Daniela i Oliver udomili su Elmedina kad je bio beba. U Istru su doselili 2022. Ovdje moraju živjeti minimalno pet godina da bi ostvarili prava koja bi Elmedinu trebala pripasti. Ne mogu dobiti ni status udomitelja
SRAMOTA DRŽAVE
Elmedin je invalid, ima autizam, u Istru se doselio iz Njemačke! RH mu ne priznaje sva prava
Čitanje članka:
5
min
Obitelj Schlutz iz Njemačke davno se zaljubila u Hrvatsku, u Istru, a onda je u pandemiji, 2022., ovamo odlučila i preseliti se. Daniela, po struci socijalna pedagoginja, njezin suprug Oliver i njihov 20-godišnji udomljeni sin Elmedin, o kojem brinu otkad je bio šestomjesečna beba, novi su stanovnici Majmajole pored Vodnjana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:31
Elmedin je mladić s visokim stupnjem invaliditeta i autizma, neverbalan je i teže pokretan, rođen je u Njemačkoj kao dijete izbjeglica s Kosova. Schlutzovi su ga udomili kao bebu u teškom stanju, s višestrukim zdravstvenim teškoćama, hranjenu na sondu. Primili su dječaka na tri mjeseca jer se roditelji nisu mogli brinuti o njemu, no ostao je kod njih i dalje. Nisu ga posvojili, kažu, jer imaju dobar odnos s njegovim biološkim roditeljima.
- Nije naše dijete, ali je svejedno naš sin - kažu Schlutzovi.
Uoči dolaska u Hrvatsku bili su uvjereni da im je odjava prebivališta u Njemačkoj i prijava u Hrvatskoj dovoljna kako bi uživali ista prava kao hrvatski državljani. Prodali su nekretninu u Njemačkoj, kupili kuću u Majmajoli i doselili se. Nakon dolaska ih je, međutim, šokirala spoznaja da Elmedin ovdje nema sva prava kao druge osobe s invaliditetom i autizmom. I tad počinje njihova administrativna bitka, koja traje četvrtu godinu, i čini se da će biti građani drugog reda sve do kolovoza 2027., kad će se napuniti pet godina njihova boravka u Hrvatskoj.
Iako je obitelj zadovoljna životom u Hrvatskoj, posebno ljudima ovdje, ogorčeni su time što Elmedin nema prava na određene socijalne naknade i povlastice kakve imaju druge osobe u njegovoj situaciji. Hrvatska ta prava uvjetuje s najmanje pet godina boravka. Ne može primati opskrbninu za udomljenu osobu jer ni Daniela ni Oliver ovdje ne mogu ostvariti status udomitelja ili njegovatelja te za to i sami primati naknadu. Ovdje su samo Elmedinovi skrbnici, pa on ima pravo tek na inkluzivni dodatak i osobnog asistenta, kojeg je obitelji ovdje također vrlo teško pronaći jer im treba netko tko zna engleski ili njemački.
- Odjavom prebivališta u Njemačkoj i preseljenjem u Istru izgubili smo prava na naknade u Njemačkoj, a ovdje ih ne možemo ostvariti bez pet godina prebivališta, dakle još godinu i pol. Do lani Elmedin nije primao ništa, a od prošle godine, jer je uveden inkluzivni dodatak, ostvaruje pravo na 720 eura mjesečno. Kad smo se spremali na preseljenje, rekli su nam da je boravište u Hrvatskoj uvjet za dobivanje naknada, ali ne i da se pravo na njih stječe tek nakon pet godina života u Hrvatskoj. Jezična barijera jest problem, jer nismo govorili hrvatski, sporazumijevali smo se na engleskom, pa nam je ta informacija, moguće, promaknula, no baš smo se šokirali - govore Schlutzovi.
Daniela i Oliver nemaju pravo na udomiteljsku naknadu i/ili na naknadu za njegovatelja odrasle osobe, koje primaju ostali.
- Uoči dolaska smo znali da nam neće biti lako započeti novi život, ali smo mislili da će barem Elmedin, kao osoba s invaliditetom i državljanin EU, imati pravo na sve što pripada i ostalima u Hrvatskoj s istim problemima - kažu Schlutzovi.
Ovdje se bave prodajom njemačkih proizvoda restoranima i hotelima, posjećuju i gastronomske sajmove u Istri. Asistent bi im zato trebao i da bude s Elmedinom kad oboje rade.
U Njemačkoj je mladić imao pravo na 990 eura mjesečno naknade za njegu, a oni su kao udomitelji primali 3000 eura naknade, i bilo im je plaćeno sve što je Elmedinu bilo potrebno na račun njegovog invaliditeta. Imali su asistenta, domaćicu, šest tjedana osiguranog boravka za Elmedina u instituciji, kako bi se njih dvoje odmorili. Mladić je imao potvrđen stopostotni invaliditet i primao je najvišu razinu podrške koju osoba s invaliditetom može dobiti.... Osim toga, imao je pravo na besplatan parking, javni prijevoz...
