Istraživači koji razvijaju metode liječenja od ovisnosti okreću se virtualnoj stvarnosti i računalnim igricama kako bi pomogli pacijentima da pobijede svoj manjak kontrole impulsa i smanjili stope recidiva
IGROM DO SAMOKONTROLE
Terapijske digitalne igre i VR za napredno liječenje ovisnosti
U laboratoriju u Berlinu u Njemačkoj, zdrave starije osobe uključuju se u simulaciju krstarenja nazvanu Schiff Ahoi! (Brod na vidiku!). Oboružani tablet uređajem, moraju brzo premještati prehrambene artikle sa švedskog stola na tanjur prije no što nestanu, istovremeno izbjegavajući one za koje su dobili upute da ih ne uzimaju.
Bodovi koje dobivaju za uspješnost pomažu odvesti brod prema sredozemnim destinacijama, gdje igrači mogu sakupljati virtualne razglednice.
Takve igre možda su ključne za pronalaženje inovativnih načina uvježbavanja inhibicije kod ljudi koji se bore s ovisnostima ili impulzivnim ponašanjima.
Od zloporabe alkohola i droga, do pušenja, kockanja i poremećaja povezanih s hranom, ovisnosti može biti izrazito teško prekinuti, a postoje značajni izgledi za recidiv čak i kad se primjenjuju prokušane metode liječenja.
Stope recidiva
- Stope recidiva uistinu su visoke, posebice u prvoj godini nakon liječenja - kaže dr. Leonie Ascone Michelis, klinička psihologinja na post-doktorskom studiju pri Sveučilišnom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf (UKE) u Njemačkoj.
- One predstavljaju globalno opterećenje s obzirom na troškove, gospodarstvo te posebice na živote pogođenih ljudi - objašnjava
Unatoč tome što ne postoji zamjena za savjetovanje, kontinuirani izazovi vezani uz pobjeđivanje ovisnosti ukazuju da je važno pronaći suplementarne i lako dostupne metode borbe. Istraživači iz EU-a stoga rade na stvaranju još više trodimenzionalnih iskustava putem digitalnih formata kojima bi se pomoglo u postizanju samokontrole kao dijelu procesa oporavka od ovisnosti.
U sklopu projekta Self-Control u koji je uključena dr. Ascone, vlada uvjerenje da metode za borbu protiv ovisnosti ne moraju biti dosadne i da ih se može razvijati na pozitivan i zabavan način. Cilj je stvoriti interaktivne metode upotrebom sredstava poput video igara i aplikacija za pametne telefone, potičući pacijente da se radije uključuju i na taj način poboljšavaju svoj kapacitet samokontrole.
Projekt se također koristi virtualnom stvarnošću (VR) da bi pobliže replicirao okružje iz stvarnog života u kojem se ljudi susreću s iskušenjima.
- Pokušavamo implementirati intervencije iz igara ili virtualne stvarnosti u naš klinički program. Mnogi ljudi vole računalne igrice pa se nadamo da će one biti od pomoći ako ih kombiniramo s nečim korisnim - objašnjava dr. Ascone.
Kontrola impulsa
Pitanje može li se samokontrola doista uvježbati predmet je žustre rasprave. Takvi su pokušaji često propadali, ali sjeme projekta zasijano je u studiji u sklopu koje su otkriveni dokazi uspješnog uvježbavanja samokontrole uz upotrebu video igara.
U sklopu studije koju je predvodila Simone Kühn, glavna istraživačica na projektu Self-Control i neuroznanstvenica na UKE i Institutu Max Planck za ljudski razvoj u Berlinu, skupina starijih osoba vježbala je igrajući Brod na vidiku! otprilike 15 minuta svakog dana tijekom dva mjeseca.
Sudionici koji su dovršili obuku ostvarili su bolje rezultate od kontrolnih skupina izvodeći klasičan zadatak kojim se testira sposobnost inhibicije. Sudionike su zamolili da pritisnu gumbe kao odgovor na smjer strelice, ali da se suzdrže od takve reakcije kad strelica postane crvena. Rezultati tog „stop signal“ zadatka pokazali su potencijal za prijenos samokontrole na druge situacije.
