Istraživanje otkriva da prosječna osoba skriva oko devet tajni, najčešće vezanih uz laži, izgled i financije. Zanimljivo je da veći teret ne stvara samo skrivanje, nego činjenica da nam se te tajne stalno nepozvane vraćaju u misli
Lifestyle
Komentari 4
Istraživanje otkriva da prosječna osoba skriva oko devet tajni, najčešće vezanih uz laži, izgled i financije. Zanimljivo je da veći teret ne stvara samo skrivanje, nego činjenica da nam se te tajne stalno nepozvane vraćaju u misli
Ako se osjećate opterećeno tajnom koju čuvate, možda će vas utješiti spoznaja da niste sami. Nova studija psihologa sa Sveučilišta u Melbourneu otkrila je da prosječna osoba u svakom trenutku skriva devet 'umjereno značajnih' tajni. Od bezazlenih laži pa sve do skrivenih romantičnih želja, čini se da je tajnost sastavni dio ljudskog iskustva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:07
No dok neke tajne štite nas i druge, mnoge od njih postaju težak psihološki teret koji nas može izjedati iznutra. Istraživači sada dublje zaranjaju u to zašto nas tajne toliko muče i kako se možemo nositi s njihovom težinom.
Kako bi shvatili utjecaj tajni na dobrobit pojedinca, tim s Odsjeka za psihološke znanosti Sveučilišta u Melbourneu angažirao je 240 dobrovoljaca. Sudionici su tijekom dva tjedna vodili dnevne dnevnike i ispunili više od dvije tisuće i sedamsto anketa, bilježeći svoja razmišljanja i osjećaje povezane s tajnama koje čuvaju.
Rezultati su pokazali da prosječan sudionik čuva devet vrsta tajni, a najčešće se odnose na laž koju su izrekli (78 posto sudionika) i tajno nezadovoljstvo nekim fizičkim aspektom (71 posto). Odmah iza toga slijede financijske tajne (70 posto), skrivene romantične želje (63 posto) i tajna seksualna ponašanja (57 posto).
Problem s tajnama, objašnjavaju znanstvenici, jest njihova sklonost da nam se nepozvane uvuku u misli, često u najobičnijim trenucima. Val Bianchi, jedna od istraživačica, ističe kako nam upravo ti neočekivani prodori misli stvaraju najveći teret.
​- O tajnama biste mogli razmišljati dok se tuširate, perete suđe ili idete na posao. Neprestano vraćanje tih misli, pogotovo kad to ne želite, često je neugodno. Ljudi se uhvate u začarani krug spontanog razmišljanja o svojim tajnama dok obavljaju svakodnevne poslove, zbog čega se osjećaju sve gore - objasnila je Bianchi.
Dugo se vjerovalo da je glavni izvor stresa povezanog s tajnama sam čin njihova skrivanja u razgovoru. Međutim, ova studija potvrđuje ono na što su ranija istraživanja već ukazivala: psihološka šteta ne proizlazi toliko iz prikrivanja, koliko iz života s tajnom u vlastitim mislima.
Pokazalo se da ljudi u prosjeku dvostruko češće razmišljaju o svojim tajnama nego što ih moraju aktivno skrivati od drugih. Te spontane misli, koje se prema ranijim istraživanjima javljaju otprilike jednom u svaka dva sata, pokreću ciklus brige i negativnih emocija.
Zanimljivo je da su istraživači uočili razliku između spontanog i namjernog razmišljanja o tajni. Dok je spontano 'lutanje misli' prema tajni gotovo uvijek povezano s tjeskobom i brigom, namjerno razmišljanje o njoj pokazalo se manje štetnim.
U danima kad su sudionici svjesno odlučili razmišljati o svojoj tajni, prijavili su manje brige. U nekim slučajevima, namjerno razmišljanje moglo je poprimiti oblik maštanja ili konstruktivne obrade, što je moglo donijeti i osjećaj olakšanja.
Budući da neke tajne jednostavno ne možemo ili ne smijemo otkriti, postavlja se pitanje kako upravljati njihovim teretom. Jedna od strategija je povjeravanje osobi koja nije izravno pogođena sadržajem tajne i koja je empatična, poput terapeuta ili svećenika.
Michael Slepian sa Sveučilišta Columbia, koji je proveo deset godina proučavajući tajne, kaže da razgovor s drugom osobom nudi novu perspektivu.
Druga tehnika je ekspresivno pisanje. James Pennebaker sa Sveučilišta u Teksasu pokazao je da zapisivanje misli i osjećaja o tajni u dnevnik može biti terapeutski. To nam omogućuje da organiziramo misli i obradimo emocije bez straha od osude.
Za tajne koje su dio posla, kao što je slučaj s obavještajnim agentima čiji je rad djelomično financirao ovu studiju, rješenje može biti u promjeni načina razmišljanja o tajni. Umjesto da je doživljavaju kao teret, mogu se usredotočiti na njezinu važnost i vrijednost, pretvarajući je iz izvora brige u izvor ponosa i kompetencije.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+