Mamurluk je univerzalno neugodno iskustvo, poznata kazna za noć pretjeranog uživanja u alkoholu. No, pulsirajuća glavobolja, mučnina i osjećaj opće malaksalosti nisu uvijek isti
SVAKI GUTLJAJ NOSI SVOJE...
Mapirali mamurluk: Evo u kojem dijelu tijela ćete najjače osjetiti vino, žesticu ili pivo
Čitanje članka:
4
min
Znanstvena istraživanja potvrđuju ono što mnogi iskusni konzumenti već znaju iz prakse: vrsta alkoholnog pića koje pijete može značajno utjecati na to kako ćete se osjećati sljedećeg jutra i koji će dio vašeg tijela najviše patiti. Od crnog vina koje cilja glavu do žestokih pića koja opterećuju jetru, svaki gutljaj sa sobom nosi specifičan potpis.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:22
Glavobolja: Zašto je crno vino najčešći krivac?
Ako vas nakon samo jedne ili dvije čaše crnog vina sutradan dočeka nesnosna glavobolja, niste sami i ne umišljate. Crno vino sadrži koktel spojeva koji ga čine glavnim okidačem za bol u glavi. Glavni osumnjičenik je kvercetin, flavonoid koji se u velikim količinama nalazi u kožici grožđa i vinu daje boju i okus. Iako je inače poznat kao zdrav antioksidans, u kombinaciji s alkoholom postaje problematičan. Nedavna studija objavljena u časopisu Scientific Reports otkrila je da kvercetin, jednom kada se metabolizira u tijelu, može blokirati rad ključnog enzima ALDH2. Taj je enzim zadužen za razgradnju acetaldehida, toksičnog nusprodukta metabolizma alkohola. Kada je rad enzima otežan, acetaldehid se nakuplja u organizmu, uzrokujući upalne procese koji se manifestiraju kao jaka glavobolja.
Uz kvercetin, crno vino sadrži i tanine te histamine, koji kod osjetljivih pojedinaca također mogu izazvati glavobolje. Zbog toga bijelo vino, koje ima i do deset puta manje ovih spojeva jer se proizvodi bez dugotrajnog kontakta s kožicom grožđa, predstavlja znatno manji rizik za vašu glavu.
Želudac i jetra na udaru: razlike između piva i žestokih pića
Svaki oblik alkohola nadražuje sluznicu probavnog sustava i potiče proizvodnju želučane kiseline, što može rezultirati mučninom, žgaravicom i bolovima. Ipak, način na koji različita pića utječu na želudac i jetru značajno se razlikuje. Žestoka pića, s visokim udjelom alkohola (obično oko 40 posto), predstavljaju izravan i koncentriran udar na jetru. Ona mora obraditi veliku količinu etanola u kratkom vremenu, što može dovesti do upalnih procesa i usporiti njezinu sposobnost regeneracije.
Pivo, s druge strane, nosi drugačiju vrstu opasnosti. Njegov relativno nizak postotak alkohola (obično od četiri do šest posto) stvara lažan osjećaj sigurnosti, zbog čega ga je lako konzumirati u velikim količinama tijekom dužeg razdoblja. Četiri ili pet piva tijekom večeri mogu neprimjetno unijeti više ukupnog etanola u organizam nego dva ili tri koktela, što mnoge iznenadi sljedećeg jutra. Uz to, pivo djeluje kao diuretik, potičući dehidraciju, dok njegov sadržaj ugljikohidrata može dovesti do oscilacija šećera u krvi, što uzrokuje osjećaj slabosti i umora.
Misterij kongenera: tamna strana pića koja donosi umor
Jedan od ključnih faktora koji određuju jačinu mamurluka je sadržaj kongenera. Riječ je o složenim kemijskim nusproduktima koji nastaju tijekom procesa fermentacije i destilacije, a pićima daju karakterističnu boju, aromu i okus. Pravilo je jednostavno: što je piće tamnije, to obično sadrži više kongenera, a time je i mamurluk teži. Na vrhu ljestvice nalaze se pića poput brendija, burbona, tamnog ruma i crnog vina. Slijede viski i bijelo vino, dok su na dnu, s najmanje kongenera, bistra pića poput votke, džina i svijetlog piva.
Istraživanja su potvrdila ovu vezu. Jedna poznata studija Sveučilišta Brown usporedila je učinke burbona i votke. Sudionici koji su pili burbon, koji sadrži čak 37 puta više kongenera od votke, prijavili su znatno teže simptome mamurluka, iako su konzumirali istu količinu čistog alkohola. Razlog je taj što se tijelo, uz etanol, mora boriti i s razgradnjom kongenera, od kojih su neki, poput metanola, izrazito toksični i razgrađuju se u formaldehid i mravlju kiselinu.
Mitovi i istina: utječe li miješanje pića na jačinu mamurluka?
Narodne mudrosti poput "Pivo na vino ide fino" ili "Žestica prije piva, glava kriva" duboko su ukorijenjene, no znanost kaže da redoslijed pića nema nikakve veze s kemijom mamurluka. Vaša jetra prerađuje etanol na potpuno isti način, bez obzira je li stigao iz vinske čaše, krigle ili čašice za rakiju. To je potvrdila i studija iz 2019. godine koja nije pronašla nikakvu razliku u jačini mamurluka između skupine koja je miješala pivo i vino i one koja je pila samo jednu vrstu pića, pod uvjetom da je ukupna količina unesenog alkohola bila ista.
Pa zašto se onda osjećamo lošije kada miješamo pića? Odgovor leži u ponašanju, a ne u biokemiji. Kada tijekom večeri prelazimo s jedne vrste pića na drugu, vrlo lako gubimo pojam o tome koliko smo popili. Prijelaz s piva na vino, a zatim na žesticu, često znači da nesvjesno ubrzavamo tempo pijenja i unosimo veću ukupnu količinu alkohola. Uz to, kombiniramo pića s različitim razinama kongenera, što dodatno opterećuje organizam. Dakle, problem nije u samom miješanju, već u gubitku kontrole nad količinom.
*kreirano preko AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
