Govorimo o nekim ključnim pitanjima i odgovarajućim procjenama koje mogu poslužiti kao osobna provjera vašeg fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja
KAKO SI, ZAISTA?
Pitanja koja morate sami sebi postavljati redovito, svaki dan
Kako si, stvarno? Ovih 14 pitanja o osobnom zdravlju treba redovito postavljati. Često, ako ne i svaki dan, provjeravajte svoje mentalno i fizičko zdravlje. Ako ste ikad imali sistematski pregled, velika je vjerojatnost da vam je liječnik postavio neka pitanja o vašim svakodnevnim praksama. Možda će vam biti neugodno govoriti o svojoj rutini grickanja u kasnim noćnim satima ili o tome koliko ste čaša vina popili prošli tjedan, ali baš kao i vaša medicinska povijest, svaka od ovih osobnih činjenica ima svoju svrhu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:51
- Sam čin bavljenja određenim temama, kao što su navike prehrane i vježbanja ili učestalost upotrebe alkohola ili duhana, često stvara dublji razgovor s usredotočenijim raspravama o pristupima poboljšanju cjelokupnog zdravlja - kaže Michael Barber, dr. med., dr. sc. internist, kardiolog. Slično tome, redovito rješavanje određenih pitanja, samostalno i izvan povremenih posjeta liječniku, može vas učiniti spremnijim za ponašanja koja uočavate da bi vas mogla usporiti ili postati štetna za vas ako ih nastavite ponavljati.
- Zanimljivo je koliko često osobe nisu svjesne navika koje se ne uspijevaju uspješno uskladiti s njihovim ukupnim ciljevima - kaže dr. Barber. Ovdje niz stručnjaka govori o nekim ključnim pitanjima i odgovarajućim procjenama koje mogu poslužiti kao osobna provjera vašeg fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja. Također, postoje najbolji alati i savjeti, uključujući i to kada posjetiti medicinskog stručnjaka, za vraćanje sreće i zdravlja na pravi put.
1. Ulažem li rutinski u svoje zdravlje?
Zašto je to važno: Trebali biste pošteno procijeniti da li se dovoljno odmarate, uključujući i redoviti san; održavate li stres na podnošljivim razinama, jedete li zdravo i je li redovito vježbate, kaže Michael McGee, predsjednik WellMinda.'Mi smo dinamičan životni sustav koji zahtijeva održavanje, a to su načini na koje održavamo vitalnost, uljepšavamo raspoloženje i povećavamo svoju energiju', kaže.
- Osim toga, važne su redovite rutine, kao što su jutarnje meditacije, podnevni trening i jedenje svakog obroka u isto vrijeme, svaki dan, jer vam pomažu da se pridržavate rasporeda', dodaje.
Što učiniti u vezi s tim: Za dr. McGeeja, tajna sretnog, zdravog života je rani odlazak u krevet i rano ustajanje kako biste mogli imati vremena za sebe i postaviti zdrave namjere za dan. Također preporučuje mediteransku prehranu i predlaže vježbanje najmanje 20 minuta tri puta tjedno ili više. Dr. Barber objašnjava da solidan jutarnji trening ili trening nakon posla može osloboditi endorfine i pružiti opuštajuće rezultate, uz dodatnu korist u održavanju težine, poboljšanju kardiovaskularne funkcije i optimiziranju zdravlja pluća.
Dok se pokazalo da prakse poput svjesne meditacije, joge ili pilatesa snižavaju krvni tlak, smanjuju razinu kortizola i daju željeni rezultat zdravog oslobađanja od dnevne gužve, nadalje, dr. McGee savjetuje da činite sve umjereno, ali se toga držite što je više moguće. Istraživanje slaganja navika sugerira da ako napravite jednu malu promjenu svaka dva tjedna, možete promijeniti tijek svog života u roku od godinu dana.