- Ne mislimo, dakako, da bi i ovdje trebao sve to dobivati, ali je odmah trebao imati što i druge osobe njegova stanja u Hrvatskoj imaju. On ne može raditi, ne može brinuti za sebe, traži cjelodnevnu brigu i skrb - kaže Daniela.
Elmedin ide u Školu za odgoj i obrazovanje u Puli, koju može pohađati još godinu dana. Nema pravo na poludnevni boravak jer, opet, u Hrvatskoj živi kraće od pet godina.
Prema odgovoru Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Elmedin trenutačno ima pravo na inkluzivni dodatak i na osobnu asistenciju.
- Zakon o socijalnoj skrbi propisuje da prava iz sustava socijalne skrbi u pravilu ostvaruju hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Stranci mogu ostvarivati ta prava ako imaju odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj, uz ispunjenje i ostalih zakonom propisanih uvjeta. Za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora status stalnog boravka stječe se nakon pet godina neprekinutog zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o državljanima država članica EGP-a i članovima njihovih obitelji. Dugotrajno boravište za državljane trećih zemalja uređeno je Zakonom o strancima te se također odobrava nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka. Tek stjecanjem jednog od tih statusa stranci mogu ostvarivati većinu novčanih prava iz sustava socijalne skrbi, uključujući i prava vezana uz status udomitelja sukladno Zakonu o udomiteljstvu - odgovara Zavod za 24sata.
Ministarstvo socijalne politike navodi da je Zakonom o udomiteljstvu propisano da udomitelj može biti hrvatski državljanin koji živi i ima prebivalište u RH, ili iznimno državljanin države Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije sa stalnim boravkom, dok dozvolu za obavljanje udomiteljstva izdaje Hrvatski zavod za socijalni rad. Drugim riječima, 20 godina nakon udomljavanja Elmedina, i tog statusa koji su u Njemačkoj imali, Schlutzovi bi u Hrvatskoj sad trebali tražiti dozvolu za udomljavanje ovdje.
U Hrvatskoj je potrebno biti pet godina da bi osoba s invaliditetom dobila pravo na iskaznicu koja osigurava pristup parkirnim mjestima namijenjenima osobama s invaliditetom, i to muči Schlutzove. S tom bi iskaznicom bio oslobođen i plaćanja cestarine, imao povlastice u javnom prijevozu, pravo prvenstva na šalterima.
- Oduzeta su mu prava koja mu pripadaju na temelju invaliditeta - kaže Oliver. Iz tog su se razloga obratili mreži Solvit Europske komisije, koja pruža podršku građanima s područja EU u ostvarivanju prava ako rade, žive ili posluju u nekoj drugoj državi članici.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:30
- Ako putujete Europskom unijom, svaka bi vas država trebala tretirati kao vlastite građane. U Hrvatskoj nije tako - govori Oliver.
- Lijepo nam je ovdje i ne želimo otići. Ne možemo seljakati. Osim toga, iako zakoni ovdje nisu dobri prema nama, ljudi jesu, jako dobri. Često nam se događa da sjedimo na kavi ili u restoranu, i netko Elmedinu plati sok, kupi mu sladoled, i općenito mu ljudi žele pomoći. On je inače jako druželjubiv, voli ljude, i vrlo dobro razumije govor tijela - navodi Daniela.
Uvjerili smo se i sami u to, kad smo u šetnji s obitelji naletjeli na časnu sestru Mariangelu, koju Elmedin jako voli, odmah joj je poletio u zagrljaj. On pričati ne može, tek poneku riječ, ali sve razumije.
Upitali smo i Ministarstvo demografije i useljeništva zbog čega useljenici u Hrvatsku nemaju u ovakvim slučajevima jednaka prava kao domicilno stanovništvo, za osobu koja sama ne može privređivati za život, i hoće li to biti ispravljeno.
Ministarstvo odgovara za povratnike, i kaže da, ako imaju zdravstvenih poteškoća, nisu navedeni kao posebna kategorija, stoga se na njih odnosi zakon koji se odnosi na sve građane RH, u ovom slučaju u dijelu invalidnine, doplataka, socijalnih potpora i ostalih prava, osobito djece s poteškoćama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
UŽAS U RIJECI Šestorica pretukla maloljetnika: 'Tukli su ga dok je bio na podu, u bolnici je...'
Otac pretučenog maloljetnika iz Rijeke: 'Prije par mjeseci smo se doselili, tukli su ga bez razloga'
Grgić: Ne osjećam se krivim. Neka sustav radi svoj posao. Ja ću još jednom dokazati svoje