Na sutrašnjoj izvanrednoj sjednici Sabora zastupnici će raspraviti konačni prijedlog Zakon o obnovi nakon potresa, a glasat će idući petak. Novina u drugom čitanju je da je uveden socijalno-imovinski cenzus.
ZAKON O OBNOVI:
'I civilni invalidi trebaju biti oslobođeni plaćanja 20 posto'
Saborski Odbor za graditeljstvo i prostorno uređenje raspravilo je u utorak, uoči sutrašnje sjednice, Zakon o obnovi Zagreba i dvije županije nakon potresa. Obzirom da je ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat, na Odboru su Zakon predstavile i branile državna tajnica Dunja Magaš i Tanja Dodik, privremena načelnica za pravne poslove, koja je sudjelovala u izradi Zakona.
U konačni prijedlog Zakona, podsjetimo, na prijedlog oporbe uvršteni su i socijalni kriteriji pa oni koji imaju primanja do 4000 kuna mjesečno i vrijednost imovine na dan potresa od 200.000 kuna neće morati platiti 20 posto za sufinanciranje obnove nekretnine. Država i lokalne jedinice u potpunosti će im financirati obnovu. Kao i invalidima Domovinskog rata. Svi oni koji ne spadaju u te kategorije, moraju uplatiti 20 posto, a država će im obnovu sufinancirati u iznosu od 60 posto, a lokalne jedinice u iznosu od 20 posto.
Na sjednici Odbora oporbeni zastupnici su istaknuli kao problem degradaciju civilnih invalida i upitali zašto bi samo invalidi Domovinskog rata bili oslobođeni te participacije. Magaš i Dodik su se složile s tim i poručile da će Ministarstvo prihvatiti amandman da se i ostale civilne invalide oslobodi plaćanja tih 20 posto.
- Ja nemam ništa protiv, smatram da i civilni invalidi zaslužuju biti oslobođeni pa se nadam da će u tom pravcu ići amandmani, koje ćemo mi prihvatiti - poručila je Magaš.
SDP-ov Zvane Brumnić izrazio je žaljenje jer se u Zakonu ne govoru o razvoju Zagrebu i očekivanjima kako bi on trebao izgledati u budućnosti, na što mu je poručeno kako se u Zakonu fokus stavio na što hitniju obnovu zgrada i kuća i povratak građana u svoje domove. Ukazao je i na nelogičnost zabrane prodaje nekretnine u roku od pet godina od primitka zaprimanja završnog izvješća o obnovi.
- Vlasnik će zaprimiti to izvješće onda kad mu nekretnina bude obnovljena, a obnova će u mnogočemu ovisiti o Gradu odnosno državi, koliko će oni imati financijskih sredstava i kada će moći financirati tu obnovu. Puno logičnije je da taj period bude definiran od trenutka kad se dogodio potres jer činjenica je da će netko svoju nekretninu obnoviti danas i on će ju moći prodati za pet godina od danas jer će država imati u ovom trenutku za obnovu njegove nekretnine, a za neku će imati tek za pet ili 10 godina, što znači da onaj tko će zadnji obnoviti svoju nekretninu moći će ju koristiti tek nakon 15 godina. To je nepošteno - poručio je.
Dodig je istaknula kako je taj rok od pet godina od primitka završnog izvješća logičan zbog toga što tek nakon tog primitka ta zgrada jest uporabljiva.
- I to je naše objašnjenje - istaknula je.
Oni koji su oslobođeni plaćanja tih 20 posto, a prodaju stan u roku pet godina, moraju državi vratiti tih 20 posto. Oni koji nisu oslobođeni, odnosno kojima država pokriva 80 posto obnove, a oni sami 20 posto, a prodaju stan u roku od pet godina od obnove, moraju državi vratiti pola iznosa, odnosno 40 posto. Tomislav Tomašević, predsjednik Kluba Zeleno-lijevog bloka, upitao je koja je tu logika i zašto su tako odredili.
