Ako se želite riješiti perfekcionizma, najprije morate postati svjesni da to za vas nije dobro i shvatiti što morate učiniti da prestanete razmišljati o sebi na takav strog način
PERFEKCIONIZAM
Ušutkajte kritičara u sebi te si dopustite da niste savršeni
Najveći problem perfekcionizma je što se često maskira kao ambicija i motivacija. Te stvari mogu biti dobre i uvijek je pozitivno stremiti prema nečemu, piše Glamour.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Dobro je imati snove i naporno raditi na tome da ih postignete. No kad to postane opsesija i posve vas obuzme, nastaje problem. Perfekcionizam se često pretvara u samonametnute standarde koje je nemoguće postići. Čak i kad dostignemo jedan standard, odmah se pojavljuje drugi kojem težimo.
Perfekcionizam je iscrpljujuć. Zaista je teško biti savršen u svemu što radite. Ako se želite otarasiti perfekcionizma, najprije trebate uvidjeti da je on štetan za vas. Kao kod pušenja ili pretjerane konzumacije alkohola, stručnjaci su složni oko toga da perfekcionizam loše utječe na zdravlje. Kad shvatite da pretjerujete, zaustavite se, provjerite svoje prioritete na i na vrh te liste stavite zdravlje.
Razmišljajte na sljedeći način: Što bi zaista bilo da nešto što radim nije apsolutno savršeno? Velika je vjerojatnost da se svijet u tom slučaju neće promijeniti niti će se oni koje volite okrenuti protiv vas. Pokušajte s nečim niskog rizika. Primjerice, pošaljite e- mail kolegi bez da ste prethodno dvaput pročitali sadržaj. Ili izađite iz kuće bez da ste se počešljali. Kupite neki proizvod bez detaljnog čitanja deklaracije. Isprva će vam to djelovati neprirodno, no pomoći će da shvatite kako ne morate u baš svemu biti savršeni.
Prije spavanja zapišite sve što je tog dana prošlo bez problema i budite zahvalni na tome. To je iznimno osnažujuće. Lagano je završiti dan misleći kako ništa nije valjalo, no natjerajte se da i u takvom danu pronađete sitnice koje su bile pozitivne. Možda se iznenadite količinom takvih sitnica. Dobro je povremeno se podsjetiti da iako se na prvu ne čini savršenim, svaki dan u sebi sadrži i mnogo dobrih trenutaka.
Motivacijski trener Paul Gilbert ističe važnost suosjećanja prema sebi i kaže da naš mozak ima tri različita sustava regulacije emocija kako bismo doveli u sklad ono što radimo s onim kako se osjećamo. U tom promišljanju prva dva sustava su iznimno moćni pokretači naših akcija. Sustav straha odnosi se na naš mehanizam za preživljavanjem i može nas zaštitit u kriznim situacijama, ali može voditi i do pretjeranog razmišljanja i stvaranja panike.
Pokretački sustav povezan je s perfekcionizmom jer nas motivira da se suočimo s novim izazovima. Zbog njega želimo novi posao, bolji automobil, više novca ili pomičemo granice u teretani. Kad su umjereni, oba ta sustava donose pozitivne kvalitete. No ako se naš mozak previše usredotoči na bilo koji od tih sustava, patit ćemo. Primjerice, ako se previše fokusiramo na pokretački sustav, to će voditi u ovisnost, izgaranje na poslu, stres, pohlepu ili preveliku strogost prema sebi. Ako se pak previše okrenemo sustavu straha, biti ćemo anksiozni, zabrinuti i loše se osjećati.
Najbolji način da ta dva sustava budu u ravnoteži leži u trećem sustavu, a to je sustav umirivanja. On se fokusira na ugodu. Ništa ne traži, ničemu ne stremi niti iziskuje brigu, nego se usredotočuje na prihvaćanje sadašnjosti kakva jest.
Teško je razmišljati o dobrim stvarima ako su vas obuzele negativne emocije. Pa pokušajte onda urazumiti kritičara u vama. Ako vam glasić iznutra govori da vas je teško voljeti, sjetite se da imate prijatelje i obitelj koja vas voli. Izazovite tog kritičara i pokažite mu tko je gazda!
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
21:32
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
