Lifestyle

Komentari 13

Svaki četvrti stanovnik pogođen potresom trebat će liječenje, posebno su pogođena djeca

Ova emocionalna bomba nam ne smije eksplodirati: Psiholozi savjetuju što bi valjalo učiniti

Sada je najvažnija dobra koordinacija svih službi koje pomažu na terenu, da dođe do stabilizacije. Jedan od prvih izazova bit će uspostava nastave, pri čemu je i učiteljima potrebna pomoć

Ljudi pogođeni potresom na području Siska, Petrinje, Gline i okolnih sela još uvijek su potreseni onime što se dogodilo i još uvijek žive u strahu od novih potresa, koji tresu to područje. Mnoge je još uvijek strah spavati u kućama, čak i ako nisu porušene, pa spavaju u automobilima, ili idu u zajednička skloništa, kao na primjer u privremenom smještaju na Banovcu u Glini. Sada je izuzetno važno da se što prije postigne koordinacija službi koje pružaju pomoć na terenu koje im mogu olakšati život, da dobiju odgovarajući smještaj, struju, vodu, te da profunkcioniraju javne službe, kako bismo postigli stabilizaciju nakon katastrofe, kaže  psihologinja prof. dr. sc. Marina Ajduković¸ profesorica na Studiju za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Ona je je krajem prošlog tjedna, ispred Hrvatskog psihološkog društva, zajedno s predstavnicima Unicefa i Crvenog križa, obišla to područje. 

POGLEDAJTE VIDEO: On je slijep i živi sam i sve je potrese preživio u svome domu 

Nekoliko je problema koje su psihijatri već detektirali na terenu, koje smatraju vrlo ozbiljnima. Prvo, ima dosta traumatizirane djece, što se vidi i bez posebne psihoanalize, u njihovom držanju, pogledu, izgledu. Vidi se da su u grču i strahu i hitno im treba psihološka pomoć.

Jednako tako, treba raditi i s adolescentima, što su dvije najranjivije skupine, kažu psihijatri s kojima smo razgovarali nakon što su počeli obilaziti potresom pogođeni teren. S tim bi trebalo započeti što prije, odnosno odmah, kažu.

Preliminarni zaključci stručnjaka upućuju na to da će između 20 i 30 posto ljudi na potresom pogođenoj Baniji trebati ozbiljno psihijatrijsko liječenje, a veliki će izazov za liječnike biti to kako ljude koji liječenje trebaju, na njega nagovoriti. 

 Žene su još i spremne razgovarati o sebi kad dođemo kod nekog, ali su muškarci zatvoreni i skeptični, i do njih će biti teže doprijeti. Srame se svoga straha i stresa. Nadalje, ljudi odbijaju lijekove za spavanje makar pate od nesanice, što je još jedan problem. Boje se da će, ako zaspu pod utjecajem lijekova, biti zatrpani u nekom sljedećem potresu, kaže nam psihijatar koji redovito obilazi kućanstva na Baniji.

Hvatsko psihijatrijsko društvo već je oformilo 25 timova za pomoć, koji idu ciljano u kućanstva za koja se smatra da bi mogla biti najpogođenija. No, kako su stres doživjeli svi, obilazak i proces liječenja će trajati mjesecima, pa i godinama. Za prvu psihosocijalnu pomoć su trenirani i volonteri Crvenog križa, pa psihijatri kažu kako je njihova utjeha stradalima poput velikog zagrljaja koji im je u ovim trenucima potreban.

Webinari za učitelje i nastavnike

Nakon zajedničkog obilaska terena u petak, rodila se i ideja o prvom konkretnom projektu pomoći za dio ljudi na terenu, kaže nam Marina Ajduković te dodaje kako odmah započinju razgovori s Vladom, prvenstveno Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o tome da to postane osnova budućih projekata. 

- Jedan od prvih izazova na tom području bit će organizacija nastave za učenike, gdje bude moguće u školama, drugdje online, i ravnatelji škola i nastavnici već ulažu velike napore u organizaciju. I baš od škola je do nas stigla inicijativa za time da im se osigura krizna intervencija, jer je i nastavnicima i učiteljima potrebna pomoć da se nauče nositi s neizvjesnošću zbog mogućih novih potresa i da se smire, kako bi se osnažili upravo za to da oni mogu pružiti potrebnu sigurnost djeci – pojašnjava Ajduković. Tako bi, kaže, podrži li Vlada ideju, u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva uskoro mogao krenuti prvi niz webinara za učitelje i nastavnike, kao prvi korak konkretne pomoći.  