2. Osjećam li se umorno?
Zašto je to važno: 'Ne postoji ništa poput udisanja dubokog svježeg zraka da ispuni vaša pluća, oksigenira vaše tijelo i ispuni vas osjećajem blagostanja', kaže Ann Louise Gittleman, dr. sc., nutricionistkinja. Međutim, funkcija pluća počinje se smanjivati nakon otprilike 35. godine života jer mišići poput vaše dijafragme počinju slabiti. Vaši dišni putovi mogu izgubiti elastičnost, što otežava disanje.
Da biste procijenili funkcionalnost pluća, udahnite punim, ali ne baš dubokim udahom. Postavite mjerač vremena i zadržite dah koliko god možete, a zatim zaustavite mjerač vremena kada trebate izdahnuti. 'Normalna bi bilo ako ste u mogućnosti zadržati dah dulje od 25 sekundi. Ograničeno vrijeme je 15 do 20 sekundi, a ako možete zadržati dah manje od 15 sekundi, vaše disanje smatra se vrlo siromašnim', ističe dr. Ann.
Što učiniti u vezi s tim: Gittleman kaže da kardiovaskularne vježbe, kao što su plivanje, vožnja bicikla, veslanje, skijaško trčanje, brzo hodanje, jogging, reket sportovi, skakanje užeta, aerobni ples i intenzivan trening - svi zahtijevaju kontinuiranu opskrbu kisikom i izvrstan su način za poboljšanje funkcije pluća. Prakse meditativnog pokreta poput joge koje se fokusiraju na dah također mogu biti korisne. 'Za sesiju kod kuće, legnite na leđa i opustite se. Duboko udahnite iz dijafragme i gore kroz prsa. Zadržite dah nekoliko sekundi i polako izdahnite, stišćući trbušne mišiće kako biste istisnuli sav zrak. Ponovite pet do 10 ciklusa', predlaže.
3. Osjećam li se angažirano na poslu?
Zašto je to važno: 'Obavljanje smislenog posla može imati duboko nagrađivanje, dajući nam osjećaj svrhe i nečeg drugog za što možemo živjeti', kaže dr. McGee. Nadalje, istraživanja su pokazala nižu stopu smrtnosti za one koji volontiraju, a smatra se da prijevremeno umirovljenje može biti štetno ako netko nema nešto 'veće' čemu bi se mogao predati. Preporučuje da si postavite konkretna pitanja vezana uz posao, bio to tradicionalni posao, odlazak u školu ili volontiranje, uključujući: 'Pojavljujem li se svaki dan?'; 'Jesam li doista angažiran i cijenim li mogućnosti koje moj posao pruža?'; ?Kako s ljubavlju pridonosim većem dobru tvrtke i svojih radnih odnosa?'.
Što učiniti u vezi s tim: Kako biste poboljšali svoju karijeru, dr. McGee predlaže istraživanje prilika za bolje djelovanje na poslu. Pokušajte se usredotočiti na to da budete prisutniji na poslu. Postoje li dijelovi uloge ili organizacije na koje se možete osloniti da biste se osjećali više angažiranim ili možete li razgovarati sa svojim šefom o dodatnim prilikama za učenje i rast? Stav također može igrati ključnu ulogu u uvažavanju. 'Usredotočite se na sve načine na koje vam posao pomaže, bilo u smislu vještina ili podrške vašoj obitelji i drugim strastima', savjetuje. Obrnuto, kaže, ako ove taktike ne funkcioniraju i/ili ste nedavno shvatili da više niste ispunjeni, razgovarajte s nekim o karijeri ili napravite neko osobno istraživanje o drugim poslovima koji vam mogu dati više smisla.
4. Dobivam li dovoljno 'zabave'?
Zašto je to važno: Iako je dobra radna etika važna, dr. McGee upozorava da bi ipak trebala omogućiti prostor za zabavu. Važno je i uživati u životu, to pomlađuje, obnavlja i izvlači nas iz našeg kompulzivnog načina razmišljanja. 'Neki od najproduktivnijih ljudi na svijetu bili su uspješni dijelom zato što su se zabavljali, i uživali.
