Znanost tvrdi da su sadržaj i emocije iz snova povezani s onim stvarima koje nam se događaju u javi, a stres i tjeskoba u doba pandemije sve češće pogađa ljude što dovodi do noćnih mora
NAPIŠITE ŠTO STE SANJALI
Zbog pandemije imamo jasnije snove, ali i češće noćne more
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: NA OVAJ NAČIN DIJETE OTKRIVA DA JE POD STRESOM ZBOG IZOLACIJE
Sve više ljudi tijekom karantene je primijetilo da se sve više sjeća svojih snova, da su jasniji i živopisniji, pa su znanstvenici odlučili to i provjeriti. Naime, na više od 600 ljudi koji se suočavaju s karantenom zbog pandemije korona virusa, odlučili su napraviti analizu snova i zaključiti zašto je to tako.
Znanost odavno tvrdi da su sadržaj i emocije iz snova povezani s onim stvarima koje nam se događaju dok smo budni. Bizarni snovi opterećeni simbolizmom omogućavaju nekim sanjarima da prevladaju intenzivna sjećanja ili svakodnevne psihološke stresore, a sve to unutar sigurnosti svoje podsvijesti. Noćne more, s druge strane, mogu biti upozoravajući znakovi tjeskobe koje inače ne bismo uočili u stanju budnosti.
Trenutno su stotine milijuna ljudi kod kuće zbog pandemije korona virusa, a neki stručnjaci za snove vjeruju da je povlačenje iz uobičajenog okruženja i svakodnevnih podražaja sanjare ostavilo bez 'nadahnuća', prisiljavajući naše podsvjesne umove da crpe više tema iz naše prošlosti. Primjerice, jednom od sudionika istraživanja su se pojavili nadrealni snovi a koji su zapravo povezani sa njegovom dugogodišnjom opsesijom stripovima koja je došla u kombinaciji s neprestanim listanjem političkih objava na Twitteru.
Najmanje pet istraživačkih timova u institucijama iz više zemalja prikuplja primjere poput gore navedenog, a jedno od njihovih dosadašnjih otkrića je da su pandemijski snovi obojeni stresom, izolacijom i promjenama u obrascima spavanja, što sve skupa donosi vrtlog negativnih emocija koje se bitno razlikuju od onih kod tipičnog sanjanja.
- Ljudi obično koriste REM snove kako bi ses nosili sa snažnim emocijama, posebno negativnim. Očito je da ova pandemija stvara ljudima mnogo stresa i anksioznosti - tvrdi Patrick McNamara stručnjak za snove i izvanredni profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu.
Ovisi o blizini 'epicentara'
Tijekom sna, stres šalje mozak na putovanje. Neurobiološki signali i reakcije koje proizvode snove slični su onima koje pokreću psihodelični lijekovi, prema McNamara-i. Psihodelika aktivira živčane receptore zvane serotonin 5-HT2A, koji potom isključuje dio mozga koji se naziva dorzalni prefrontalni korteks. Rezultat toga poznat je kao 'emocionalna dezinhibicija', stanje u kojem emocije preplavljuju svijest, posebno u fazi sna (REM), kada obično i sanjamo.
Iako se ti procesi događaju noću, većina ljudi se obično ne sjeća svojih snova. No, život kroz pandemiju korona virusa bi to mogao promijeniti, pogotovo zbog povećane izolacije i stresa, utjecaja na sadržaj snova i tu mogućnost da ih se ljudi mogu sjetiti. Kao prvo, anksioznost i nedostatak aktivnosti smanjuju kvalitetu sna. Česta buđenja tokom sna povezana su s povećanim opozivanjem snova, a prikrivene emocije i sjećanja iz prethodnog dana također mogu utjecati na sadržaj snova.
Prema trenutnom istraživanju koje je u Francuskoj pokrenulo Središte za neuroznanost u Lyonu, korona virus pandemija izazvala je povećan broj snova za 35 posto među sudionicima, pri čemu su ispitanici prijavili 15 posto više negativnih snova nego inače. Drugačija studija koju je promovirala Associazione Italiana di Medicina del Sonno (Talijansko udruženje za medicinu spavanja) analizirala je snove Talijana zatvorene tijekom epidemije. Mnogi ispitanici doživljavali su noćne more u skladu sa simptomima post-traumatskog stresnog poremećaja.
