Doktor za bolnice: Ne želi ih obnavljati, on bi gradio propalu

Od povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja neće se skupiti dovoljno novca za spas hrvatskog zdravstva i bolnica koje se raspadaju. To će biti još samo jedan udar na džepove hrvatskih građana.

Tako u Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske komentiraju najave ministra zdravstva Milana Kujundžića o poskupljenju dopunskog zdravstvenog.

Sa 70 na 150 kuna

- Ne možemo imati kvalitetnu uslugu ako izdvajamo 750 eura mjesečno po stanovniku, dok razvijene zemlje izdvajaju tisuće eura - izjavio je to jučer ministar zdravstva Milan Kujundžić koji ne odustaje od poskupljenja. Prema nekim ranijim najavama, do kraja godine dopunsko zdravstveno trebalo bi sa 70 poskupjeti na 150 kuna. Ministar povećanje pravda velikim dugovima u zdravstvu koji premašuju osam milijardi kuna.

- Hrvatski građani dovoljno plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Treba se uvesti objedinjena nabava i pripaziti na to koji se lijekovi troše u sustavu jer upravo na to odlazi najviše novca - ispričao nam je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Drugačije viđenje o povećanju dopunskog imaju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu Hrvatske pri HUP-u. Oni smatraju da se zdravstveni proračun svakako mora povećati za milijardu kuna likvidnih sredstava godišnje. To se može postići samo ako država ispunjava svoje zakonske obveze ili se pak moraju pronaći dodatni izvori financiranja.

- Jedna mogućnost uistinu jest i povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali se prethodno mora promijeniti sustav participacije. Prije svega, moraju se delimitirati participacije, a sve djelatnosti se moraju uključiti u sustav participacije, uključujući i onkologiju - smatra Dražen Jurković, direktor udruge poslodavaca u zdravstvu. Istaknuo je i kako situacija gdje dugovi premašuju osam milijardi kuna nije normalna te da bi zdravstveni sustav trebalo što prije financijski stabilizirati.

Osim povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja, ministar Kujundžić kao jednu od mogućih mjera smanjenja dugova u zdravstvu vidi u spajanju bolnica.

'To je velika rupa bez dna'

Kujundžić je još u siječnju najavio kako bi država spajanjem trebala uštedjeti i do 30 milijuna kuna mjesečno. Jučer je potpisan ugovor o spajanju Opće bolnice Šibensko-kninske županije i Veteranske bolnice Hrvatski ponos Knin. Zasad je najavljeno i spajanje Županijske bolnice Čakovec i Opće bolnice Varaždin, Opće županijske bolnice Vukovar i Opće županijske bolnice Vinkovci, Opće bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod i Opće bolnica Nova Gradiška te Opće županijske bolnice Požega i Gradske bolnice Pakrac.

Kad su u pitanju zagrebačke bolnice, ministar bi i njih spojio te ih preselio u Blato, gdje se nalazi veliko zdanje nedovršene Sveučilišne bolnice koja propada desetljećima. Nedavno je izjavio da je većina zagrebačkih bolnica toliko stara i derutna da u njih više nema smisla ulagati jer je to, kako tvrdi, krpanje rupa i bacanje novca.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak rekao nam je kako on i kolege načelno podržavaju preseljenje i spajanje, ali ne znaju hoće li se to uskoro dogoditi jer su to i Kujundžićevi prethodnici obećavali, ali ništa nisu realizirali.

- Svaki ministar obećava obnovu Blata, svaki ministar obećava preseljenje, ali nitko ne objašnjava što to znači za nas i kad bi se to moglo dogoditi. Nitko ne govori što će biti s ovom zgradom u Vinogradskoj dok se ne preseli u Blato. Treba ovo održavati dok se ne preselimo. No, kažem, nema rješenja na vidiku - rekao je Zovak i istaknuo da je u bolnicu zadnji put uloženo prije gotovo dvadeset godina.

- Trenutačno čekamo samo nešto manju obnovu zgrade za hitnu medicinsku pomoć, ali većih ulaganja nema na vidiku - zaključio je Zovak.

Bivši ministar zdravstva i ravnatelj HZZO-a Siniša Varga kaže da podržava projekt revitalizacije Sveučilišne bolnice u Blatu, ali pod uvjetom da se napokon nešto pokrene i da sve to radi tim ljudi koji ima znanja provesti takav projekt. Varga ističe da je još vlada Ivice Račana 2003. godine donijela odluku o završetku Sveučilišne bolnice u Blatu, uz procjenu da se u postojeće zdravstvene ustanove ne isplati ulagati.

