Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nasilni prosvjedi, policijski sat i sve strože sigurnosne mjere potresaju Europu. U emisiji Otvoreno stručnjaci su upozorili na rast troškova života, nezadovoljstvo mladih i strah od budućnosti, ali i na opasnost da nasilnici preuzmu prosvjede i zasjene stvarne probleme građana
Val nezadovoljstva i nasilnih prosvjeda otvorio je pitanje kako europske vlasti trebaju reagirati na sve veće društvene napetosti. Dok se u pojedinim zemljama uvode strože sigurnosne mjere, stručnjaci upozoravaju da se uzroke nezadovoljstva ne smije zanemariti. O situaciji u Europi, mogućoj eskalaciji nemira i odgovoru vlasti u emisiji Otvoreno govorili su europarlamentarac Davor Ivo Stier (HDZ), profesor Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov i politički analitičar Denis Avdagić.
Bandov smatra da je pravo građana na prosvjed važno za demokraciju te upozorava da društvo bez prosvjeda nije nužno stabilnije od onoga u kojem građani izlaze na ulice.
- Puno se više plašim društva koje nema prosvjeda nego onoga koje ih ima. Građani jesu nezadovoljni, a razlozi nisu isti u svim državama - rekao je Bandov.
Kao neke od razloga nezadovoljstva izdvojio je stambenu krizu u Španjolskoj i Portugalu te probleme u obrazovanju i rast životnih troškova u Francuskoj i Italiji.
- Taj bunt mlađih ljudi može se razumjeti jer su troškovi života iznimno porasli i mnogi ih financijski više ne mogu pratiti - istaknuo je.
Upozorio je i da nasilje sve više zasjenjuje stvarne razloge prosvjeda.
- Sada razgovaramo o nasilnicima, zapaljenim trgovinama i kriminalu, a premalo o tome što su stvarni uzroci problema i kako ih riješiti - poručio je Bandov.
Dodao je da vlasti moraju jasno razdvojiti nasilje od legitimnog nezadovoljstva građana. Kao primjer naveo je Francusku, gdje je otvoren prostor za razgovor o problemima u obrazovanju.
Davor Ivo Stier ocijenio je da se situacija u Francuskoj postupno smiruje nakon nekoliko dana napetosti i nasilnih prosvjeda. Istaknuo je da je uvođenje policijskog sata pridonijelo smirivanju situacije.
- U Francuskoj danas izgleda puno mirnije nego proteklih dana, a već je jučer situacija bila smirenija upravo zbog uvođenja policijskog sata. I u Strasbourgu sve teče mirno - rekao je Stier.
Naglasio je da je pravo na prosvjed jedno od temeljnih demokratskih prava, ali da ono ne može biti opravdanje za uništavanje imovine i ugrožavanje ljudskih života.
- U demokraciji mora biti zajamčeno pravo na prosvjed, ali on mora biti miran. Kada prosvjedi postanu nasilni, kada se uništava imovina i ugrožavaju ljudi, država mora reagirati, ali s mjerom - poručio je.
Istodobno je upozorio da vlasti ne smiju ignorirati opravdane zahtjeve građana.
- Legitimne zahtjeve građana treba čuti, ali oni se moraju izražavati mirnim putem, a ne nasiljem - dodao je.
Stier smatra da aktualni nemiri zasad nisu dosegli razinu koja bi ugrozila demokratske sustave. Podsjetio je da građani u Francuskoj i Italiji i dalje imaju mogućnost promijeniti vlast na izborima.
Među razlozima nezadovoljstva izdvojio je visoke cijene energije, slabiju konkurentnost i pad životnog standarda.
Politički analitičar Denis Avdagić smatra da iza vala prosvjeda ne stoji samo jedan uzrok, nego kombinacija ekonomskih problema, straha i neizvjesnosti.
- Zajednički nazivnik mogao bi biti pad standarda. Građani osjećaju da ovo nije ono što su očekivali od vremena u kojem žive, ali uz to postoji i velika doza nesigurnosti zbog onoga što dolazi - rekao je Avdagić.
Posebno je upozorio na neizvjesnost među mladima i njihovim roditeljima, koji se pitaju kakve ih mogućnosti čekaju u budućnosti.
- Umjetna inteligencija je već tu, a mladi i njihovi roditelji pitaju se što ih čeka sutra i hoće li za njih biti radnih mjesta - istaknuo je.
Avdagić je upozorio i na mogućnost političkog iskorištavanja prosvjeda, kao i na potencijalni utjecaj vanjskih aktera putem društvenih mreža.
- Određene političke struje žele se maksimalno okoristiti nemirima i prosvjedima. Ne možemo isključiti ni vanjski faktor, a tu se najčešće upire prstom prema Kremlju, odnosno Rusiji, iako postoje podaci da i drugi akteri pokušavaju utjecati na europske populacije - rekao je.
Dodao je da se nezadovoljstvo može prelijevati iz jedne europske zemlje u drugu, čak i kada prosvjedi nemaju iste neposredne uzroke.
- Europa je sustav spojenih posuda i ono što se prelije u jednoj zemlji može se preliti i dalje - upozorio je.
Govoreći o porukama Donalda Trumpa Francuskoj da zatvori granice, Bandov je ocijenio da su takve izjave prije svega namijenjene američkim biračima.
Prema njegovim riječima, aktualni francuski prosvjedi nisu posljedica migracija iz 2015. godine, nego unutarnjih problema Francuske.
- Kada jedan političar govori drugoj državi, često se zapravo obraća svojim biračima. Trump poručuje da bi s Demokratima takve slike kaosa mogle doći i u SAD, dok ih Republikanci mogu spriječiti. Ono što se događa u Francuskoj nema veze s migracijama iz 2015., nego s internim francuskim problemima - rekao je Bandov.
Avdagić je, s druge strane, odbacio tezu da iza aktualnih prosvjeda stoji jedinstven, unaprijed dogovoren studentski plan na europskoj razini. Smatra da su razlozi izlaska na ulice različiti, a da se u pozadini najčešće ponovno pojavljuju pitanja životnog standarda i domaćih političkih prilika.
Sugovornici su upozorili i da se europski prosvjedi odvijaju u vrijeme brojnih međunarodnih kriza koje dodatno pojačavaju osjećaj nesigurnosti.
Avdagić je među čimbenicima koji utječu na raspoloženje građana naveo rat u Ukrajini, krizu na Bliskom istoku, rast cijena energenata, inflaciju i posljedice pandemije.
Stier je upozorio da unutarnje napetosti dodatno opterećuju Europu koja se već suočava s ozbiljnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim izazovima, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu i nestabilnost na Bliskom istoku.
Zaključak sugovornika bio je da europske vlasti moraju pronaći ravnotežu između očuvanja javnog reda i razumijevanja razloga zbog kojih građani prosvjeduju. Dok država mora reagirati na nasilje, upozorili su, dugoročno rješenje ne može se svesti samo na strože mjere sigurnosti.
Bez rješavanja problema životnog standarda, obrazovanja i neizvjesnosti oko budućnosti, nezadovoljstvo bi se moglo nastaviti širiti Europom.
24sata © 2026
