Detalji Vladinog plana za krizu! Ekonomski analitičar: 'Većina tvrtki već procjenjuje rizike...'
Cijena struje i plina za građane ostaje ista, rekao je ministar Ante Šušnjar. Ublažit će se i rast cijena naftih derivata, kao i “benzinski turizam”. Donosimo detaljnu analizu...
Cilj nam je zajamčiti sigurnost opskrbe i što je moguće nižu cijenu struje, plina i goriva za kućanstva i za normalno funkcioniranje gospodarstva, objavio je premijer Andrej Plenković u nedjelju nakon sjedice užeg kabineta Vlade. Ona će u ponedjeljak predstaviti novi, dosad deseti paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva od globalnog rasta cijena energenata uslijed rata na Bliskom istoku.
Kako je nakon nedjeljnog sastanka izjavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar, “svjedočimo možda najvećoj krizi što se tiče cijena energenata”.
- Imamo određeni set mjera koje smo primjenjivali dosad i koje ćemo primijeniti i ubuduće, bude li dolazilo do rasta cijena. Raspravljalo se i o nekim drugim stvarima definiranima europskim pravilima. O tome se raspravljalo i na Europskom vijeću, kako nas je premijer izvijestio, i to ostaje tema za buduće rasprave - rekao je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:17
Najavio je produženje mjera za električnu energiju i plin, koje su pred istekom. Njihova će cijena za građane ostati ista.
- Također, s obzirom na to da sutra istječe uredba o regulaciji naftnih derivata, bez mjera Vlade došlo bi do rasta cijena. Primjerice, za eurodizel oko 31 cent po litri, a za eurosuper oko 21 cent po litri. Međutim, donijet ćemo mjere koje će značajno ublažiti taj rast. Također će doći do rasta cijene plavog dizela, gdje, nažalost, imamo sužen manevarski prostor za intervenciju, pa smo prisiljeni ići na minimalnu premiju energetskih subjekata. Ipak, na stolu su i kompenzacijske mjere kako bismo pomogli korisnicima tih energenata, primarno poljoprivrednicima i ribarima - rekao je.
Nastavit će, kako je dodao, pratiti kretanja na svjetskom tržištu.
- Nažalost, nemamo poluge za utjecaj na cijene energenata na svjetskim burzama, ali imamo mjere u domeni nacionalnih intervencija koje ćemo i dalje primjenjivati kako bismo ublažili cjenovne šokove za građane i gospodarstvo. Ne možemo točno reći koliki bi bio rast cijena, ali sigurno neće biti onoliko velik kao bez mjera. Vlada će značajno intervenirati, uključujući smanjenje trošarina, kako bi ublažila cjenovni pritisak koji bi nastao u slučaju potpuno slobodnog formiranja cijena. Djelomično ćemo regulirati i premiju energetskih subjekata, ali pritom moramo voditi računa o sigurnosti opskrbe - dodao je.
Objasnio je da će biti i mjera usmjerenih na sprječavanje takozvanog “benzinskog turizma”, odnosno dolaska stranih građana po gorivo, kako bi zaštitili interese Hrvatske.
- Nećemo uvoditi diskriminaciju, ali ćemo zaštititi nacionalne interese. U ovim danima bilježimo povećan pritisak na benzinskim postajama u pograničnim područjima. Okolne zemlje imaju problema s opskrbom energenata, stoga nam je prioritet sigurnost opskrbe, koja u ovom trenutku nije upitna. Čak i u slučaju poremećaja, možemo stabilno funkcionirati dulje razdoblje, ali se nadamo smirivanju situacije - nastavio je Šušnjar.
Razmatraju se, kako je rekao, i modeli poput fluktuirajućeg PDV-a te smanjenja trošarina, no to zahtijeva koordinaciju na europskoj razini. Mali distributeri dobit će određenu vrstu kompenzacije.
- Na određene energente u potpunosti ćemo se odreći trošarina. Plavi dizel već nema trošarina, ali ćemo smanjiti premiju energetskih subjekata kako bismo ublažili rast cijene. Ipak, treba biti svjestan da osnovica cijena raste na svjetskim burzama, što utječe i na cijene kod nas. Pred nama je vjerojatno najveća energetska kriza u povijesti, stoga je važno racionalno koristiti energiju. Pozivam građane da ne stvaraju zalihe i ne kupuju energente iracionalno, jer smo već zabilježili značajan rast potražnje, osobito za plavim dizelom - rekao je.
Vlada će, kako je objasnio, i dalje voditi računa da energenti budu priuštivi, osobito za poljoprivrednike i ribare, kroz niz mjera koje priprema.
- Proračun može dugo izdržati ove mjere jer je Republika Hrvatska fiskalno stabilna država s ozbiljnim kapacitetima. Na sastanku se nije raspravljalo o mogućnosti ograničenja vožnje službenih vozila - istaknuo je ministar gospodarstva.
'Moramo smanjiti rizik i ovisnost o globalnim krizama'
- U uvjetima ekonomske i energetske nestabilnosti, Vlada će uvesti mjere prema energiji, odnosno ograničiti potencijalni rast cijena. Potom očekujem da se usmjeri pomoć najugroženijima, čime će osigurati da pomoć dođe onima kojima je najpotrebnija, uz manji trošak za državu - komentar je ekonomskog analitičara Petra Vuškovića na najavljene Vladine mjere.
- Također, smanjit će se porezi na gorivo i struju, što će kratkoročno smanjiti troškove života građana i poslovanja poduzeća. Vlada će, ili bi trebala pomoći poduzećima, kako bi spriječila zatvaranja i očuvala radna mjesta, čime će održati stabilnost gospodarstva. Dodatno, vidjet ćemo koliko smo uložili u vlastitu proizvodnju energije u zadnjih pet godina, i hoćemo li smanjiti rizik i ovisnost o globalnim krizama - napominje analitičar.
- Krize za sada nema, ali moramo biti oprezni. Tvrtke koje auditiram upravo imaju imaju takav pristup. Veliki sustavi poput zdravstvenih ustanova već otvoreno komuniciraju prema našim energetskim tvrtkama u namjeri da proispitaju rizik opskrbe plina i lož ulja koje im treba za grijanje. Tako se namjerava smanjiti rizik upravljanja. Vlada je isto prepoznala rizike na vrijeme zato djeluje preventivno kroz ekonomske mjere, ali njihov učinak je ograničen. To smo naučili iz pandemijske krize, ali i iz ukrajinsko-ruske energetske krize. Vlada može ublažiti posljedice, ali konačan razvoj situacije ovisi o globalnim događajima, posebno energiji i geopolitici, dodaje.
Na kraju, upozorava, Vlada će morati voditi računa o potrošnji, kako ne bi povećala dug i dodatno pogoršala ekonomsku situaciju.
- Ako se ovakva situacija nastavi, očekujem da ćemo ugroziti planirani ekonomski rast i doživjeti “soft landing”, odnosno nešto manji rast nego što želimo. Turistička sezona će nam jako puno toga reći, a ona počinje za manje od dva tjedna, zaključuje Vušković.
