Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković održat će prigodni govor na svečanoj sjednici, a ranije će predvoditi delegaciju na groblju Mirogoj, koja će položiti vijence kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli,
Prije 35 godina, u jeku srpske agresije, prvi saborski saziv jednoglasno je donio povijesnu odluku da Republika Hrvatska raskida sve državnopravne veze s bivšom državom SFRJ, čime je Hrvatska i službeno krenula na put samostalnosti, taj povijesni dan obilježava se kao spomendan Hrvatskog sabora.
Tadašnji Sabor Republike Hrvatske pritom je utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji. Sabor je tu značajnu odluku donio nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice koja je jugoslavensku krizu pokušala riješiti mirnim putem.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesno zasjedanje sva tri saborska vijeća, umjesto na Markovu trgu, održano je u Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu. Tog utorka, 8. listopada, kasno navečer zastupnici su jednoglasno donijeli Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ, a Hrvatska je krenula putem neovisnosti.
Sjednica u Ininoj zgradi, kako je tom prigodom konstatirao prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan, održavala se u "najtežem i najdramatičnijem trenutku novije hrvatske povijesti". "Još od vremena turskih zuluma, Sabor nije prisiljen tražiti neko tajno i skrovito mjesto, i sama ta činjenica dovoljno govori kuda ovi novovjeki zulumčari povijesno i civilizacijski pripadaju", istaknuo je. Ratni kaos širio se razoružanom Hrvatskom, JNA i pobunjeni Srbi već su mjesecima napadali brojna sela i gradove, među njima Vukovar, Vinkovce, Sisak, Karlovac, Gospić, Šibenik, Dubrovnik…., a sve je kulminiralo napadom na Banske dvore u ponedjeljak, 7. listopada 1991. godine.
Prema izvješću koje je na sjednici Sabora podnio premijer Franjo Gregurić, ratna šteta do 1. listopada iznosila je 10,5 milijardi dolara. "Ona u sadašnjoj fazi rata raste prema iznosu koji će biti vrlo brzo i 15 milijardi dolara", rekao je Gregurić. Naglasio je i kako broj izbjeglih, odnosno prognanih, osoba „u ovom trenutku“ već prelazi 250.000. Unatoč nezavidnoj situaciji, Domljan nije dvojio u ishod nametnutog rata. "Hrvatska će na kraju pobijediti. Nitko još nije, niti može pobijediti narod", poručio je.
Zbog ratnih prilika, manji dio saborskih zastupnika nije uspio doći na sjednicu, a HRT ju nije mogao izravno prenositi. Okupiran je ili onesposobljen gotovo cijeli sustav prijenosa i emitiranja, HRT uz velike napore jedva uspijeva održati emitiranje jednog jedinog radijskog i televizijskog programa, objasnio je zastupnicima direktor HRT-a Antun Vrdoljak. Iako je Sabor zbog sigurnosnih razloga zasjedao u Ininoj zgradi, ta je sigurnost bila relativna.
"Dvorana u kojoj se nalazimo, mada izgleda da je pod zemljom, ona je zapravo veoma nezaštićena, jer je u dvorištu. Ukoliko bi došlo do zračne uzbune, morali bi prekinuti zasjedanje", rekao je zastupnicima predsjednik Sabora Domljan.
Domljan je cijeli dan vodio sjednicu, a onda je navečer, zbog drugih obveza, taj posao prepustio potpredsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu koji je zastupnicima pročitao Odluku o raskidu svih veza sa SFRJ, i predložio im da ju usvoje.
"Hrvatski Sabor donio je jednu od odluka, rijetkih odluka od posebnoga povijesnoga značenja za život Republike, za život države Hrvatske. Skinuli smo teški mlinski kamen, koji je visio i koji nas je ovijao i vukao 70 i više godina u ponor, izjavio je nakon što je Odluka jednoglasno donijeta.
Zadaća je Vlade, Sabora, svih državljana Hrvatske, da oživotvore ovu odluku i da obrane hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost, poručio je Šeks. Do 2020. godine 8. listopada se obilježavao kao Dan neovisnosti, bio je to državni blagdan i neradni dan. Novim kalendarom blagdana utvrđeno je da će se obilježavati kao Dan Hrvatskoga sabora, da će biti spomendan i radni dan.
Hrvatski sabor svoj dan obilježava svečanom sjednicom, a tako će biti i ove godine, u četvrtak, 8. listopada u 11 sati.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković održat će prigodni govor na svečanoj sjednici, a ranije će predvoditi delegaciju na groblju Mirogoj, koja će položiti vijence kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na Zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
24sata © 2026
