Do ozbiljnijih problema dolazi jer mnoge od nezdravih navika suočavanja (poput uzimanja alkohola ili prejedanja) pružaju samo privremeni užitak ili olakšanje koji vas gura još dublje u problem
NE RADITE TO
Metode suočavanja koje na kraju više odmažu nego pomažu
Svi pronalazimo različite načine za suočavanje s teškim situacijama i osjećajima. Bez obzira na to biramo li ih namjerno ili ćemo se radije pretvarati da smo dobro dok se potpuno ne slomimo, naše osobne strategije suočavanja prirodni su pokušaji da se zaštitimo.
POGLEDAJTE VIDEO: Loše navike koje mogu dugoročno narušiti vaše zdravlje
Pokretanje videa...
01:27
- Kao ljudi, često odabiremo put najmanjeg otpora zanemarujući znakove koje nam daju naša tijela i umovi kako bi nam pomogla da učimo iz svoje povijesti i jedni od drugih. Koristimo tvari poput droge, hrane i alkohola da utopimo brige, vodimo male borbe kako bismo izbjegli svoje osjećaje, ukazujemo na nedostatke drugih i držimo se ljutnje, umjesto da sebe pažljivo promatramo - kaže Paula Pavlova iz Pavlove Wellnessa.
Problem dolazi jer mnoge od ovih nezdravih navika suočavanja pružaju samo privremeni užitak ili olakšanje. One su stand-in strategije koje zaustavljaju - a ne rješavaju - temeljne probleme.
- Ove su taktike atraktivne jer su jednostavne, ali djeluju kratkoročno - kaže Pavlova. Čak i kada su vam vremena najteža, izbjegavajte ovih devet nezdravih ponašanja koja se obično koriste za suočavanje s problemima, posebno u današnje vrijeme.
1. Previše alkohola (i to iz pogrešnih razloga)
Ne postoji ništa bolje što u ovom trenutku može izgledati umirujuće od izvrsnog koktela ili utješne čaše vina. Umjerena konzumacija alkohola je ugodan i ukusan bijeg - no tijekom posljednjih nekoliko mjeseci karantene i mentalnih nemira mnogi su pili iz dosade, depresije ili kao nezdravog načina suočavanje. Alkohol ne bi trebao biti ograda na koju se oslanjate.
- Ovih dana preporučujem da smanjite piće na minimumu. Iako se zbog alkohola ljudi u početku osjećaju opuštenije i sretnije, ti su učinci privremeni. Zaposlite se nekim drugim projektima, ciljevima ili interakcijama i ograničite količinu alkohola koju držite u svom domu, tako da postoji prepreka za prekomjerno pijenje - kaže liječnica hitne medicine Cassie Majestic.
2. Dopuštate sebi da pretjerujete - u svemu
Dopustiti sebi da uživate i prepustite se nečemu - bez samoprosuđivanja - važna je praksa samopomoći i dekompresije. Ali ravnoteža je ključ, a briga o sebi nije divljanje.
- Jeste li primijetili li kako gubite sate na telefonu gledajući seriju na Netflixu? Pojedete li cijeli hladnjaku? Ili ponekad poželite pojesti sve kako biste izbjegli razmišljanje o neizvjesnosti, poteškoćama, tjeskobi i obilju drugih teških emocija? - pita se Yael Shy, učiteljica meditacije i viša direktorica Sveučilišnog centra za duhovni život Sveučilišta New York. Što možete učiniti umjesto poriva da nastavite gledati serije ili grickati slatkiše? Kao što Shy objašnjava, istraživanje pokazuje da promjene u ponašanju ne dolaze tako što se sami sebe vrijeđamo, već priznajemo i prihvaćamo svoje temeljne impulse, a da im ne popuštamo svaki put. Shy je podijelila četiri koraka za suzbijanje stalnog pretjerivanja kao strategije suočavanja.
- Prvo, kad osjetite potrebu za alkoholom, zastanite i udahnite. Ovisnost se hrani bezumnim ponašanjem - savjetuje. Čak i ako naposljetku udovoljite žudnji, kada stanke prije pijenja to vas podsjeća na to da imate kontrolu nad vlastitim tijelom, odlukama, pažnjom i vremenom.
- Drugo, primijetite korijen impulsa: Je li to usamljenost? Strah? Tuga? Od čega bježite i što vas to vuče na sljedeću epizodu serije ili čašu vina. Treće, s puno suosjećanja, stavite ruku na srce i trbuh, zatvorite oči i recite sebi: ‘Ovo je stvarno teško. Ovo je stvarno neugodno. Znam da želiš pobjeći. Udahnite 5 do 10 puta ponavljajući ove fraze suosjećanja' - objasnila je Shy. Konačno, ako ste isprobali sve gore navedeno i još uvijek se želite pojesti ili popiti nešto, učinite to s osjećajem kontrole.
- Postavite timer tako da to ne radite to zauvijek i zaustavite se kada se tajmer isključi. Ako jedete, jedite polako i pažljivo, kušajući svaki zalogaj - pojašnjava.
3. Odustajanje od bilo koje vrste rasporeda
Otkazivanje užurbanih socijalnih i profesionalnih rasporeda možda je mnogima na početku pandemije donekle predstavljalo neočekivano olakšanje. A mnogim ljudima je ne prisiljavanje da se drže bilo kakvog samonametnutog rasporeda tijekom zaključavanja i drugih mjera način da utješe osjećaj tjeskobe i neizvjesnosti (možda se bojim svijeta, ali barem mogu raditi u svojoj pidžami i ostati u krevetu do 14 sati). No s vremenom će nedostatak osjećaja za strukturu, kao i redovite ljudske interakcije, donijeti više štete nego koristi.