Nadogradnja i sanacija

- No sljedeća, HDZ-ova vlada sve je to stopirala i odlučila se na golema, neplanirana ulaganja u postojeće zdravstvene ustanove te im je taj trošak bio obrazloženje za stopiranje projekta bolnice u Blatu. Tad, 2007. godine, novac je otišao u nadogradnju i modernizaciju KB-a Merkur, Dječje bolnice Srebrnjak, Klinike za tumore, Opće bolnice Sveti Duh, KBC-a Rebro i Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj. Ukupno je potrošeno 1,15 milijardi kuna - objašnjava Varga.

Dodaje da je kao ministar nastavio raditi na ideji dovršetka Sveučilišne bolnice te da je na tom projektu surađivao s Ministarstvom graditeljstva i tadašnjom ministricom Ankom Mrak Taritaš.

- Njihova je procjena bila da je postojeća infrastruktura bolnice u Blatu u dobrom stanju. Istodobno smo radili procjene koliko bi se novca moglo dobiti prodajom postojećih zdravstvenih ustanova, poput KB-a Merkur ili Klaićeve. Financijske projekcije ministra Kujundžića, koji tvrdi da je za projekt Sveučilišne bolnice potrebno i do 700 milijuna eura, su prenapuhane - kaže Varga dodajući kako je potom došlo do smjene vlasti i da zbog toga nisu uspjeli realizirati projekt.

Novac iz fondova

I dok bivše i sadašnje vlade prebacuju krivnju jedna na drugu, zbog katastrofalnog stanja u zdravstvu pacijenti trpe. Toga su svjesni i u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata.

- Hrvatskoj ključno nedostaju ljudi koji znaju upravljati europskim fondovima koji bi mogli za zdravstvo napraviti puno te je možda čak taj novac jedini mogući izvor prihoda za sanaciju i trenutačno stanje Sveučilišne bolnice - smatra mr. Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Projekt Sveučilišne bolnice u Blatu, kaže Karačić, trebao je biti medicinski kompleks koji bi se svrstao među najveće svjetske zdravstvene ustanove te je trebao biti ponos Hrvatske i primjer Europi.

- Ono što se desilo je to da, osim nedostatka novca, nije bilo krajnje vizije i cilja projekta koji bi funkcionirao pa je sagrađena otprilike polovina bolnice, za koju sad možemo reci da se na nju bacilo oko 150 milijuna eura. S obzirom na to da godinama cijeli kompleks stoji i ne održava se, logično je da se za njegovu obnovu i dovršetak ponovno cifre broje u milijunima, dok naši pacijenti ostaju bez osnovnih lijekova – ističe mr. Jasna Karačić.

Cjelokupne obnove nije bilo 20 godina

Sa zgrade KBC-a Sestre milosrdnice opada žbuka, stolarija je stara, a pločice na hodnicima hrđave. Zadnja velika obnova zgrade bila je prije 20 godina. Prošle godine bolnica je dobila novu operacijsku dvoranu za 3,9 milijuna kuna.

Prozori se raspadaju, a dugovi rastu

Bolnica Sveti Duh uglavnom je u derutnom stanju. Stolarija je stara i dugo je nitko nije promijenio. Na nekim prozorima nema roleta, nego su postavljene samo improvizirane zavjese. Ipak, bolnica Sveti Duh je u posljednjih dvanaest godina gotovo potpuno obnovljena. Iz Grada Zagreba je za restauraciju izdvojeno čak 56 milijuna kuna. Bolnica je od kapitalnih ulaganja dobila još 65 milijuna kuna. Uz to, Grad je za sanaciju dugova za Sveti Duh dao čak 100 milijuna kuna.

Najderutnija bolnica 48 godina bez adaptacije

Nažalost, Jordanovac je najderutnija zgrada KBC-a. Izgleda potpuno devastirano. Mnogi su segmenti toliko propali da dovode u pitanje sigurnost i osoblja i zaposlenika koji rade u toj zgradi, rekao je još prošle godine predstojnik Jordanovca, akademik Miroslav Samaržija. Dizalo bolnice staro je čak šest desetljeća.

Klinika za traumatologiju je potpuno derutna i zapuštena

Klinika za traumatologiju, koja spada u KBC Sestre milosrdnice, obnovljena je prije petnaest godina novcem iz proračuna i donacija. Točni podaci o troškovima ne postoje, ali zgrada je danas u raspadnom stanju.

- Ne znamo što će biti sa zgradama KBC-a do preseljenja u Blato niti hoće li ih se uopće obnavljati - rekao je ravnatelj Zovak.

Za obnovu bolnice Rebro potrošeno 160 milijuna kuna

Drugačije stanje ne vlada ni u bolnici Rebro. Prije osam godina započela je obnova Rebra u dvije faze. Ukupna investicija stajala je čak 160 milijuna eura. Na Rebru su se tad povećali operacijski i poliklinički dio, dnevna bolnica, intenzivna i hitna, sagrađene su ukupno i četiri nove zgrade te je preuređeno čak 80 posto starog dijela bolnice.