- Željeli smo da je Zakon pravičan i održiv, morali smo staviti taj gornji imovinski cenzus da ne ispada da netko tko ima više nekretnina je u istom rangu kao onaj tko ima jednu jedinu i u kojoj živi - rekla je Magaš.
Brumnić je istaknuo i problem uklanjanja zgrada bez suglasnosti vlasnika, odnosno suvlasnika.
- Mogli bi se susresti s time da vlasnik nije poznat ili se ne može do njega doći i tada je logično ono što se predlaže, ali ako se vlasnik, odnosno suvlasnik ne slaže tu bi trebao propisati na koji način zaštiti suvlasnika koji nije za rušenje - istaknuo je.
Upitao je i što znači odgovarajući zamjenski stan dok se ne obnovi srušena zgrada.
- Netko živi na Trgu bana Jelačića, a vi mu nađete stan u Dugavama i vama je to odgovarajuće, ali njemu nije. Neki ljudi su vezani za lokaciju. Što ako mu nađete stan na 3. katu bez lifta, a on ima bolesnu nogu? Treba definirati kome se žaliti - rekao je dodavši da bi o lokaciji trebalo voditi računa i prilikom izgradnje zamjenske zgrade.
Magaš je poručila kako država sve ovo radi iz solidarnosti.
- Morate shvatiti da je svaki građanin dužan održavati svoj stan, a ovo što država radi je iz javnog interesa i solidarnosti da ne ostanu na ulici. Naravno da će se voditi računa tamo gdje se može voditi računa da dobije zamjenski stan bliže svojoj bivšoj lokaciji, ali znate da to nije jednostavno ostvariti. Zamjenske zgrade će se gradit tamo gdje je moguće graditi i gdje je moguće dobiti zemljište - poručila je državna tajnica.
Tomašević je ukazao i na razliku između podataka o pregledanim i oštećenim zgradama koje su dobili od Grada Zagreba i onih koji su navedeni u Zakonu.
- U podacima koje je Grad Zagreb poslao, piše da je oštećeno više od 19.000, doduše pozivaju se na svibanj, a u Zakonu oko 24.000 zgrada. To je 20 posto razlike - istaknuo je, na što je Dodig pojasnila kako su u Zakonu brojke dobivene do 15. lipnja.
- Ali sve su to preliminarni podaci, znat ćemo prave podatke tek nakon što sve ponovno pregledamo i utvrdimo pravo stanje stvari, već sad se to iz dana u dan mijenja - rekla je.
Iako je zakon detaljniji, Tomašević ističe da još uvijek ima puno nedorečenosti i najavljuje više od 20 amandmana. Zadovoljan je uvrštavanjem socijalnih kriterija i financijskim okvirom, ali nije institucionalnim okvirom odnosno osnivanjem Fonda za obnovu.
Vlada nije prihvatila amandman Zeleno-lijevog bloka da se umjesto Fonda za obnova osnuje Zavod.
- Odbili ste uz obrazloženje s tri argumenta. Prvo da bi se time povećao broj institucija i bilo bi ih teže koordinirati, što smatram da je apsolutno netočno jer smo mi predložili Zavod umjesto Fonda pa ne vidimo kako bi došlo do većeg broja, dapače, došlo bi do smanjenja broja. Drugi argument je da nije realno da Zavod ima stručne kapacitete, ne vidim zašto to ne bi bilo realno. A treći argument je da je prostorno uređenje prema Ustavu u ingerenciji jedinica područne i regionalne samouprave, odnosno županija, pa da ne bi bilo s Ustavom. A imamo Zavod za obnovu Dubrovnika - poručio je.
Magaš ističe kako je rješenje s Fondom najbolje za postići kratkoročne i dugoročne ciljeve propisane u Zakonu.
Tomašević je upitao za sufinanciranje obnove u višestambenim zgradama putem pričuve ukazavši kako su neki suvlasnici plaćali pričuvu, a neki ne.
