Svi su pod stresom, a dokazano je kako je od saznanja da će se nešto loše dogoditi gora neizvjesnost jer ne znamo što će se dogoditi. Psiholozi savjetuju kako si pomoći i olakšati
ZBILJA POMAŽE
Protiv korona tjeskobe - dobro se isplačite i izudarajte jastuk
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Strah, anksioznost ili panika - prepoznajte koje su sve razlike
Zatvoreni u kući, djeca vam skaču po glavi, šefovi očekuju da obavite sav posao kao i inače, a nešto morate i napraviti za jesti - situacija je koja svakog dovodi u stanje stresa, a od stresa karantene nisu izuzeti ni samci - jer ljudi naprosto nisu stvoreni na način da lako podnose nesigurnost.
Stoga, ne čudi kako je situacija s korona virusom, koja se mijenja iz dana u dan, a s njom i mjere sigurnosti, procjene trajanja te strah od zaraze - dovoljna da izludi prosječnog čovjeka, piše Daily Mail.
Dr. Frances Goodhart, klinička psihologinja, objašnjava kako je nesigurnost izuzetno stresna, čak i stresnija od saznanja da će se nešto loše dogoditi, a to potvrđuje i studija Sveučilišnog koledža u Londonu iz 2016..
- U takvim situacijama naša tijela su predodređena da naprave nešto što će povećati šanse za preživljavanjem, jer živčani sustav neprestano aktivira izlučivanje hormona stresa adrenalina i kortizola, zbog čega se osjećamo nervozno i tjeskobno - objašnjava Goodhart.
Ona daje savjete kako se nositi s tim osjećajima u trenucima kad nas oni preplave.
Držite se rutine
Jedan od načina da preuzmete kontrolu nad ovom situacijom je uspostaviti rutinu za svoj dan: odrediti vrijeme za ustajanje, tuširanje, odijevanje, večeru i vrijeme kad svake večeri odlazite u krevet.
- Ovo vam pomaže da stvorite izvjesnu sigurnost u svom danu - kaže dr. Goodhart, autorica knjige 'The Survivor Cancer's Companion'.
Filtrirajte unos vijesti
Anksioznost će se održavati stalnim provjeravanjem informacija, a s vijestima koje su dostupne 24 sata dnevno, to ne olakšava stvari, objašnjava psihologinja Meg Aroll.
Možda nećete moći kontrolirati napredovanje virusa, ali možete kontrolirati koliko provjeravate vijesti. Dakle, budite svjesni koliko puta ovo činite, ističe Aroll. Ona savjetuje da date sebi 'okvir za brigu', primjerice vrijeme kad ćete razmišljati o onom što vas muči ili pak to staviti na papir.
Pridržavajte se pravila
Pomno pridržavanje smjernica o pranju ruku i socijalnom distanciranju nije samo dobra praksa, već može i olakšati stres.
U toj studiji iz 2016. o neizvjesnosti, istraživači su otkrili da su sudionici koji su se pripremili za nesigurnost najbolje i osjećali. Dakle, poštivanje novih pravila može vam pomoći da imate neki osjećaj kontrole i ublažite stres.
Malo zabave mora biti
Anksioznost je još gora kad mozak ima previše vremena za strahove, stoga ispunite svoje vrijeme i usredotočite se na zadatke koji vam donose radost. Na primjer, mogli biste naučiti svirati klavir ili govoriti strani jezik. Kreativna potraga jača emocionalno zdravlje i može vam pomoći u suočavanju sa samoizolacijom, kaže dr. Aroll.
Družite se
Ljudi su društvena bića, pa je ostati povezan izuzetno važno. Redovna komunikacija s prijateljima, obitelji i susjedima putem telefona ili video chatova vrlo je važna kako bi se održala perspektiva i podizalo raspoloženje.
Jedite i spavajte dobro
Možda zvuči očito, ali stres je doista iscrpljujuć te djeluje na smanjenje zaliha energije koje su vitalne za održavanje dobrog imuniteta. Poremećen san je obilježje stresa, a loša prehrana i prekomjerni alkohol samo će pridonijeti rastućem stresu. Najbolje je ići spavati uvijek u isto vrijeme, provodeći vlastitu umirujuću rutinu, a izbjegavati stresore poput mobitela i vijesti navečer.
Budite aktivni
Vježba može suzbiti kemijski utjecaj reakcije na stres.
- Svi dokazi pokazuju da je već deset minuta vježbanja dovoljno za umanjenje stresa - kaže dr. Goodhart.
Budite pozitivni
Prakticiranje zahvalnosti u vrijeme pojačanog straha i tjeskobe pomaže nam da se nosimo sa stresom i podižemo raspoloženje, što djeluje na održavanje psihološkog blagostanja. Kad nađete pozitivnu priliku, nešto za nasmijati se, iskoristite to i podijelite s bližnjima.
Dišite duboko
Studije pokazuju da jednostavne vježbe disanja mogu biti moćan alat za uklanjanje stresa u krizi. Kad smo pod stresom dišemo pliće i brže da bi unijeli više kisika, stoga pokušajte brojati do pet dok udišete i izdišete, a nakon svakog udaha i izdaha malo zadržati dah. To aktivira parasimpatički živčani sustav, zbog čega vam srce usporava, a krvni tlak opada. Napravite to svaki put kad se osjećate loše.
Plačite ako možete - ili izlupajte jastuk
Dr. Goodhart kaže da su plakanje, vikanje ili izražavanje bijesa i frustracije udaranjem jastuka prihvatljivi (čak i razumni) oblici olakšanja. Najgore je potiskivati emocije, jedino što možete je ograničiti se na njihovo izbacivanje dok ste sami kako ne bi uzrujali svoje bližnje.
POGLEDAJTE VIDEO s Ivanom Đikićem: #ZAJEDNO24SATA
Pokretanje videa...
00:55
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Što nakon potresa? 'Pronađite stvari na kojima ste zahvalni’
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
