Ljubomir Kolarek pitao ‘gdje su bile sve te obitelji’ preminulih koji nisu dočekali inkluzivni dodatak. Ogorčena članica obitelji: ‘Moja majka je umirala, a gdje je bila država’
News
Komentari 51Devet mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak za moju teško bolesnu mamu, nazvala me djelatnica područnog zavoda za socijalnu skrb. Pitala me gdje sam i rekla da je došao nalaz vještačenja. Odgovorila sam joj da baš stojim pokraj mamina groba, govori nam kroz suze žena s istoka Hrvatske čija je dementna i nepokretna majka umrla čekajući inkluzivni dodatak.
Podaci ove žene poznati su redakciji, a s obzirom na to da je netom zbog svega podnijela tužbu protiv države, za sada želi ostati anonimna. A njezine suze nisu samo zbog tuge za majkom, koju je neizmjerno voljela, nego i zbog ogorčenosti koju je u njoj izazvala izjava HDZ-ova saborskog zastupnika Ljubomira Kolareka. Taj se zastupnik javno drznuo prozvati obitelji svih preminulih ljudi koji nisu dočekali svoj inkluzivni dodatak pitajući ih gdje su bili sve vrijeme. “Gdje je tu obitelj i gdje su svi ti ljudi bili dok je njihov čovjek bio bolestan?”, izjavio je doslovno HDZ-ovac Kolarek u Saboru. Drugim riječima, paušalno je, smatraju mnogi, optužio obitelji da nisu brinule za svoje bolesne članove, želeći tako odgovornost s države prebaciti na one koji su izgubili svoje voljene.
Neutješnu ženu s kojom smo razgovarali to posebno boli budući da je uz majku bila iznimno vezana. No bolest je uzimala danak, majka joj je bila u sve težem stanju zbog bolesti koštano-mišićnog sustava, od sjedećeg je položaja postala nepokretna, ležeći pacijent u pelenama, a uza sve se pojavila demencija. Unutar obitelji brinuli su o bolesnoj starici koliko god su mogli, no kad je došla u stanje da joj je 24 sata na dan trebala stručna skrb, bili su prisiljeni smjestiti je u privatni dom. Ali ni tad nisu tek tako pustili da stvari idu dalje, promijenili su dva doma dok napokon u trećem nisu pronašli skrb za koju su mislili da je dostojna ljudskog bića i dovoljno kvalitetna. Uza sve to, kaže kći s kojom smo razgovarali, stalno je odlazila k mami, provodila vrijeme s njom, hranila je domaćim juhama koje bi skuhala kod kuće. Jer bolesna starica više nije mogla gutati nikakvu krutu hranu. Dodatno, kupovala je mami pomagala, poput antidekubitalnog madraca, s obzirom na to da preko HZZO-a na to nije imala pravo. Dom su kći i njezin suprug plaćali iz svojeg džepa, ni ne znajući da imaju pravo na bilo kakvu potporu od države. I to neznanje, odnosno stopiranje da informacije dođu do ljudi, ova žena dodatno zamjera sustavu i političarima koji su ga ustrojili.
- Sasvim slučajno doznala sam da postoji nešto što se zove inkluzivni dodatak i da imam pravo tražiti ga za mamu. U tom trenutku ona je u domu bila boravila već tri godine. Zahtjev sam predala u veljači 2025., a već tad su mi rekli da ne očekujem ništa do ožujka 2026. Pitam sve političare i odgovorne zašto sam slučajno morala doznati za ovo pravo i zašto obrade zahtjeva toliko dugo traju. Čini mi se kao da se ciljano čekalo da mama umre pa da me nazovu - kaže nam ogorčena žena.
Jer tijekom tog poziva upitala je službenicu zavoda za socijalnu skrb što će biti dalje, na što joj je ova hladno odgovorila da se postupak obustavlja i da zapravo neće biti ništa. Starica je umrla i gotovo. No njezina kći, kad se emotivno iščupala iz onog prvog i najtežeg vala tuge, shvatila je kako nije pravedno ni normalno da pokojnike zakinu za period od podnošenja zahtjeva do njihove smrti. Jer nalaz vještačenja zbog kojeg je socijalna službenica zvala nedvosmisleno je govorio kako je starica psihički i fizički oštećena do te mjere da su joj 24 sata potrebni tuđa pomoć i njega. Ipak, dodijelili su joj 4. stupanj inkluzivnog dodatka, što nije maksimalno nego podrazumijeva djelomičnu pomoć, a u novcu iznosi 165 eura mjesečno. Kad se pomnoži s devet mjeseci, koliko je trajalo rješavanje, cijela priča na kraju se ne svodi na novac, govori nam kći preminule starice. Taj je novac spremna i donirati, jer je u prvom redu, ističe, riječ o sustavu koji ljude ignorira i ponižava. Zato je i podnijela tužbu.
- Saborskog zastupnika Kolareka najprije bih pitala zašto ne poštuje zakon za koji je u Saboru dignuo ruku. Poručila bih mu da poštuje odluke, propise i zakonske rokove donošenja vještačenja, kao i rješenja o inkluzivnom dodatku. Zbog toga, među ostalim, i sjedi u Saboru i debelo je preplaćen za to - kaže nam naša sugovornica, čija je mama umrla u 87. godini, pa ju je jednako pogodila i premijerova izjava u kojoj se praktički pita zašto “ljudi od 90 godina uopće traže inkluzivni dodatak”.
A HDZ-ov zastupnik i gradonačelnik Preloga, koji je zakuhao revolt obespravljenih ljudi diljem države, Ljubomir Kolarek, razgovor je, nakon što smo ga nazvali, počeo riječima: “A baš jako udarate po meni danas”. Upitali smo ga potom može li komentirati svoje prozivanje obitelji čiji su članovi umrli a da nisu dočekali inkluzivni dodatak, na što nam je odgovorio da on nikad nije ni spominjao inkluzivni dodatak.
- Moja je izjava bila općenita, i htio sam reći da danas mnogo obitelji ne brine o svojim starijim članovima. Mene u Međimurju svi znaju, vodim grad u kojem je socijalna osjetljivost maksimalna. Znaju me i kao čovjeka koji brine o svojim starim roditeljima, kao i o roditeljima svoje žene, da dajem novac za nezbrinutu djecu. Naglašavam da u Saboru nisam uopće spominjao inkluzivni dodatak nego je sve to zakomplicirao predsjednik Mosta Nikola Grmoja, koji je odglumio dramu dva dana nakon te moje izjave - rekao nam je Kolarek.
Zamolili smo ga da u razgovoru onda komentira striktno inkluzivni dodatak, na što nam je rekao da je to stvar zakonodavstva i učinkovitosti sustava socijalne skrbi te da podaci pokazuju kako se čak “30 posto zahtjeva za inkluzivni odnosi na ljude koji su slomili mali prst pa traže novac od države”.
Naglasio je i da je njegova izjava izvučena iz konteksta te da ni na koji način nije želio umanjiti patnju obitelji teško bolesnih osoba.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+