FOTO Sredozemna medvjedica viđena kod Bibinja? 'Od svih mjesta je provirila baš ovdje...'

Jedna od samo 600 na cilon svitu povirila malo do Bibinj, stoji na Facebook stranici Bibinje info page. Sredozemna medvjedica jedna je od najugroženijih vrsta morskih sisavaca na Zemlji te se kao ugrožena vrsta nalazi na IUCN-ovu Crvenom popisu iz 2015. godine.

Povijesna rasprostranjenost sredozemne medvjedice obuhvaćala je Jadransko more. Prvi znanstveni opis ove vrste napravljen je na primjerku ulovljenom 1777. godine u blizini otoka Cresa.

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus), poznata i pod narodnim nazivima morski čovik, morski medvid ili morski fratar, jedna je od najrjeđih vrsta perajara na svijetu i jedan od najugroženijih morskih sisavaca Sredozemlja.

Foto: Bibinje.info/Valerija Sikiric

Riječ je o velikom tuljanu iz porodice pravih tuljana (Phocidae). Odrasle jedinke najčešće dosežu duljinu od približno 2,1 do 2,7 metara i teže između 240 i 300 kilograma, iako veliki mužjaci mogu dosegnuti masu od oko 400 kilograma. Imaju kratku dlaku, zbijeno i snažno tijelo s debelim slojem potkožnog masnog tkiva te kratke peraje prilagođene kretanju u moru. Odrasli mužjaci uglavnom su vrlo tamni, ponekad gotovo crni, s izraženom svijetlom mrljom na trbuhu, dok su ženke najčešće smeđe ili sivkaste, sa svjetlijom donjom stranom tijela.

NEVJEROJATNO Uz obalu kod Pašmana viđena jedna od najrjeđih životinja na Jadranu? 'Strogo je zaštićena'

Sredozemna medvjedica hrani se uglavnom ribama, glavonošcima i rakovima, a osobito hobotnicama. Plijen najčešće traži u plitkim priobalnim vodama, ali pojedine jedinke mogu zaroniti na dubine veće od 200 metara. Za odmor, zaklon i donošenje mladunaca na svijet danas najčešće koristi teško dostupne morske špilje. Smatra se da je takvo ponašanje velikim dijelom posljedica višestoljetnog progona i uznemiravanja od ljudi jer su se medvjedice u prošlosti redovito odmarale i kotile i na otvorenim, mirnim plažama.

Globalna populacija sredozemne medvjedice procjenjuje se na približno 800 do 1000 jedinki. Iako se njezin broj posljednjih godina postupno povećava, vrsta je i dalje iznimno rijetka, a njezine su populacije malobrojne, prostorno odvojene i osjetljive na promjene u okolišu.

Vrsta je nekada bila raširena po gotovo cijelom Sredozemlju, Crnom moru te dijelovima istočnog Atlantika. Brojnost joj je tijekom stoljeća drastično smanjena zbog intenzivnog lova, namjernog ubijanja i progona ribara, slučajnog zaplitanja u ribarske mreže, uništavanja i uznemiravanja staništa, razvoja turizma, onečišćenja mora i smanjenja dostupnosti hrane.

NAJUGROŽENIJI MORSKI SISAVAC Sredozemna medvjedica viđena kod Pašmana? 'Sive je boje, dugačka je oko dva metra...'

Danas sredozemna medvjedica živi u nekoliko međusobno izoliranih skupina. Najveći dio populacije nalazi se uz obale i otoke istočnog Sredozemlja, osobito u Grčkoj, Turskoj i na Cipru. U Atlantiku su značajne populacije sačuvane na području poluotoka Cabo Blanco, uz obale Mauritanije i Zapadne Sahare, te oko otočja Madeira. Najčešće naseljava stjenovite i slabo naseljene dijelove obale, s teško dostupnim špiljama i mirnim mjestima za odmor i razmnožavanje.

Tijekom 19. stoljeća sredozemna medvjedica bila je rasprostranjena duž cijelog Jadrana, uključujući hrvatsku obalu i otoke. 

Hrvatska danas nema potvrđenu stalnu i reproduktivnu populaciju sredozemne medvjedice, zbog čega se vrsta u nacionalnim procjenama uglavnom smatra regionalno izumrlom. To, međutim, ne znači da se pojedine životinje ne pojavljuju u hrvatskom dijelu Jadrana.

Pobjednica Festivala skulptura Trijumf sredozemne medvjedice na Rabu: Izvalila se nasred plaže i osvojila prvo mjesto!

Od početka 2000-ih zabilježen je veći broj dojava građana i nekoliko pouzdano dokumentiranih opažanja. Prvo novije fotografski potvrđeno opažanje zabilježeno je 2005. godine kod otoka Silbe. Od 2005. do 2014. godine u sjevernom Jadranu redovito je praćena jedna ženka, koja se kretala između Istre, Kvarnera i Kvarnerića. Njezina brojna pojavljivanja stvorila su dojam da se na tom području nalazi veći broj medvjedica, iako se većina potvrđenih opažanja odnosila na istu životinju.

Sredozemna medvjedica u Jadranu je zaštićena još od 1935. godine, kada su donesene prve odredbe kojima je zabranjen njezin lov i ubijanje. Danas je u Hrvatskoj zakonski strogo zaštićena vrsta. Zabranjeno ju je namjerno hvatati, ozljeđivati, ubijati, progoniti ili uznemiravati, kao i uništavati mjesta na kojima se odmara ili razmnožava.

UGROŽENA VRSTA VIDEO Pogledajte divan prizor iz Jadrana: 'Molimo vas, nemojte je uznemiravati, vrlo je rijetka!'

U slučaju susreta sa sredozemnom medvjedicom potrebno je ostati na sigurnoj udaljenosti, ne prilaziti joj, ne dirati je, ne hraniti je i ne pokušavati je otjerati prema moru. Posebno je važno ne blokirati životinji prolaz između kopna i mora te izbjegavati buku, nagle pokrete, okupljanje ljudi i približavanje plovilima. Ako se nalazi u morskoj špilji, ne treba ulaziti dublje niti joj zatvarati izlaz.

Dojave i moguća opažanja prate i provjeravaju stručne organizacije i nadležne državne institucije. U aktivnosti istraživanja, zaštite i informiranja javnosti uključene su organizacije poput Instituta Plavi svijet i udruge BIOM, kao i tijela državne uprave nadležna za zaštitu prirode. Svako pouzdano dokumentirano opažanje važno je za razumijevanje kretanja vrste i procjenu mogućnosti njezina postupnog povratka u Jadran.