stablu, tako da za Božić izgleda kao da je stablo ukrašeno. Adamčica ima deblju koru i kiselkast okus. Dobra je za jelo, a posebno za kompot. Plemke jabuke nabavljene su u Zagorju.
Adamovka
Jabuka ima vrlo tvrde plodove i velike je težine. Dozrijeva vrlo kasno, krajem studenog. Plodovi su izuzetno postojani, ne trunu i ne gube sočnost i težinu. Ima smeđu, malo hrapavu koru. Jabuka dugo drži da se ne smežura, čak i do svibnja. Ima kiselkast okus, sočna je, meso je blijedožućkaste boje. Zovu je još i kamenica.
Božićnica
Zimska, srednje krupna crvena sorta s malo zelenila koje stajanjem nestaje. Plosnata je, meso je bijelo slatko-kiselkasto. Jako je aromatična i obilato rodi. Kad ne prerodi, plodovi su krupni. Za Božić je krasila mnoge stolove. Ima puno vrsta jabuka koje zovu božićnicama.
Bobovac
Ima više vrsta bobovca, koje se međusobno razlikuju. To je jedna od najraširenijih sorti u nas. Krupnija je, a okus je posebno aromatičan. Spada u zimske sorte. Sadnice se mogu nabaviti u svim rasadnicima, ali Kovačićeve su jabuke cijepljene na sjemenjak divlje jabuke, što jamči izvornost.
Bijeli zimski kalvil
Kaže se da je bijeli zimski kalvil prava kraljica među jabukama i danas se nudi u najotmjenijim francuskim restoranima kao desert. Bjelkasto, žućkasto meso je izvanredno sočno, meko, nježno, finije od drugih, bogate muškatne arome i slatko vinskog okusa. Neki je još zovu bijela rebrača.
Boskop roter
Ovu prekrasnu krupnu jabuku Kovačić je cijepio prije 5 godina. Čovjek koji mu je donio plemku rekao mu je da se zove mandafija, no drugi su ga uvjerili da je to boskop roter. Sazrijeva krajem rujna. Plod je plosnat, kožica deblja, žuto-crvene boje i hrapava. Meso je kiselkasto i vrlo aromatično.
Dugata
Kovačić ju je našao u nekom selu, staro debelo stablo imalo je nekoliko sitnih grana koje su vapile za produljenjem vrste. Susjedi nisu znali kako se zove, a jedna je baka rekla kad ju je pitao za ime: “Aha, ona doga”. Jabuka je neobičnog, lijepog izgleda, fantastičnog okusa, ima bijelo čvrsto meso, izjednačenih šećera i kiselina. Podsjećala ih je na dugatu.
Fabijevka
Fabijevka je srednje krupna, rebrasta, asimetrična jabuka crvene boje. Meso je bijelo, sočno i tvrdo, lomi se kad se zagrize. Jako je ukusna, blago kiselkasta. Spada u zimske sorte.
Ljepocvjetka
Ova jabuka je jesensko-zimska. Plodovi su srednje krupni do krupni. Cijenjena je sorta, okus je slatkast s malim udjelom kiselina.
Kanada
Stablo se nalazilo kod susjede u šipražju i svake godine je davalo obilje jabuka koje nitko ne bere. Jabuke su krupne, neujednačene veličine, hrapave kožice, zlatno-smeđe boje s malo crvenila, fine strukture mesa. Dobro se čuva i kraćim stajanjem postaje još bolja. Spada u jesenske sorte. Ima više vrsta kanada.
Komušina
Komušina je srednje krupna jabuka, lagano izdužena, zeleno-žućkasta, posuta tamnijim točkicama. Ima blago žućkasto i čvrsto meso, vrlo sočno, blago kiselkasto, mirišljavo. Dozrijeva krajem rujna i u listopadu. Spada u zimsko-jesenske sorte.
Kraljevača
Srednje krupna do krupna jabuka nejednakih plodova. Jesenska jabuka tamnocrvene boje. Meso je žuto, tvrdo, hrskavo, blago kiselkasto, profinjenog, ali neodređenog okusa, sočna.
Malanka
Dobila je ime po tome što je s jedne strane crvena, a s druge žutozelena, i to kao da je obojena. Plod je srednje krupan i prilično ujednačen, meso je hrskavo, a kad se zagrize, lomi se u ustima. Bijele je boje, blago kiselkasta. Spada u jesensko-zimske sorte. Plemke su uzete u Đelekovcu.
Mašanka
Mašanka je vrlo raširena sorta. Postoji više vrsta. Najviše je ima u okolici Ludbrega. Tvrda je, zlatnožuta, sitnija, izbalansirana okusa, ima bijelo sočno meso. U podrumu stoji i do travnja. Cijepi se na divljaku, ali se može nabaviti i u rasadnicima cijepljenu na moderne podloge.
Palči
Stablo je našao u napuštenom selu kod Voćina. Primijetio je veliko požarom oštećeno stablo koje tjera nekoliko izbojaka. Uzeo je plemke, a nakon četiri godine trud mu se isplatio. Meso je čvrsto, žućkasto, sočno. To je zimska sorta kojoj nije znao ime i nazvao ju je po sebi dok ne pronađe pravi naziv.
Rebrača žuta
Žuta do zlatnožuta jabuka, zvončasto-rebrasta oblika s pet rebara. Krupna je, meso sočno, slatkasto, posebne arome. Stablo je našao u zapuštenom selu Magadinovcu kraj Orahovice, koje ima samo četiri kućanstva. Rekli su mu da je zovu rebrača žuta i da je tu oduvijek. Dozrijeva krajem rujna.
Snježnica Carevdarska
U mjestu Carevdar skrenuo je s glavne ceste i našao par vrijednih voćaka, među njima i snježnicu. Njeno meso je bijelo, čvrsto, ne previše sočno, slatkasto. Dobro se čuva u adekvatnom prostoru, pa i do proljeća, a da ne gubi ni aromu ni miris.
Zelenika
Zelenika je vrlo krupna jabuka, plitko plosnata, zeleno žućkasta boje, prekrivena smeđim nepravilnim plohama i s vanjske strane ima malo rumenila. Meso je žute boje, blago kiselo, sočno, tvrđe kožice i mesa. Spada u zimsko-jesenske sorte jabuka.
Zelenika Trdika
Zelenika je sitnija, zelena s malo crvenila sa sunčane strane, izuzetno tvrda, dugo može stajati tijekom zime. Meso je bijelo, tvrdo, sočno, slatko kiselkasto. U sebi gotovo da nema šećera, pa je dobra i za dijabetičare. Nije kisela, ima neutralan okus. Spada u zimske sorte.
Željeznača
Plemke željeznače uzete su iz Donje Stubice. Jabuka je tvrda, zelena. Spada u kasnozimske sorte jabuka.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
09:31
SLOMIO SE PRED KAMERAMA: Princ Harry plakao zbog Meghan, nije mogao izdržati
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