Zanimljivo, na skenovima mozga dobivenima magnetskom rezonancom (MRI) nakon obuke otkriveno je povećanje gustoće prefrontalnog područja mozga poznatog pod nazivom donji desni frontalni girus. Ranijim istraživanjima dokazana je njegova povezanost s inhibitornim odgovorima.
- Na temelju ovih rezultata moguće je modificirati naše inhibitorno ponašanje. Pitanje glasi: do koje mjere? - kaže dr. Ascone.
VR naočale
Inicijalna studija dala je naznake za istraživanje ovog pitanja daljnjim razvojem digitalnih pristupa i pristupa zasnovanih na igrama, što tim projekta Self-Control već istražuje.
Neke se igre zasnivaju na prilagodbi metoda samokontrole koje su dale obećavajuće rezultate u ranijim studijama. Primjerice, jedna od njih zasniva se na metodi nazvanoj vježba izbjegavanja pristupa (AAT), utemeljenoj na spoznaji da ovisnici o alkoholu imaju bržu tendenciju približavanja prikazima alkohola no izbjegavanja alkohola.
Obično se igra na osobnom računalu s upravljačkom palicom (joystickom) na način da igrači vide slike alkoholnih i bezalkoholnih pića koja ili privlače k sebi ili odguruju od sebe; takva je obuka u nekim studijama povezana sa smanjenjem stopa recidiva.
U sklopu projekta Self-Control taj je koncept bio proširen da bi se stvorila igra za koju su potrebne VR naočale, a u kojoj sudionici vježbaju u 3D okruženju koje je više nalik virtualnom baru s virtualnim pićima i koja replicira pokrete ruke nalik stvarnima. Taj se koncept testira uz standardne metode u rehabilitaciji pacijenata koji borave u klinikama za liječenje alkoholizma u Danskoj, Njemačkoj i Poljskoj.
- Na kraju, imat ćemo podatke iz različitih zemalja i možemo provjeriti hoće li sve funkcionirati kako se nadamo. No, pacijentima se sviđa i nadamo se da ćemo u većini slučajeva moći provesti planiranu kontrolu nakon tri mjeseca, jer su tijekom tri mjeseca nakon otpuštanja iz bolnice pacijenti često najranjiviji - objašnjava dr. Ascone.
Tim također radi na prenosivoj verziji VR-a koju će ljudi moći upotrebljavati kod kuće, a koju dr. Ascone uspoređuje s VR igrom Beat Saber zasnovanom na svjetlosnom maču.
- Htjela bih tu igru nazvati AAAT umjesto termina AAT koji se obično upotrebljava, jer će biti riječ o svojevrsnoj obuci ovladavanja anti-alkoholnom agresijom - objašnjava.
Sudionici ocjenjuju niz različitih igara i aplikacija kako bismo saznali koje imaju učinka. Radnja jedne igre smještena je u supermarketu, a od igrača se traži da sakupe zdrave grickalice s polica, izbjegavajući nezdrave, ponovno se koristeći konceptom 'stop signala'. Druga aplikacija, koja se zasniva na konceptu AAT i igra na tabletu, radi na borbi protiv pušenja.
- Iskušavamo različite pristupe, kombiniramo elemente igara i kliničke spoznaje u aplikacijama koje su istovremeno i zabavne i učinkovite - kaže dr. Ascone.
Visoke stope recidiva ukazuju na to da je jednako važno istražiti šire područje neuroznanosti u pozadini ovisnosti te čimbenike koji pomažu u oporavku.
- Moramo biti veoma kritični i razmišljati o tome krećemo li se uopće u pravom smjeru. Bismo li trebali tome pristupiti iz nekog drugog kuta? - kaže dr. Janna Cousijn, neuroznanstvenica na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu u Nizozemskoj.
Jedan način ostvarivanja novih uvida je da počnemo približavati različite smjerove istraživanja, objašnjava dr. Cousijn.