Što učiniti u vezi s tim: Ciljajte se zabavljati - što god vam to osobno predstavljalo - pomalo svaki dan, najmanje 15 do 20 minuta, i odvojite barem jedan dan za igru tjedno, predlaže dr. McGee. Niste sigurni kako pronaći užitak ovih dana - proguglajte, potražite razne hobije za inspiraciju i rasporedite ih kako biste osigurali da vam druge stvari ne smetaju. Trebalo bi biti nešto zabavno, interaktivno i kreativno nasuprot samo sjedenju na kauču s TV-om koji svira u pozadini.
5. Kakva je moja krvna slika?
Zašto je to važno: 'Praćenje vašeg krvnog tlaka i/ili glukoze može, u određenim slučajevima, pomoći u ublažavanju razvoja dugotrajnih zdravstvenih komplikacija, uključujući hipertenziju, koronarnu i perifernu vaskularnu bolest, dijabetes tipa 2 , probleme s bubrezima ili druge bolesti organskog sustava', kaže dr. Barber. Ovo je osobito važno kada planirate intenzivirati svoj režim vježbanja ili prehrane, jer vam poznavanje krvnog tlaka, i u mirovanju i tijekom vježbanja te razine šećera u krvi, statusa upale ili drugih problema omogućuje sigurno i učinkovito planiranje.
Što učiniti u vezi s tim: Dok neka tehnologija kod kuće može biti od pomoći u identificiranju i praćenju različitih statistika poput krvnog tlaka, šećera u krvi, otkucaja srca i drugih metričkih podataka, dr. Barber naglašava važnost uključivanja zdravstvenog pregleda za temeljitu analizu i liječenje. Vaš napredak i praćenje rezultata, uz sve probleme ili simptome koje možete osjetiti, često može spriječiti buduće komplikacije ili nazadovanje, objašnjava on.
6. Je li moj um oštar kao nekad?
Zašto je to važno: Želite biti sigurni da vaš mozak dobro funkcionira. Svi smo postali svjesni kognitivnih promjena koje se mogu, ali i ne moraju, pojaviti sa starenjem, kao što su Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije. 'Možda ste u srcu mlađi nego što to sugerira vaša dob, ali ako imate problema s pamćenjem stvari za razliku od ranije ili se ne možete usredotočiti na način na koji biste željeli, to može biti znak da vašem mozgu nedostaju esencijalne hranjive tvari koje su mu potrebne da bude i ostane oštar', objašnjava Gittleman.
Za brzu procjenu, Gittleman preporučuje nešto što se koristi kao mogući pokazatelj opadanja kognitivnih funkcija - pogledajte koliko dobro radite brojeći unatrag od 100, oduzimajući svaki put sedam (100, 93, 86 i tako dalje). 'Iako nije nužno dijagnostički test, ova vježba zahtijeva fokus, koncentraciju i pamćenje, a sve su to važni pokazatelji mentalne oštrine', dodaje.
Što učiniti u vezi s tim: Kako bi riješio kognitivne probleme, u pogledu prehrane i sprječavanja inzulinske rezistencije i dijabetesa, Gittleman predlaže dijetu s niskim udjelom šećera i visokim udjelom nemasnih proteina. 'Preporučujem muškarcima i ženama u dobi od 65 godina i starijima da jedu 100 grama proteina dnevno, što je otprilike dvostruko više od preporučene dnevne doze za odrasle mlađe od 65 godina. Pobrinite se da unosite dovoljno esencijalnih masnih kiselina, posebno omega 3, 6, 7 i 9, za njegu vašeg mozga'.
Omega-3 se može naći u chia sjemenkama, lanenim sjemenkama, ribljem ulju, maslinovom ulju i orašastim plodovima. Omegu-6 možete dobiti iz nerafinirane i nezagrijane konoplje, pinjola, suncokreta, sezama i oraha. Omega 7 se nalazi u ulju makadamije, a maslinovo ulje je bogat izvor omega-9.