- Ako se radi o višestambenoj zgradi koja ima više suvlasnika, neki uplaćuju, neki ne. Oni koji uplaćuju i uplate svoj dio na račun Fonda prije izvođenja radova, onda je to u redu, oni koji ne uplate ići će se na upis hipoteke na njihove posebne dijelove - istaknula je Magaš.
IDS-ova Katarina Nemet upitala je kako se prilikom obnove tretira vanknjižno vlasništvo.
- Nažalost, ovaj Zakon te vlasničke probleme ne može riješiti niti je cilj da to rješava. Dali smo ovdje tu opciju da se može upisati hipoteka i na cijelu nekretninu tamo gdje nisu upisani posebni dijelovi. Ako se slože, normalno da će moći sudjelovati u obnovi i
očekujemo da će ovo i potaknuti rješavanje imovinsko-pravnih poslova. Ministarstvo graditeljstva pripremilo je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada kojim će se te stvari početi rješavati - rekla je Dodig.
Damir Bakić iz Zeleno-lijevog bloka ukazao je kako se u Zakonu definira da se zgrade javne namjene financiraju u 100-postotnom iznosu sredstvima vlasnika. Ali je ukazao da su neke zgrade javne namjene i u privatnom vlasništvu. Uključio se i Brumnić.
- U privatnom vlasništvu ćete financirati s 80 posto, a škole u privatnom vlasništvu nećete financirati niti s lipom - upitao je.
Predsjednik Odbora i bivši ministar graditeljstva, koji je radio na prvoj verziji Zakona, HNS-ov Predrag Štromar, istaknuo je kako su zastupnici u pravu kad govore o tome, ali da je pitanje koliko uopće postoji takvih slučajeva zgrada javne namjene u privatnom vlasništvu. Istaknuvši kako postupak obnove počinje donošenjem odluke, Bakić je upitao zašto tu odluku donosi Ministarstvo, a ne Fond.
- Obzirom da Fond nema javne ovlasti, onda je logično i nema tko drugi donositi odluke nego Ministarstvo - rekla je Dodig.
Magaš je poručila kako će Fond provoditi javne natječaje za odabir projektanata, izvođača, koordinatora, tehničko-stručnih provoditelja, a što se tiče zgrada javne namjene natječaj će provoditi vlasnik zgrade s tim da će tehničko-financijsku kontrolu raditi ovlašteno tijelo koje će proći javnu nabavu unutar Fonda.
Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka istaknula je kako je Vlada djelomično prihvatila njihov amandman o objavi podataka, ali da nisu ono što su tražili, a to je da ta objava bude u realnom vremenu. Kao što nisu prihvatili ni uspostavu neovisnog tijela koje će nadzirati trošenje sredstava iz Fonda.
- Tako bi građani imali povjerenja da se njihova sredstva troše u skladu s namjenom - istaknula je.
Upozorila je da se članak u kojem se govori o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća može iščitati razno.
- Način na koji je to sada formulirano je da zamjensku obiteljsku kuću mogu dobiti vlasnici ili srodnici vlasnika koji nemaju drugu nekretninu na području gdje im je oštećena nekretnina. No ne govori se o tome da ako se radi o srodnicima koji žive u drugom stanu. Da li postavljamo uvjet za vlasnike obiteljskih kuća da zamjenske dobivaju samo ako niti njihova djeca, roditelji, nemaju drugu nekretninu? Treba to pojasniti, zbunjujuće je - istaknula je Benčić, a Dodig je poručila kako je u članku 27., stavcima 1. i 6. sve to nedvojbeno.
Tomašević je upitao zašto uopće proširuju na srodnike, a Štromar je istaknuo kako je bilo situacija da vlasnici, odnosno roditelji nisu prepisali na djecu, možda su i pokojni, a djeca žive u njima.
- Uvjet je da su živjeli tamo - rekao je Štromar.
Saborski Odbor podržao je s devet glasova za i tri suzdržana konačni prijedlog Zakona o obnovi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