- Ako ste glavni na poslu, redovito zakažite video sastanke ili ručkove sa svojim timom. Ako letite samostalno, razmislite o tome da si napravite raspored radnim danima. Bilo bi dobro i da koristite planer, jer danas sve uključuje tehnologiju. I maknite se iz te trenirke! Možete joj se radovati kad vam završi radni dan - savjetuje dr. Majestic.
4. Zaboravljate disati
Osjećate li se ikad kao da ne možete disati kad vas preplave zadaci, misli ili osjećaji; ili otkrijete da nesvjesno zadržavate dah dok doživljavate nešto stresno? Morate se sjetiti disati.
- Uz sve što se događa na svijetu, potpuno je prirodno da se češće nego inače nalazite na rubu. I niste sami. Trenutno se čini da je stvarnost milijardu puta teža, ali ako se lišite prijeko potrebnog kisika, to vam neće pomoći nositi tu težinu - kaže Pavlova.
Sljedeći put kad osjetite kako vam se srce ubrzava, a trbuh i čeljust stisne, Pavlova kaže da vam noge moraju biti čvrsto na zemlji. Tada legnite ili sjednite i zatvorite oči. Udahnite duboko, polako i mirno do kraja (kao da dišete nogama i stopalima), zadržite dah na trenutak, a zatim ga otpustite jednako polako. Učinite to najmanje tri puta prije nego što se vratite na svakodnevne zadatke.
- Samo kada se osjećate ponovno povezano s dahom i usidreni ste u svom tijelu, odgovorite na poruku, poziv, izazov ili na trenutak, s gracioznošću, a ne sa silom ili strahom. Primijenite ovo na sve što radite - savjetuje Pavlova.
5. Dopuštate vježbanju da padne u drugi plan
Shvaćamo, život je dovoljno nepredvidiv takav kakav je i bez pokušaja odlaženja na trening. Osim toga, teretane su zatvorene ili pod strogi mjerama, pa je jednostavnije odustati od vježbanja. Ali nemojte ići laganijim putem. U životu su vam potrebne aktivnosti koje vam pumpaju srce, a važne su za sve, od zdravlja srca, kostiju i mišića, do reguliranja raspoloženja, povećanja energije i poboljšanja kvalitete spavanja.
- Čak i ako kod kuće nemate utege i ostalu opremu, na platformama poput YouTubea ili Instagrama možete birati između toliko treninga kod kuće - kaže dr. Majestic, koji voli HIIT treninge, jer rijetko kad trebaju opremu. I u pravu je: od kuće pratite sjajne video zapise o fitnesu, besplatno vježbajte jogu, trčite stepenicama u svojoj zgradi i koristite taj punu bocu deterdženta umjesto utega. Ako ništa drugo, barem izađite van u šetnju i držite tijelo u pokretu tijekom dana u kratkim intervalima.
6. Hranu uvijek koristite kao nagradu
Dobra hrana i rituali za jelo apsolutno su nešto čemu se možemo radovati. No prečesto pretrpavanje ili nesrazmjerno unošenje nezdrave hrane ne bi trebalo postati vaša redovita strategija suočavanja kada stvari ne idu dobro.
- Kad vam se učini da se nema što drugo za raditi, naručimo hranu i prejedamo se - kaže dr. Majestic. Hrana postaje i distrakcija i poslastica.
- To dovodi do daljnjih loših navika i dovodi vas u povećani rizik od zdravstvenih problema poput visokog krvnog tlaka i kolesterola. Odaberite doručak, ručak ili večeru, ovisno o rasporedu, a što više domaćih jela radite, to bolje - savjetuje. Preporučuje i svakodnevno isprobavanje novih recepta - ništa otmjeno, samo nešto novo. To će vam dati osjećaj odgovornosti za svoje zdravlje. Upotrijebite vikende da se nagradite ako se tako osjećate, ali vjerojatno ćete ubrzo više voljeti domaću kuhinju.
7. Negiranje istinskih osjećaja da bi udovoljili drugima (ili očekivanjima)
- Kada se osjećamo nesigurno, naš je živčani sustav stvoren da nas zaštiti, a ponekad možemo ući i u zamku potiskivanja svojih istinskih osjećaja - odustajanjem od razgovora ili zadržavanjem mišljenja za sebe - je čin samoobrane - kaže Pavlova. U tom trenutku ova strategija pomaže u izbjegavanju sukoba, štiti vas od nelagode ili udovoljava tuđim osjećajima. Ali Pavlova tvrdi da je taj mehanizam suočavanja zapravo čin samoporicanja koje se može izgraditi, potencijalno stvarajući obrazac samosabotaže i niskog samopoštovanja.
- Često obuzdavamo svoje istinske osjećaje, poričemo svoju vrijednost ili mijenjamo svoja mišljenja kako bi se uklopili u status quo, a sve na štetu svog zdravlja i dobrobiti. Alternativno, biti svoj i neustrašivo, najveći je čin ljubavi prema sebi - kaže Pavlova.
- Neuspjeh i odbijanje su zajamčeni, ali oni ne moraju vladati vašim životom. Zagarantirajte sebi ljubav, poštovanje i opraštanje, pogotovo kada drugi to ne mogu učiniti - zaključila je, piše Real Simple.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