Gittleman također preporučuje borovnice, ciklu i brokulu. Ovaj moćni trio vitamina, minerala i antioksidansa nahranit će vaš mozak, ističe i dodaje da slobodno uživate u 1 do 2 šalice organske kave dnevno, jer ona ne samo da daje snagu vašem koraku, već također navodno jača dugotrajno i kratkoročno pamćenje, kao što i smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. Na kraju, ona predlaže popodnevnu križaljku ili sudoku kako biste izoštrili svoje mentalne vještine.
7. Nanosim li kremu za sunčanje?
Zašto je to važno: 'Izloženost suncu događa se 365 dana u godini, aktivnosti poput vožnje, izlaska na ručak i sjedenje kraj prozora mogu dovesti do trajnih oštećenja kao što su bore, smeđe mrlje ili rak kože', kaže Shari Marchbein, dr. med., dermatologinja. Ne postoji, kako kaže, nešto kao što je sigurna ili zdrava preplanulost. Svakodnevno korištenje kreme za sunčanje u bilo kojoj dobi je od vitalnog značaja, kao i nošenje zaštitne odjeće, poput širokih šešira i košulja dugih rukava.
Potrebna vam je zaštita širokog spektra od UVA i UVB zraka, budući da obje imaju jedinstvene štetne učinke. 'UVA zrake, koje dolaze i kroz oblake i kroz staklo, smatraju se zrakama starenja, jer mogu dovesti do preranog starenja kože uzrokujući bore i promjenu boje. Suprotno tome, UVB zrake se mogu nazvati gorućim zrakama jer uzrokuju trenutne učinke koje vidite od sunce, poput opekotina', objašnjava dr. Marchbein.
Što učiniti u vezi s tim: Kako bi zaštitili kožu od UVA i UVB zraka, dr. Marchbein predlaže da se odlučite za formulu širokog spektra sa SPF od 30 ili više. Nanesite pola čajne žličice na lice, uši, vrat i sve druge izložene dijelove tijela, ponavljajući svaka dva sata za adekvatnu zaštitu. Osim toga, možete obavljati redovite provjere kože i posjetiti dermatologa, o postojećim ili novim mjestima koja bi mogla biti razlog za zabrinutost.
8. Kakva je kvaliteta mojih odnosa?
Zašto je to važno: 'Kao ljudi, prirodno želimo uspostaviti kvalitetne veze s obitelji, prijateljima i romantičnim partnerima', kaže dr. McGee. Najviše 'koristi' imamo od ljubavnih odnosa, koji mogu pomoći u smanjenju osjećaja depresije, usamljenosti i tjeskobe.
Što učiniti u vezi s tim: Dobri, zdravi odnosi zahtijevaju vrijeme, pažnju, povezanost, ljubaznost, obzirnost, suradnju i oprost, nastavlja. Pozovite voljene osobe da im pokažete interes, pomozite im, njegujte ih te se otvorite stvaranju dodatnih veza kroz interesne, vjerske ili volonterske grupe u kojima možete koristiti drugima, kaže, dodajući da svi trebaju težiti stvaranju stvarne povezanosti s barem jednom osobom svaki dan, a idealno i više.
9. Kako se osjećam nakon jela?
Zašto je to važno: 'Studije pokazuju da probavni sustav održava fizičko i podržava mentalno zdravlje, te da crijeva sadrže 70 do 80 posto tjelesnih imunoloških stanica, što ih čini kritičnim dijelom imunološkog sustava', kaže Avanti Kumar-Singh, dr. med., stručnjakinja za holistički wellness. 'Također je dom mikrobioma koji luče 90 posto tjelesnog serotonina i 50 posto dopamina, a oba utječu na raspoloženje', dodaje. Kada se ne osjećamo puni energije nakon jela ili imamo simptome, kao što su zatvor, nadutost, bol, refluks kiseline ili osjećaj težine, to je pokazatelj da naš crijevni mikrobiom nije u ravnoteži, što može dovesti do nelagode, kao i ozbiljnijih stanja poput bolesti, objasnila je ona.
