HZJZ je pronašao PFAS spojeve u uzorcima vode iz dva bunara nizvodno od ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću • Zdenac Mate Štimca je 800 metara od silosa
Ekotoksikolog o otrovnom PFAS u bunarima: 'Utjecaj otpada veći je nego što smo mislili…'
Bunar je presušio do kraja. Došao sam malo prije vas, kad ono vidim da je voda tu. Morat ćemo zvati opet da ispitaju vodu i vide kakva je. Oni su rekli da su u toj vodi pronađene neke čestice, kaže Mate Štimac, vlasnik jednog od dva bunara u čijem je uzorku vode HZJZ analizom pronašao PFAS spojeve, tzv. "vječne kemikalije". Zdenac koji koristi nalazi se u naselju Lipe, oko 800 metara zračne linije od mjesta gdje je u Gospiću ilegalno odloženo oko 37.000 tona otpada, od čega je oko 33.000 tona zakopano u zemlju.
- Kad padaju velike kiše, bunar ovdje istječe. To se sve slijeva ovdje u ovu suvaju, tako mi to zovemo, a to se ulijeva u Novčicu, Novčica u Liku i tako dalje. I sad, ako je ta voda onečišćena, to je cijeli lanac onečišćene vode - zaključuje Štimac.
Još 1980-ih, nastavlja, dolazili su iz Zagreba trasirati tokove i utvrdili da ispod tog područja ide "podzemna rijeka", koja prolazi ispod dva odlagališta otpada u Gospiću, komunalnog i ilegalnog.
- Mi ne pijemo tu vodu. Imamo u kući vodovod. Ja sam ovu vodu redovito nosio na analizu i to je bila dobra, fina voda. Jednom, prije nekih godinu dana, kad sam došao, vidio sam da je na površini crna mrlja kao od nafte. Htio sam se napiti vode i nije mi bilo ništa jasno, zvali smo tad ove iz Zavoda za javno zdravstvo da dođu, rekli su da to moramo platiti - govori nam mještanin.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je jučer rezultate uzorkovanja koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije od 20. kolovoza do 9. rujna 2026. Ispitivali su vodu iz ukupno 43 individualna vodna objekta - 38 zdenaca, tri cisterne i dva izvora. Analize su pokazale da je u 33 objekta voda kemijski čista i ispravna te je u njima utvrđeno samo mikrobiološko onečišćenje.
- To je očekivan i prirodan nalaz za sirovu i neobrađenu vodu koja, za razliku od vode iz javnog vodovoda, nije prošla kroz redovito pročišćavanje i dezinfekciju - priopćio je HZJZ.
U dva bunara (zdenca) u neposrednoj blizini i nizvodno od nezakonitog odlagališta otpada utvrđena je prisutnost PFAS spojeva. U jednom je uzorku vrijednost zbroja PFAS-ova iznosila 0,3018 µg/l, što je iznad maksimalno dopuštene koncentracije od 0,1 µg/l, dok je u drugom iznosila 0,0265 µg/l i bila ispod dopuštene vrijednosti.
- Građani su na tom području priključeni na sustav javne vodoopskrbe, a voda iz navedenih bunara ne koristi se za piće. Vlasnici su obaviješteni o rezultatima i dobili su odgovarajuće upute. Činjenica da PFAS spojevi nisu utvrđeni u bunarima na širem području Ličko-senjske županije, pa čak ni na širem području grada Gospića, kao i lokacija gdje se dva bunara nalaze, potvrđuju da je riječ o onečišćenju lokalnog karaktera u užem krugu, nizvodno od ilegalnog odlagališta - navode.
Za komentar nalaza HZJZ, kojim su PFAS spojevi pronađeni u dva zdenca na tom području, zamolili smo Branimira K. Hackenbergera, biologa i ekotoksikologa te profesora na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
- Ako su PFAS spojevi doista pronađeni i u bunarima/zdencima na tom području, to znači da su oni iz otpada dospjeli u okoliš, i to u najgori medij, a to je voda, kojim se dalje mogu širiti. To također znači da je njegov utjecaj puno veći nego što smo to pretpostavljali. Netko će sad sigurno reći da će koncentracija tih spojeva s udaljenošću postati nedetektabilna, no upravo to je i ono što je najviše zabrinjavajuće. Najopasnije je kad su spojevi ispod razine detekcije jer se onda akumuliraju u okolišu i organizmima, a mi nećemo znati što se događa i da se oni nalaze u vodi. I ovo sve što dosad znamo dovoljno je alarmantno za samo jednu odluku - taj otpad treba hitno izolirati i spriječiti da dalje emitira štetne tvari u okoliš. Treba ga izolirati od utjecaja oborina da se ta emisija smanji, ali ne samo prekriti, nego ga izolirati i od podzemlja - rekao je prof. dr. sc. Hackenberger.
Nastavlja da nisu svi PFAS spojevi jednako opasni, za neke se zna da su kancerogeni, za neke nije poznato kako djeluju na žive organizme te stoga ne možemo tvrditi kako utječu na naše zdravlje i općenito ekološki sustav. Osvrnuo se i na najave da je najizglednije rješenje izvoz tog otpada negdje izvan Hrvatske.
- Da bi izvezli taj otpad, prije svega ga treba pravilno deklarirati, dakle potrebni su detaljna analiza i njegovo razvrstavanje, inače ga nitko neće htjeti prihvatiti. Prema mojemu mišljenju, preostaju samo dvije stvari: izolacija i trijaža tog otpada što bi trebalo napraviti na licu mjesta kako bi se spriječio prijevoz koji omogućuje daljnju transmisiju štetnih tvari - kaže stručnjak.
Smatra da nadležni ne prepoznaju hitnost situacije.