- Ne iznenađuje to što smo prije nekoliko godina, kada smo proučavali preživjele od potresa L'Aquila 2009., otkrili da poremećaji spavanja i noćne more strogo ovise o blizini epicentra - tvrdi Luigi De Gennaro, profesor fiziološke psihologije na Sveučilištu u Rimu.
Rezultati istraživanja koje je proveo De Gennaro i drugi radovi poput Lyonske studije ukazuju na to da će ljudi koji su bliže prijetnjama pandemije (zdravstveni radnici, oni koji žive u epicentrima ili koji imaju oboljele članove obitelji) vjerojatno imate lošije snove.
Prevladavanje noćnih mora
Mnogobrojna istraživanja pokazala su da naše budne aktivnosti stvaraju sjećanja koja utječu na sadržaj naših snova. Emocije prenesene iz dana mogu utjecati na ono o čemu sanjamo i na to kako se osjećamo unutar samog sna. Smanjenje ili ograničavanje izvora svakodnevnih sjećanja ('samoća' u karanteni) može ograničiti sadržaj snova ili uzrokovati da podsvijest posegne za dubljim uspomenama.
Možda se čini očiglednim, ali finski istraživači znanstveno su poduprli ideju da duševni mir dovodi do 'pozitivnog utjecaja na san', pri čemu se sanjari osjećaju dobro u onome što se događa u njihovim snovima. Anksioznost je, nasuprot tome, povezana s 'negativnim utjecajem snova', pokazuju podaci, što rezultira snovima koji su zastrašujući ili uznemirujući.
Deirdre Barrett, docentica psihologije na sveučilištu Harvard i autorica 'Odbora za spavanje', prikupila je i analizirala snove onih koji su preživjeli traumatične događaje. Barrett je otkrila da snovi u kojima ljudi procesuiraju traume imaju sklonost slijediti dva obrasca: ili se izravno referiraju i ponovno donose verziju traumatičnog događaja ili su snovi 'fantastični', sa simboličkim elementima koji su vezani za traumu.
U Barrettinom najnovijem uzorku snova u vrijeme korona virusa, neki su sudionici izvijestili kako sanjaju da su dobili virus ili da umiru od njega. U drugom nizu prikupljenih snova, sudionici su strah od virusa zamijenili metaforičkim elementima, poput kukaca, zombija, prirodnih katastrofa, sjenovitih figura, čudovišta i slično.
- Osim kod snova zdravstvenih radnika, ljudi koji su na respiratoru nemaju živopisnih vizualnih slika virusa u snovima. Naime, virus je nevidljiv i mislim da se zbog toga on transformira u toliko različitih stvari - kaže Barrett. Ono što mnogi pandemijski snovi imaju zajedničko je to koliko čudno oni djeluju sudionicima u istraživanjima.
- To može biti jedan od mehanizama koji mozak koristi kako bi potaknuo emocionalnu regulaciju - objasnila je Perrine Ruby, istraživačica u istraživačkom centru Lyon Neuroscience.
Za one koji imaju noćne more zbog korona virusa, sve je više dokaza da takozvane 'tehnike za poznavanje snova' mogu ublažiti njihovu patnju.
Naime, kada Barrett radi s pacijentima na 'ispisivanju' njihovih snova, ona ih često upita kako žele da se njihova noćna mora promijeni. Nakon što pacijent smisli novi smjer svog sna, može ga zapisati i uvježbati prije spavanja. Ti su zapisi uglavnom u stilu dolaska do nekog rješenja, borbe protiv napadača, ili maštovitijih ishoda, poput smanjivanja napadača na veličinu mrava.
- Oni koji žele imati kontrolu nad lošim snovima si mogu pomoći fokusiranjem na ono 'bizarno'. Promjena konteksta i slične tehnike mogu promijeniti perspektivu i tako ljudi mogu uvidjeti i drugu perspektivu, pa tako može doći do pomaka u razumijevanju koji pomaže u promjeni ili smanjenju intenzivnih osjećaja - zaključuje Ruby, piše National Geographic.
Napišite u komentare da li i vi sanjate više tijekom ove pandemije, o kakvim snovima se radi te imate li noćne more i kakve.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ljudi se zbog korona-izolacije sada više sjećaju svojih snova
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