- Razvijamo sve više i više metoda kojima ćemo se usredotočiti na specifične mehanizme. Čini mi se da će sljedeći izazov biti spojiti ih, integrirajući dokaze na više razina - kaže ona.
Prema njezinom mišljenju, početna točka je popuniti neke od ključnih praznina u istraživanju, od kojih je nekoliko prepoznala kao temelj projekta Aging Matters kojega vodi. Jedna od njih je da studije u sklopu kojih se istražuje ovisnost obično odvojeno promatraju adolescente i odrasle osobe, dok ih rijetke uspoređuju, što znači da je ograničeno znanje o utjecaju dobi na mehanizme koji stoje iza ovisnosti.
Doba ovisnosti
Osim toga, ističe dr. Cousijn, studije koje se bave adolescentima obično se usredotočuju na rizik ovisnosti, umjesto da promatraju njihovu sposobnost oporavka, koja je često više izražena no u odraslih.
- Ako znate zašto se neki ljudi mogu oporaviti i to vlastitim snagama, možda nam detaljnije proučavanje tih procesa može reći više o prirodnom potencijalu mozga da se oporavi - kaže.
Da bi provela usporedno istraživanje s obzirom na dob, dr. Cousijn planira angažirati 300 ljudi u dobi od otprilike 16 do 35 godina koji konzumiraju alkohol, kanabis ili oboje tijekom trogodišnje longitudinalne studije uz neurosnimanje, za koju se nada da će početi oko rujna.
- Želim obuhvatiti sve korisnike, od onih koji uzimaju male količine do onih ozbiljnih, kako bih obuhvatila cijeli raspon - objašnjava dr. Cousijn.
Dr. Cousijn namjerava provoditi MRI testiranja kako bi procijenila kogniciju i funkciju mozga na početku i na kraju promatranog razdoblja, dovodeći ih u korelaciju s time što su ljudi izjavili o načinu na koji se promijenila njihova konzumacija kanabisa ili alkohola. Osim toga, planira provoditi intervencije s računalnim zadacima i igrama kako bi dodatno procijenila funkcije povezane s kognitivnom kontrolom.
- Doista se nadam da ću izolirati ključne elemente sličnosti i razlika između mladih ljudi i odraslih koji zloupotrebljavaju droge i da će ta informacija omogućiti nekom drugome da optimizira strategije prevencije i liječenja usmjerene na specifične dobne skupine - objasnila je dr. Cousijn.
Da bi popunili dodatne praznine još jednom komparativnom studijom – ovaj put uspoređujući ljude i životinje – dr. Cousijn proučavat će iste ovisnosti u štakora tijekom adolescencije i odrasle dobi, za što je njezin tim razvio protokol testiranja ljudi i životinja uz iste postavke skenera.
Prednost takvog pristupa je da istraživači mogu provoditi više dubinskih analiza funkcije mozga u štakora te da imaju mnogo bolju kontrolu nad njihovim okruženjem, pomažući u uklanjanju utjecaja vanjskih čimbenika. „To znači da ako pronađemo slične poveznice kod oba, bit ćemo sigurniji u uzročno-posljedičnu vezu“, objašnjava dr. Cousijn.
Ocjenjivanje slika
Da bi se saznalo više o još jednoj praznini, ona će razmotriti složen utjecaj društvenog okruženja na ovisnost upotrebom upitnika te zadataka poput ocjenjivanja slika piva i promatranja kako je povratna informacija skupine vršnjaka utjecala na odgovore ljudi.
- To je ključni dio jednadžbe za borbu protiv ovisnosti, uz potrebu usporedbe kako mozak reagira na supstance u situacijama kada smo u društvu i kada nismo - kaže dr. Cousijn.
Borba protiv ovisnosti, naglašava ona, trebat će svježe pristupe, bez obzira zasnivaju li se oni na tehnologiji ili eksperimentalnim metodama.
- Usredotočena sam na razvoj novih eksperimentalnih paradigmi za testiranje procesa koji su podloga ovisnostima. Nadam se da će drugi moći upotrijebiti te informacije za razvoj metoda liječenja te za prevenciju. - objašnjava.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
