Ljudi ponekad miješaju osjećaj suhih usta sa stvarnom staničnom žeđi. Kserostomija ili suhoća usne šupljine nastaje kada žlijezde slinovnice ne proizvode ni približno dovoljno sline
Lifestyle
Komentari 0
Ljudi ponekad miješaju osjećaj suhih usta sa stvarnom staničnom žeđi. Kserostomija ili suhoća usne šupljine nastaje kada žlijezde slinovnice ne proizvode ni približno dovoljno sline
Osjećaj žeđi prirodan je mehanizam kojim tijelo signalizira da mu nedostaje tekućine. Ljeti, nakon intenzivne tjelovježbe ili obilnog obroka sa slanom hranom, sasvim je normalno posegnuti za čašom vode. Međutim, kada stalna žeđ ne prestaje čak ni nakon što popijemo znatne količine tekućine, taj simptom može upućivati na dublje zdravstvene probleme. Medicinski poznata kao polidipsija, ova pojava može biti posljedica jednostavne dehidracije, ali i ozbiljnih kroničnih stanja koja zahtijevaju pravovremenu medicinsku intervenciju i detaljne pretrage krvi te urina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Najčešći uzrok pojačane potrebe za vodom je dehidracija. Ona nastaje kada tijelo gubi znatno više tekućine nego što je unosi, što ozbiljno ometa normalne tjelesne funkcije. Dehidracija može biti posljedica nedovoljnog pijenja vode tijekom užurbanog radnog dana, ali i pojačanog znojenja, proljeva, povraćanja ili visoke tjelesne temperature uslijed infekcija. Kada razina tekućine padne, aktiviraju se receptori u venama i oko srca, kao i oni u karotidnim arterijama. Oni promptno šalju signale bubrezima i mozgu, točnije centru za žeđ u hipotalamusu, koji nas tjera da unesemo tekućinu.
Osim same količine vode, iznimno veliku ulogu igra i naša svakodnevna prehrana. Konzumacija jako začinjene i slane hrane izaziva iznenadni osjećaj žeđi jer se sol vrlo brzo apsorbira u krvotok i doslovno izvlači dragocjenu tekućinu iz tkiva. Kako bi smanjili razinu natrija u krvi, bubrezi stvaraju dodatnu mokraću, što direktno vodi do dehidracije stanica. Sličan dehidracijski učinak ima i prekomjerno pijenje jakih kofeinskih napitaka te alkohola, koji djeluju kao diuretici i ubrzavaju gubitak vode iz organizma.
Ako osjećate žeđ baš cijelo vrijeme, to bi mogao biti jedan od prvih znakova dijabetes mellitusa, odnosno šećerne bolesti. Kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi na pravilan način, dolazi do snažnog nakupljanja glukoze u krvi. Bubrezi tada moraju pojačano raditi kako bi filtrirali taj opasni višak šećera. Prekomjerne molekule glukoze koje dospiju u mokraću za sobom snažno povlače vodu poput spužve, što onda rezultira iznimno učestalim mokrenjem.
Zbog pojačanog gubitka tekućine, mozak neprestano šalje signale za uzimanje vode, stvarajući iscrpljujući začarani krug stalne žeđi i odlazaka na toalet. Uz žeđ, kod dijabetesa se vrlo često javljaju ekstreman umor, pojačana glad, zamagljen vid i sitne rane koje nevjerojatno sporo zacjeljuju.
S druge strane, postoji i stanje koje se naziva dijabetes insipidus. Iako dijeli donekle slično ime, ono apsolutno nije povezano s razinom šećera u krvi. Riječ je o rijetkom zdravstvenom poremećaju kod kojeg tijelo ne proizvodi dovoljno antidiuretskog hormona vazopresina ili bubrezi na njega iz nekog razloga ne reagiraju pravilno. Zbog takvog hormonskog disbalansa bubrezi ne mogu zadržati vodu, što dovodi do izlučivanja golemih količina razrijeđene mokraće i neprestane, ekstremne žeđi.
Ljudi ponekad miješaju osjećaj suhih usta sa stvarnom staničnom žeđi. Kserostomija ili suhoća usne šupljine nastaje kada žlijezde slinovnice ne proizvode ni približno dovoljno sline. Uzrok za taj problem mogu biti određeni lijekovi, kemoterapija, oštećenja živaca glave i vrata, dugogodišnje pušenje ili autoimune bolesti poput Sjögrenovog sindroma. Ako žlijezde ne luče slinu, ubrzo se javljaju problemi poput neugodnog zadaha, promjene osjeta okusa, crvenih i nadraženih desni te otežanog žvakanja tvrđe hrane.