Što učiniti u vezi s tim: Dr. Kumar-Singh preporučuje kratkotrajni povremeni post kako bi vaš probavni sustav učinio ono što treba. 'Dopuštajući vašoj probavi da se odmori 12 sati preko noći, ona ima vremena za čišćenje i detoksikaciju. U idealnom slučaju, večerajte rano i lagano do 19 sati, a onda nemojte prekidati post do 7 sati sljedećeg jutra', predlaže ona.
10. Kad sam zadnji put izašao van?
Zašto je to važno: 'Sunčeva svjetlost resetira tjelesni cirkadijalni ritam kroz epifizu, koja osjeća svjetlost, izazivajući niz hormona koji kontroliraju sve, od metabolizma preko rasta do upale i raspoloženja', kaže dr. Kumar-Singh. Ističe i opću iscjeliteljsku moć boravka u prirodi. 'U Ayurvedi je protok energije vitalne životne snage neophodan za zdravlje. Kada smo vani u prirodi, imamo izravan pristup trima glavnim izvorima ove vitalne životne energije - zraku, suncu i zemlji', istaknula je.
Što učiniti u vezi s tim: Provedite neko vrijeme vani. Nastojte svaki dan prošetati 15 do 20 minuta prirodom. 'Bit ćete na sunčevoj svjetlosti, što će resetirati vaš cirkadijalni ritam i imat ćete pristup svježoj energiji životne snage', kaže dr. Kumar-Singh. Osim toga, dobit ćete fizičke koristi od aktivnosti.
11. Čemu se veselim?
Zašto je to važno: 'Kao ljudi, u našoj je prirodi nadati ss da će stvari biti bolje, pa kada prestanemo vjerovati u budućnost ili imamo poteškoća s razmišljanjem o budućnosti, to može biti znak depresije', kaže Robin Gaines, dr. med., psihijatrica. Uvijek će postojati stvari koje ne možete kontrolirati, pa dr. Gaines kaže da je korisno procijeniti postoji vaš li interes još uvijek.
Što učiniti u vezi s tim: Obratite pozornost na svoje navike i ako osjećate da se povlačite, pokušajte se natjerati u akciju. 'Bihevioralna aktivacija, ili laički rečeno - pokušajte ustati i učiniti nešto - nekada se smatrala dijelom kognitivne bihevioralne terapije, ali se sada koristi kao vlastita terapija za borbu protiv depresije', kaže dr. Gaines. Planirajte male, izvedive stvari kojima se možete veseliti, tjednu šetnju s prijateljem, izlaske s partnerom, pedikuru, sat joge. Svaki dan vodite dnevnik dobrih stvari koje su vam se dogodile, ili stvari na kojima ste zahvalni, tako da na kraju vaš um počne tražiti pozitivne trenutke. Međutim, ako negativni obrasci i osjećaji potraju, dr. Gaines predlaže traženje stručnog savjeta.
12. Četkam li zube pravilno?
Zašto je to važno: Svakodnevna kontrola zuba može biti uvelike korisna, jer medicinski stručnjaci naglašavaju da dobra oralna higijena ne samo da pomaže u sprječavanju karijesa, već također pomaže u prevenciji ozbiljnijih parodontalnih bolesti. 'Nedavna istraživanja podupiru ideju da su dijabetes i bolest desni dvosmjerna ulica.
