Znanstvenici su došli do zaključaka koji upućuju na to da treba izbjegavati voćne sokove i napitke, posebno one dodatno zaslađene, jer mogu biti 'okidač' metaboličkog sindroma
NOVA STUDIJA
Nisu svi šećeri isti: Fruktoza iz voća i ona iz voćnih napitaka drugačije se metabolizira
Čitanje članka:
3
min
Nova znanstvena studija, čiji su zaključci upravo objavljeni u časopisu Food&Wine, ukazuje na to da fruktoza, vrsta šećera koji se prirodno nalazi u voću, može doprinijeti razvoju metaboličkog sindroma, pretilosti i dijabetesa tipa 2. No, to se, prije svega, odnosi na fruktozu koju konzumiramo kroz voćne sokove ili shakeove, odnosno stručnjaci ističu da postoji razlika između konzumacije cijelog voća i voćnih sokova ili zaslađenih napitaka. Naime, dok cijelo voće zadržava vakna i nutrijente koji usporavaju apsorpciju šećera u tijelu, pića bogata fruktozom bez vlakana predstavljaju veći rizik.
POGLEDAJTEVIDEO: Ovo su najbolje namirnice za ljetnu prehranu
Pokretanje videa...
01:36
Metabolički sindrom podrazumijeva biz faktora koji se povezuju s većim rizikom od razvoja srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Iako su mnogi rizici povezani s pretilošću, znanstvenici još uvijek nisu posve sigurni zašto je to stanje toliko rašireno.
Fruktoza iz jagoda i soka od jagoda drugačije se metabolizira i utječe na metabolizam šećera, upozoravaju sručnjaci
Pregled studije objavljen je u časopisu Nature Metabolism, gje se upućuje na to da bi uzrok mogao biti povezan s fruktozom, šećerom koji je prisutan u svemu, od sirupa do voća. Autori studije tvrde da fruktoza zbog svojih "jedinstvenih metaboličkih učinaka" potiče mnoge slučajeve metaboličkih bolesti.
Koje su razlike uočene?
- Naš rad sugerira da je primarna uloga fruktoze pohranjivanje energije, kaže dr. Richard J. Johnson, vodeći autor studije i profesor na Sveučilištu Colorado Anschutz. U prirodi - gdje se obično nalazi u voću i medu - služila je kako bi pomogla životinjama da se zaštite u vremenima nestašice hrane, pojašnjava. Kao primjer navodi medvjede, koji jedu velike količine bobičastog voća bogatog fruktozom kako bi pohranili mast za zimu.
- Ovaj rad je pokazao da je fruktoza bila glavni pokretač skladištenja masti i razvoja inzulinske rezistencije, što danas nazivamo metaboličkim sindromom, objašnjava Johnson.
Inzulinska rezistencija, koja se smatra predznakom dijabetesa tipa 2, događa se kada stanice u tijelu prestanu pravilno reagirati na inzulin, hormon koji pomaže glukozi da uđe u stanice i pretvori se u energiju. Bilo bi lako ovakav nalaz protumačiti kao preporuku da treba izbjegavati voće, no stručnjaci upozoravaju da su stvari puno složenije.
- Cijelo voće ostaje važna komponenta zdrave prehrane jer osigurava vlakna, vitamine, minerale i druge bioaktivne spojeve, kaže dr. Mark Herman, koautor studije. Unatoč prirodnom udjelu šećera, konzumacija voća dosljedno se povezuje s povoljnim zdravstvenim ishodima i ne trebaga izbjegavati. Voće se u tijelu metabolizira drugačije od glukoze, objašnjava i nutricionist Scott Keatley. Naime, glukoza u većim količinima može potaknuti jetru na proizvodnju masti, no probem nije sama fruktoza, već njezina količina i način unosa, kaže. Upravo su voćni sokovi i zaslađeni napitci problematičniji, jer im nedostaju vlakna, a ponekad sadrže i dodani šećer. Stoga podaci povezuju prekomjernu konzumaciju dodanih šećera s povećanim rizikom od brojnih zdravstvenih problema.
- Voće ostaje jasna zdravstvena korist, slaže se i nutricionistica Jessica Cording. Njegova fruktoza dolazi u paketu s vlaknima, vodom i hranjivim tvarima koje usporavaju apsorpciju, smanjuju opterećenje jetre i poboljšavaju osjećaj sitosti, zbog čega se ne ponaša kao dodani šećer, pojašnjava.
Što je metabolički sindrom?
Metabolički sindrom je skupina stanja koja povećavaju rizik od kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca i moždani udar. Smatra se da osoba ima metabolički sindrom ako ima najmanje tri od sljedećih čimbenika rizika: velik opseg struka, visok krvni tlak, povišen šećer u krvi, visoki trigliceridi i niska razina HDL-a, takozvanog "dobrog" kolesterola.
Iako je prekomjerna tjelesna težina glavni čimbenik rizika, znanstvenici još uvijek pokušavaju razumjeti zašto je metabolički sindrom postao toliko čest. Ulogu mogu imati životne navike, genetika i prehrana.
Što ovo znači za zdravlje?
- Ne izbjegavajte voće, poručuje Keatley. Umjesto toga, preporučuje oprez sa zaslađenim napitcima koji mogu sadržavati fruktozu bez korisnih hranjivih tvari koje se nalaze u voću.
- Zaslađeni napitci, bez obzira na njihov primarni izvor šećera, mogu imati vrlo negativne učinke na zdravlje ako se redovito konzumiraju", kaže dijetetičarka Marie Hiett. Prirodni šećeri koji se nalaze u voću i povrću, s druge strane, nemaju takav utjecaj na tijelo, posebno kada su uključeni u uravnoteženu prehranu bogatu proteinima i zdravim mastima, dodaje.
Na kraju, Keatley savjetuje da obratite pažnju na izvor šećera.
- U osnovi, vaše tijelo obrađuje šećer različito ovisno o tome kako je 'pakiran'. Šećer u jabuci nije isto što i šećer u gaziranom piću - upozorava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