Malo poznat uzrok pojačane potrebe za vodom može biti i anemija. Iako blaga anemija vjerojatno neće izazvati veće promjene, u težim oblicima tijelo doslovno traži više tekućine kako bi nadoknadilo manjak crvenih krvnih stanica i pokušalo održati stabilan volumen krvi. Simptomi koji redovito prate ovo stanje uključuju jaku vrtoglavicu, primjetno bljedilo kože, ubrzan puls u mirovanju i opću mišićnu slabost.
Uz navedeno, hiperkalcemija, odnosno povišena razina kalcija u krvi, jednako tako potiče izraženu žeđ. Ovo opasno stanje često je povezano s prekomjernim radom paratireoidnih žlijezda, određenim teškim infekcijama ili čak malignim tumorima. Previše kalcija u krvotoku tjera bubrege na stalni pojačani rad, što opet vodi do učestalog mokrenja i posljedične dehidracije tkiva, praćene bolovima u kostima, mučninom i mentalnom zbunjenošću pacijenta.
Lijekovi koje svakodnevno uzimamo na liječnički recept često kriju brojne nuspojave koje direktno utječu na tjelesnu hidraciju. Diuretici, koji se redovito propisuju za snižavanje visokog krvnog tlaka ili smanjenje oteklina, ciljano povećavaju izlučivanje tekućine kroz urin. Antipsihotici, antidepresivi i razni antikonvulzivi također mogu uzrokovati tešku suhoću usta i potaknuti neprestanu želju za vodom. Posebno je poznato da litij s vremenom može snažno blokirati aktivnost antidiuretskog hormona u samim bubrezima, što otežava zadržavanje vode.
S druge strane medalje, postoji i takozvana psihogena polidipsija. To je specifično psihološko stanje u kojem osobe sasvim kompulzivno piju prekomjerne i nepotrebne količine vode, a bez ikakve stvarne fiziološke potrebe. Najčešće se detektira kod određenih psihijatrijskih i mentalnih poremećaja poput jake anksioznosti ili shizofrenije. Ovdje postoji stvarna i akutna opasnost od trovanja vodom, stanja u kojem prevelika količina unesene tekućine opasno razrjeđuje razinu elektrolita u krvi, što može biti fatalno.
Pojačan osjećaj žeđi nevjerojatno je čest i tijekom normalne trudnoće. Tijelo trudnice kroz devet mjeseci prolazi kroz brojne dramatične hormonalne i metaboličke promjene koje zahtijevaju puno više tekućine nego inače. Ipak, ako trudnica primijeti da uz nesnosnu žeđ izrazito često mokri tijekom dana i noći, to bi mogao biti jasan znak gestacijskog dijabetesa. Riječ je o specifičnom obliku šećerne bolesti koji se razvija isključivo u trudnoći i zahtijeva hitan liječnički nadzor te promjenu prehrane.
Također, brojne osobe doživljavaju izraženu noćnu žeđ, koja ih agresivno budi iz najdubljeg sna. Razlog za takva buđenja može biti puko spavanje u pretoploj prostoriji, nesvjesno disanje na usta tijekom cijele noći, ili pak konzumacija teških, jako slanih i začinjenih obroka neposredno prije odlaska u krevet.
Aktivno upravljanje stalnom žeđi započinje sasvim jednostavnim svakodnevnim koracima. Preporučuje se redovito pijenje čiste vode tijekom cijelog dana, a ne samo u onom trenutku kada se pojavi jak i nepodnošljiv osjećaj žeđi. Strogo smanjenje unosa soli u obrocima, izbjegavanje crnog čaja i napitaka s visokim udjelom kofeina te potpuna apstinencija od alkohola uvelike pomažu tijelu. Konzumacija svježeg voća i povrća bogatog vodom, poput lubenice i zelenih krastavaca, izvrstan je mehanizam u održavanju optimalne stanične hidracije.
​- Ako primijetite da unatoč unosu tri do četiri litre vode dnevno i dalje osjećate suhoću u ustima i neutaživu žeđ, to je jasan znak da trebate potražiti pomoć - napominju zdravstveni stručnjaci.
Liječniku opće prakse obavezno se trebate obratiti ako ovakva stalna žeđ traje tjednima. Posebno su alarmantni znakovi učestalo mokrenje, neobjašnjiv i brz gubitak na težini, kronični nedostatak energije ili naglo zamagljen vid. Temeljitim pregledom i osnovnim krvnim pretragama medicinski stručnjaci brzo utvrđuju je li riječ o opasno povišenom šećeru, skrivenim problemima s bubrezima ili tek pogrešnoj dozi propisanih lijekova. Nakon detaljne analize, liječnik određuje ciljanu terapiju koja rješava sam primarni izvor zdravstvenog problema, a ne samo maskira neugodan simptom na površini.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+