Ljudi s poviješću dijabetesa i srčanih bolesti skloni su većem riziku od gingivitisa i parodontalne bolesti, što može rezultirati infekcijom desni i kosti koji drži vaše zube', objašnjava Lawrence Fung, estetski stomatolog. S druge strane, dobra oralna njega itekako pomaže u kontroli dijabetesa. Osim toga, gingivitis se može pojaviti kada ne perete zube ili ne čistite koncem dovoljno da biste uklonili plak, te može se manifestirati kao krvarenje desni, loš zadah, povećan rizik od srčanih bolesti i prerani gubitak zuba.
Što učiniti u vezi s tim: Pravilna stomatološka rutina uključuje pranje zuba dva puta dnevno po dvije minute, čišćenje koncem kako biste se riješili suvišnih komadića i ispiranje vodom za ispiranje usta. A ako imate osjetljive zube, prijeđite na pastu za zube osjetljive formule. Međutim, ako osjetljivost potraje, to može biti karijes ili dublja infekcija. Ako krvarite tijekom čišćenja koncem ili su vam desni upaljene, posjetite stomatologa, savjetuje.
13. Je li moj dan usklađen s mojim vrijednostima i dugoročnim ciljevima?
Zašto je to važno: Ako vam se život čini neuravnoteženim, stručnjaci kažu da vam procjene usmjerene na ciljeve mogu pomoći da stvari vratite na pravi put. 'Napravite dijagram svog trenutnog života, a zatim izradite još jedan dijagram svog idealnog života. Mogao bi poprimiti oblik tortnog grafikona', kaže dr. Julie Kolzet, kognitivno bihevioralna terapeutkinja. 'Zapitajte se koliko vremena posvećujete nekim ključnim područjima, npr. prijateljima, obitelji, poslu, zdravlju, i ubacite podjele u kolač koji odražavaju kako trenutno provodite svoje vrijeme. Usporedite ovo s drugom pitom koja odražava kako biste idealno voljeli provesti vaše vrijeme', predlaže.
Što učiniti u vezi s tim: Ako postoji neusklađenost, zapitajte se: 'Koji je to konkretan korak koji mogu poduzeti danas da se približim svojoj idealnoj piti?'. Ali, promjena se ne događa preko noći. 'Budite obzirni i nježni prema sebi", kaže Kolzet. 'Može biti korisna podrška ljudi koji će vam pomoći da izgradite život koji odražava vašu idealnu pitu', dodaje.
14. Sabotiraju li moje navike moje zdravlje?
Zašto je to važno: Iako se koktel, slatki zalogaj ili filmski maraton na sofi čine kao poslastica naspram stresnom danu, dr. Barber kaže da te aktivnosti pružaju samo privremeni užitak i mogu se brzo pretvoriti u najgoru stvar za vas, bez umjerenosti. 'Glavni problem s prehranom koja podrazumijeva gazirana pića, rafinirani šećer, umjetnu i prerađenu hranu, je doprinos ukupnoj upali tijela', objašnjava on. Učimo da su upalna stanja često uzroci za sistemske bolesti, kao što su probavni problemi, srčane bolesti i mnoštvo drugih problema, piše Real Simple.
Što učiniti u vezi s tim: Apsolutno je u redu prepustiti se poslasticama s vremena na vrijeme, ali dr. Barber naglašava da bi to trebala biti iznimka, a ne redovita pojava. Na primjer, ako pijete alkohol, preporučuje se piti dva do četiri pića tjedno. Svedite visoko prerađenu hranu, rafinirani šećer i druge nezdrave poslastice na minimum i krećite se koliko god možete tijekom dana kako ne biste upali u zamku pretjeranog sjedenja.
Usredotočite se na male promjene koje su realne i dostižne, kaže Walter Richard Bush Jr., MD, liječnik hitne medicine. 'To bi moglo značiti dodavanje šetnji u svoju dnevnu rutinu, izvođenje sklekova kod kuće ili satu meditacije na internetu, zamjenu salate za pomfrit u restoranu, pazeći da u svakom obroku bude nešto zeleno i postupno smanjivanje konzumacije gaziranih pića, šećera, alkohola i duhana', kaže on.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
