Docentica sa Sveučilišta Libertas Jadranka Polović osvrnula se na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji se često ističe kao jamstvo kolektivne sigurnosti, podsjetivši da je aktiviran samo jednom
UOČI RUTTEOVOG POSJETA
Analitičari: 'Vremena u 2026. iznimno su opasna, a ključni problem NATO-a je članak 5.'
Čitanje članka:
3
min
U jeku napetosti oko Grenlanda i odnosa unutar NATO-a, glavni tajnik Saveza Mark Rutte danas boravi u Hrvatskoj. Dočekuje ga premijer Andrej Plenković, a predviđen je i sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Posjet dolazi u trenutku pojačanih rasprava o budućnosti NATO-a, ulozi Sjedinjenih Država i stabilnosti transatlantskog partnerstva, kao i o ulozi Hrvatske u tim procesima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:16
Državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg rekao je jutros u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” da je riječ o obilasku svih članica NATO-a te da Hrvatska nije iznimka. Naglasio je da posjet nije samo protokolarnog karaktera.
- Cilj je da se Hrvatska i predstavi i kaže što sve čini kao članica NATO-a, što sve čini u sigurnosnom aspektu, o aktivnostima koje provodi kao država članica. Sigurno da će biti govora i o Ukrajini, bit će govora, naravno, i o geopolitičkoj sigurnosnoj situaciji u ovom dijelu Europe, gdje Hrvatska želi biti jedan od bitnijih čimbenika i faktora stabilnosti i sigurnosti - rekao je Hrg.
Najavio je i da će se Rutte sastati s predstavnicima hrvatske obrambene industrije.
Docentica sa Sveučilišta Libertas Jadranka Polović osvrnula se na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji se često ističe kao jamstvo kolektivne sigurnosti, podsjetivši da je aktiviran samo jednom, nakon napada na SAD 2001. godine.
- Što bi bilo danas, to ostaje vidjeti, međutim činjenica je da živimo u nekakvim stvarno izuzetnim vremenima, rekla bih, ne raspada svjetskog poretka, nego poretka koji je već rastučen. Vremena u kojima smo se probudili 2026. iznimno su opasna i sigurno će zahtijevati promjenu i uloge i identiteta NATO-a, kao i niza drugih međunarodnih organizacija - poručila je Polović.
Dodala je kako je današnja situacija usporediva s razdobljem između dva svjetska rata, kada su velike sile provodile agresije bez reakcije tadašnje Lige naroda.
Vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević rekao je da bi bilo nerazumno očekivati da Rusija otvori novi front dok se ne uspijeva nositi s ratom u Ukrajini.
- Ključni problem NATO-a je članak 5. koji se svodi na to je li Amerika ili ne spremna intervenirati - rekao je, dodajući da mu se čini da SAD pod predsjednikom Donald Trump nije spreman djelovati u zajedničkom interesu Saveza, nego u vlastitom interesu.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Istaknuo je i da u novoj strategiji nacionalne sigurnosti Rusija nije definirana kao prijetnja. Polović je dodala da problemi unutar NATO-a nisu novost te da su postojali i za vrijeme administracije Joe Biden, iako su se, prema njezinim riječima, za Trumpa dodatno zaoštrili.
Osvrnula se i na situaciju oko Grenlanda, ocijenivši da svjedočimo neoimperijalnoj politici SAD-a i povratku neofeudalnih odnosa prema globalnom jugu. Govoreći o regiji, Polović je upozorila na više sigurnosnih žarišta, spomenuvši Bosnu i Hercegovinu, odnose Srbije i Kosova, ali i Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.
- Naše susjedstvo definitivno je vrlo izazovno i to je nešto o čemu bi Hrvatska itekako trebala voditi računa - rekla je.
Kovačević je dodao da su velike sile koje su sudjelovale u uspostavi mira na Balkanu danas na suprotstavljenim stranama, a Hrg je poručio da Hrvatska nema alternative osim europske zajednice te da je desetljećima zapostavljeno opremanje Oružanih snaga.
Na pitanje o mogućem produljenju temeljnog vojnog osposobljavanja, koje kreće ove godine, Hrg je kratko odgovorio: „Ne znam otkuda vam to“.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