Ajduković dodaje kako je u ovoj fazi izuzetno važno da se organizira kvalitetna koordinacija svih službi koje pomažu na terenu, kako bismo osigurali da daljnja pomoć bude svrsishodna, odnosno da ljudi na terenu zaista dobiju ono što im je najpotrebnije za stabilizaciju.

- Tek nakon stabilizacije moći ćemo razgovarati o obnovi, koja će trajati dvije do tri godine. Jako je važno da svi skupa budemo svjesni da nakon faze stabilizacije ne smijemo stati. Prvi val dobrote koji je krenuo prema tom području neposredno nakon potresa – koji bi se u teoriji katastrofe mogao okarakterizirati kao herojska faza – nakon nekog vremena izgubit će snagu i ljudi će se povući, pa kao društvo moramo voditi računa da moramo nastaviti raditi na oporavku. Riječ je o području na kojem se i prije potresa teško živjelo, pa uz obnovu zgrada i ljude treba osnaživati da se budu sposobni uključiti u normalan život i u 21. stoljeće – ističe Marina Ajduković.

S tim se slaže i psihijatar prim. dr. sc. Ninoslav Mimica, predstojnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju, odgovarajući na pitanje što je ključno za to da se kao društvo iznesemo s krizom u ovom trenutku. Neke znanstvene analize govore o tome da je potres katastrofa koja se relativno lakše prebrodi nego neke druge situacije, pa i to daje nadu, kaže.    

Vrijeme pomaže: Jedan događaj smjenjuje drugi 

- Postoje istraživanja koja pokazuju da nam je prirodne katastrofe lakše preživjeti te da ljudi nakon njih trpe manje posljedice nego nakon nekih drugih traumatičnih situacija iza kojih stoji čovjek, primjerice silovanja, ili ratnih stradanja. Možda i zato što nakon potresa nemamo taj osjećaj da se borimo sa zlom, kao poslije silovanja. Tako je PTSP u pravilu uvijek reakcija nakon silovanja, dok ga nakon potresa ima puno manje, pa možemo reći da je ovakvu prirodnu katastrofu lakše prebroditi – kaže.

Vremenski odmak, dodaje, mnogima će pomoći da racionaliziraju stvar onako kako bi to učinili stari ljudi s puno iskustva: Nije nam se dogodilo ništa što nije prirodno i moguće, ako se prisjetimo potresa i drugih katastrofa koje su se na ovom području događale i prije.

Glina: Noć na otvorenom uz vatru sigurnija je nego noć u kući

- Svakako treba reći da je dobro ne uvući se u mrežu aplikacija koje dojavljuju potrese, jer one mogu pojačati osjećaj tjeskobe i dovesti do toga da stalno iščekujemo novi potres. Umjesto toga, anticipirajte mogućnost da se potres dogodi, istražite i osvijestite što možete učiniti za vlastitu sigurnost u toj situaciji i okrenite se onome što će vam okupirati misli, prije svega radu, savjetuje prim. dr. Mimica. 

Kako napetosti, strahovi i neizvjesnost na našem području nisu započeli s potresom 29. prosinca, već traju od ožujka, kad smo se počeli boriti s pandemijom korona virusa i suočili s potresom u Zagrebu, treba osvijestiti još nešto: Jedan doživljaj u životu a vremenom pomalo istiskuje drugi, pa ako pred sebe postavite niz konstruktivnih ciljeva, nastojanjem da ih ostvarite pomalo ćete istisnuti ne samo negativne sadržaje koje takvi događaji nose, nego i strahove.

Što će biti kad se opustimo: Mogu li se ponoviti 'lude dvadesete'?

Mnogi potres u Petrinji vide kao 'kap koja je prelila čašu', jer još od ožujka borimo se s pandemijom korona virusa, a Zagrepčani i s posljedicama potresa koji je pogodio glavni grad. Već godinu dana se ne družimo, ne izlazimo, ne putujemo, radimo od doma, ne možemo se ostvariti na sportskim borilištima ni otići na koncert. Djeca malo idu, malo ne idu u školu, izbjegavamo ih voditi u parkove, igraonice, pa i u trgovačke centre koji su dugo bili kulisa obiteljskog izlaska. Sve se češće čuje kako ne bi trebalo čuditi ako se nakon svega toga već iduće ljeto raspametimo, željni zabave i tulumarenja. 

