Obavijesti

Lifestyle

Komentari 29

Prvi je bio u Slavoniji: Tartufi se kod nas beru od 1777. godine

Prvi je bio u Slavoniji: Tartufi se kod nas beru od 1777. godine

U dokumentima su istarski tartufi prvi put zabilježeni 1924. godine. Danas ih ima po cijeloj državi - bere se od Međimurja preko Varaždina i Zagreba sve do Dalmacije

Bilo je to prije bit će i dvadeset godina, kad se u veselom društvu, gdje se jako dobro jelo, a nije se oskudijevalo ni u pilu, u kući slavnoga glumca Krune Valentića u Krušaku, nedaleko od Velike Gorice, povela diskusija o gljivama.

POGLEDAJTE VIDEO: Chef kuha doma pomogao u Petrinji

Pokretanje videa ...

One su bile u glavnoj ulozi tog subotnjeg objeda koji je počeo juhom u čijem je spravljanju Kruno bio neprikosnoveni majstor. U društvu je bio najveći gljivarski autoritet Romano Božac, profesor na Agronomskom fakultetu, autor knjiga o gljivarstvu. Juha, pa dinstani vrganji u pratnji malo riže, a onda još i šumski šampinjoni s grila. U tom prejedanju gljivama netko je spomenuo Istru i pohvalio se da je jeo tartufe, tu najcjenjeniju od svih gljiva.

Kokice s domaćim potpisom: Imaju okuse tartufa, čvaraka...
Kokice s domaćim potpisom: Imaju okuse tartufa, čvaraka...

'Maksimirski tartuf'

- Pa nisi morao zbog tartufa do Istre, ako ih hoćeš jesti, ja ću ti ih nabrati u maksimirskoj šumi pa ih možemo sljedeći vikend spravljati na ovom istome mjestu - pridodao je profesor.

Tartufi usred Zagreba, svima je to izgledalo pomalo nestvarno! Bilo je i onih koji su posumnjali da je ipak među gljivama bila i neka “ludara” te da ju je pojeo baš Božac. Cijela je stvar zadobila i karakter oklade, a na kraju je trijumfirao, naravno, profesor. Već drugi vikend na istome mjestu, ali u puno većem društvu, jeli su se zagrebački tartufi.

Kako je društvo bilo uglavnom glumačko, priča o tartufima iz našeg susjedstva jako se brzo širila. Koji mjesec kasnije objavio ju je u tisku i sam profesor Božac razuvjerivši sve nevjerne Tome. Cijeli je taj pothvat sa znanstvenom potkom potkrijepio dokazima o mogućnosti da se micelij tartufa, baš kao i svake druge gljive, razvija na svakom pogodnom staništu, vlažnih šuma i šumaraka.

Do danas gotovo da i nema kutka naše domaje gdje se ne bere ta kraljica svih gljiva - Međimurje i okolica, Varaždin, Podravina, u Turopolju, odmah južno od Zagreba i u Dalmaciji. Neprikosnoveni primat i u količini prerađenog tartufa u ine proizvoda i vađenju samih gomolja još će, i to s pravom zbog duge tradicije i u zadnjih dvadesetak godina odlične marketinške podloge, imati Istra. Ipak, u dokumentima istarski tartufi su prvi put zabilježeni 1924.godine, puno kasnije nego recimo slavonski.

MasterChef
Najsjevernije nalazište: Otkrili su 3 vrste tartufa u Međimurju
Najsjevernije nalazište: Otkrili su 3 vrste tartufa u Međimurju

Lako gubi svojstva

Tu je dokumentiran prvi pronalazak tartufa 1777. godine. Kad smo na tom terenu, ovdje se jedan entuzijastički tartufar iz Osijeka u suradnji s tamošnjim Prehrambeno tehničkim fakultetom počeo baviti i novom tehnologijom prezerviranja tartufa. Odmah po branju i crnom tartufu, jednako kao i najcjenjenijem bijelom, liofilizacijskim postupkom prvo šokiranjem na -80 stupnjeva, pa vakuumiranjem produljuje se vijek trajanja. Inače, ove gljive gotovo iz sata u sat, a pogotovo bijeli tartuf, gube svoja najcjenjenija svojstva.

Tim postupkom, kojim se bavi i najpoznatiji istarski i hrvatski tartufar uopće, Zigante, voda iz krutog stanja prelazi u plinovito te se volumen gomolja smanji deset puta, a esencija okusa i sva ostala svojstva zbog kojih mu se klanjaju ostaju mu potpuno ista kao i u trenutku vađenja iz zemlje.

Novi gastro hit: U Zagrebu režu mortadelu od vepra s tartufima
Novi gastro hit: U Zagrebu režu mortadelu od vepra s tartufima