Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Iako na prvi pogled podsjeća na grožđe, josta je posebna voćna vrsta koja posljednjih godina sve više privlači pozornost vrtlara, malih proizvođača i ljubitelja bobičastog voća
Josta je hibrid nastao križanjem crnog ribiza i ogrozda, a u stručnoj literaturi poznata je kao Ribes i nidigrolaria. Posebno je zanimljiva zato što spaja neke poželjne osobine obje vrste - aromatične tamne plodove, otpornost i jednostavniji uzgoj. Za razliku od ogrozda, grm joste nema bodlje, što znatno olakšava berbu i održavanje nasada.
POGLEDAJ VIDEO: Gruzijski nacionalni desert napravljen od ostataka soka od grožđa
Pokretanje videa...
09:59
Plodovi su tamnoljubičaste do gotovo crne boje, slatkasto-kiselkastog okusa i izražene arome. Mogu se jesti svježi, ali se često koriste i za preradu - džemove, sokove, sirupe, likere, voćne preljeve, marmelade, pa čak i vino intenzivne boje.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih se josta sve češće spominje jest njezina otpornost. Biljka je poznata kao izdržljiv grm koji se dobro prilagođava različitim uvjetima, a u odnosu na slične vrste pokazuje bolju otpornost na pojedine bolesti i štetnike. Missouri Botanical Garden navodi da josta ima poboljšanu otpornost na bolesti u usporedbi s križanjem vrsti kojima je nastala, uključujući pepelnicu i neke bolesti ribiza.
To je važna prednost za male proizvođače i one koji razmišljaju o ekološkom ili manje intenzivnom uzgoju. Manja potreba za zaštitnim sredstvima može značiti jednostavnije održavanje, ali i proizvod koji je potrošačima zanimljiviji.
Josta najbolje uspijeva na sunčanim do polusjenovitim položajima, u plodnom i dobro dreniranom tlu. Grm najčešće naraste oko jedan do dva metra, a redovitom rezidbom održava se prozračnost krošnje i bolja rodnost. Kod uzgoja je važno paziti na dobru opskrbu vodom, osobito u sušnim razdobljima i tijekom formiranja plodova.
Josta ne daje puni urod odmah nakon sadnje. Prve ozbiljnije prinose obično daje nakon dvije do tri godine, dok puni rodni potencijal postiže nakon četiri do pet godina. Prema vrtlarskim izvorima, jedan odrasli grm može dati nekoliko kilograma plodova, ovisno o sorti, položaju, njezi i klimatskim uvjetima. Better Homes & Gardens navodi da josta počinje rađati u drugoj ili trećoj godini, a puni rod doseže oko četvrte ili pete godine.
Plodovi dozrijevaju tijekom ljeta, najčešće od kraja lipnja do srpnja. Berba se može obavljati postupno jer plodovi ne dozrijevaju uvijek svi istodobno. Dobro podnose i zamrzavanje, zbog čega su pogodni za kasniju preradu.
U Hrvatskoj josta još nema razvijeno veliko tržište poput jagoda, malina, borovnica ili kupina. Upravo zato cijene mogu značajno varirati. Večernji list navodi da se svježi plodovi joste mogu prodavati po cijeni od 6 do 12 eura za kilogram, dok Agroklub ranije navodi da se u zemljama srednje i zapadne Europe kilogram joste u maloprodaji kretao oko 5 do 7 eura.
Važno je naglasiti da cijena ovisi o sezoni, količini, načinu uzgoja, lokaciji prodaje i tome prodaje li se svježi plod ili prerađevina. Ekološki uzgojena josta, domaći džemovi, sokovi i sirupi mogu postići veću dodanu vrijednost od same prodaje svježeg ploda.
Kao i drugo tamno bobičasto voće, josta je zanimljiva zbog sadržaja vitamina, vlakana i antioksidansa. Tamni pigmenti u plodovima povezani su s prisutnošću antocijana, biljnih spojeva koji se istražuju zbog mogućeg povoljnog djelovanja na zdravlje.
Prije svega, jača imunitet i pomaže organizmu u borbi protiv infekcija zahvaljujući visokom udjelu vitamina C. Antioksidansi koje sadrži štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima te pridonose zdravlju srca i krvnih žila.
Zbog visokog udjela vlakana potiče zdravu probavu i pruža dulji osjećaj sitosti, a pritom je niskokalorična pa je odličan izbor za međuobrok. Sadrži i kalij koji doprinosi normalnoj funkciji srca i regulaciji krvnog tlaka.
Osim toga, vitamin C sudjeluje u stvaranju kolagena, pa redovita konzumacija joste može pridonijeti zdravlju kože.
24sata © 2026