Ukratko, kad će i kako eksplodirati ta emocionalna bomba?    

Dio stručnjaka predviđa da nas čeka vrijeme ludih zabava i raskalašenosti, kao tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća, kad su ljudi nakon Prvog svjetskog rata i španjolske gripe koja je ubila 50 milijuna ljudi, 'otkačili' uz charleston i zabave na kojima je alkohol tekao u potocima. 

- Sigurno je da će nas ovo promijeniti, no ne vjerujem da ćemo otići u raskalašenost. Mislim da će ljudi izvući pouku iz ovoga što prolaze i početi više cijeniti male stvari koje čine život: Šetnje, izlaske, druženja, zajedništvo, međusobnu potporu i povezanost koja se rodila u nevoljama. Naravno, barem dok se nevolje ne zaborave – kaže psihijatar Ninoslav Mimica. Sigurno je, dodaje, da mnogi jedva čekaju da se otvori mogućnost putovanja, te da će mnogi htjeti putovati i u daleke destinacije. S tim se slaže i psihologinja Marina Ajduković. 

- Ljudi će imati potrebu opustiti se, štoviše to je i potrebno i korisno, no vjerujem da će veći dio ljudi nakon svega osvijestiti koje su vrijednosti važne i nastaviti živjeti u skladu s njima. Na nama je, s druge strane, da pomognemo mlađim generacijama da sačuvaju mentalno zdravlje  i nauče da mogu biti opušteni, a da im to ne šteti – kaže psihologinja. Ono što svi zajedno trebamo naučiti jest i to da su tuge i problemi integralni dio života, te da i stres može biti koristan za naš mentalni razvoj.  

- Moramo postati svjesniji da trka za novcem i gramzivost za kapitalom ne daju sreću, kao ni da ne moramo uvijek biti sretni, što je postala nova ideologija. To ne daje smisao životu, već kvalitetni odnosi s bliskim ljudima, kompetencije za život koje smo razvili te pravo da donosimo neke svoje izbore u životu, kaže sugovornica.

Tehnologija i društvene mreže dobili novo lice 

Iz 2020. koja nam je donijela mnoge teške izazove, nosimo i jedno važno saznanje, kaže dr. Ninoslav Mimica: Da društvene mreže i nove tehnologije mogu biti vrlo korisne za međusobno povezivanje i organizaciju društva u samo nekoliko sati, te da nam mogu uvelike koristiti da prebrodimo teške situacije. No, s dozom opreza treba uzeti mogućnost da rad od kuće postane prevladavajući trend, jer je 'čovjek društveno biće i direktna interakcija vrlo je važna kako za razvoj kreativnosti i emocionalne stabilnosti', dodaje.

- Trebamo početi koristiti tehnologije u našu korist, pa možda uvesti jedan dan tjedno za rad od kuće, jer tako taj jedan dan možemo raditi u opuštenijem okruženju, no tamo gdje se ide za tim da to postane prevladavajući način rada, sindikati bi se trebali suprotstaviti – kaže. 

Obnova mora biti promišljena i pravedna

- Ljudi su svjesni toga da im domovi ne mogu biti obnovljeni preko noći, ali obnova treba teći tako da vide da nisu zaboravljeni. Jako je važno da taj proces vode stručnjaci, te da obnova bude promišljena, pravedna i kvalitetno vođena, uz uvažavanje pouka iz prethodnih katastrofa – upozorava dr. Mimica.

Petrinja: Peti dan nakon razornog potresa saniraju se posljedice

 - Bitno je poštivati struku, posebno u gradnji i obnovi kuća, kako bismo mogli biti sigurni da nam se katastrofa ovakvih razmjera neće ponoviti u slučaju novih potresa - pojašnjava, te dodaje kako je to važno cijelom društvu, jer smo se već zasitili afera, a posebno ljudima koji se u te kuće trebaju vratiti.

No, hoće li se ljudi vraćati u potresom razruđeni kraj? Je li ovo prepreka koja može dovesti do toga da  dio njih odluči preseliti u neki drugii hrvatski grad, ili možda u inozemstvo? 

- Naravno, osim same obnove zgrada i infrastrukture, trebat će učiniti napor da se potaknu i gospodarske aktivnosti na tom području. Većina ljudi već je pokazala da ne želi otići s tog područja, da ne žele napustiti svoje blago i poljoprivredu i uz nužnu pomoć da svoja imanja obnove, većina će vjerojatno ostati  – zaključuje dr. Mimica. 


 

Najčitaniji članci