Putin je više puta ponovio da je raspada SSSR-a, a njime i nestanak kontrole Moskve nad interesnim zonama bio najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća
TENZIJE NA ISTOKU
Stručnjak za 24sata: Moguće je širenje rata. Putina i Rusiju jedna stvar užasno živcira
Čitanje članka:
4
min
Nakon ulaska dvadesetak dronova mamaca Gerbera u Poljsku i Rumunjska se našla na udaru ruskih bespilotnih letjelica u jeku sve većih tenzija na istočnom krilu NATO saveza dok Rusija gađa zapadnu Ukrajinu, a s Bjelorusijom provodi vojnu vježbu 'Zapad 2025' u kojoj se spominju i balističke rakete Orešnik.
U subotu su blizu Poljske u regiji Kaliningrad locirani projektili Iskanderi koji se smatraju vrhunskim oružjem za duboki udar zbog svojih naprednih značajki poput kvazibalističke putanje, visoke manevarske sposobnosti, radarskih mamaca i preciznosti. Raketa je učinkovita protiv teško branjenih ciljeva poput zapovjednih mjesta, zračnih luka i baterija protuzračne obrane.
Iako je od početka invazije na Ukrajinu bilo incidenata kada su ruski dronovi ulazili na teritorij okolnih NATO članica, ovog puta čini se da se ne radi o greškama samih sustava ili ometanju signala koji mogu dovesti do skretanja s putanje. Zapad se boji da se radi o namjernim ruskim provokacijama kojima Putin iskušava monolitnost NATO-a.
Vanjskopolitički analitičar i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević za 24sata govori da bi se moglo raditi o mimikriji Kremlja i pumpanju mišića.
- Mislim da Putin pokušava uvjeriti Zapad da je i dalje spreman ratovati. To su, čini mi se, reakcije strane koja se osjeća slabijom i ugroženom pa pretjeranim šepurenjem, bukom i prijetnjama pokušava odvratiti protivnika od namjere da je napadne. To svakako jest i provjeravanje spremnosti NATO-a da reagira, ispitivanje ozbiljnosti u namjeri da se ne dopusti prekoračivanje zadanih crvenih linija - rekao je Kovačević.
Sve ove aktivnosti dovele su do pitanja sprema li se Rusija na sukob s NATO-om i koliko je on uopće realan?
- Ne mislim da bi se Rusija - osim u slučaju procjene da se priprema odlučna ofenziva protiv nje - odvažila za napad na zemlju članicu NATO saveza. Rusija očajnički želi spriječiti njegovo daljnje širenje. Isto tako, rusko rukovodstvo frustrirano je činjenicom da Amerika i NATO nisu bili spremni Rusiju uključiti u razgovore o europskoj i globalnoj sigurnosti. Ukrajinu je Kremlj označio kao posljednju crvenu liniju čije prekoračenje neće dopustiti. Zapad je odlučio ignorirati i ta ruska upozorenja - rekao je Kovačević i dodao da je rat moguć, ali za njega kao i za Tango, trebaju dvoje.
- Rat je moguć, ali odgovornost za njegovo eventualno izbijanje nikako neće biti samo na jednoj strani. Ovih dana mediji nas obavještavaju da su Rusi svoje rakete postavili tako da mogu dosegnuti do nekoliko država članica NATO saveza. To je istina. No, ti isti mediji i zapadni političari ne govore da su na ruskim granicama već nekoliko desetljeća raketni sustavi koju mogu dosegnuti bilo koji dio Rusije - rekao je bivši veleposlanik.
Putin je u Munchenu 2007. kritizirao američki balistički kišobran u Europi kojeg su gorljivo podržavali George Bush, Donald Rumsfeld i drugi ratni jastrebovi u Bijeloj kući koji su rasturili Magreb i Bliski istok.
Putin je više puta ponovio da je raspada SSSR-a, a njime i nestanak kontrole Moskve nad interesnim zonama bio najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća. Invaziju na Ukrajinu pravda ignoriranjem Zapada u kontekstu sigurnosne infrastrukture, a sada mu se Trump petlja u vlastito dvorište.
- Rusija, zapravo, neprestano gubi utjecaj u bivšim sovjetskim republikama. Azerbajdžan i Armenija su najnoviji primjeri tog slabljenja utjecaja. Predsjednik Trump se pojavio u ulozi pomiritelja između dviju donedavno zaraćenih država. Azerbajdžan je odavno znatno više - osobito u vojnom pogledu - povezan s Turskom, dakle članicom NATO saveza, negoli s Rusijom. Armenija je donedavno ovisila o Rusiji, ali se u sve većoj mjeri približava Americi i Zapadu. Kazahstan na ritualnoj razini iskazuje bliskost s Rusijom, ali je sa SAD-om potpisao nekoliko sporazuma koji uključuju obrazovnu i sigurnosnu suradnju. Istodobno, Kazahstan je intenzivirao gospodarsku suradnju s Kinom. Gruzija nakon 2008. godine nema diplomatske odnose s Rusijom. Rusko osvajanje dviju gruzijskih pokrajina 2008. godine i rat protiv Ukrajine koji traje već više od deset godina opomena su ostalim bivšim sovjetskim republikama da je opasno zamjeriti se Putinu, ali istodobno i pokazatelj slabosti ruske vojske - rekao je bivši veleposlanik u Moskvi i dodao da je Ukrajina primjer kako Kremlj neće mirno prepustiti kontrolu nad Zajednicom neovisnih država (CIS).
- Čini mi se da bi pokušaj Rusije da bilo kojoj bivšoj republici silom pokuša nametnuti svoju volju rezultirao neuspjehom. No, to nažalost ne znači da u određenim okolnostima Rusija ne bi bila spremna za vojnu avanturu. Ukrajina je pravi primjer visoke razine odlučnosti ruske vlasti da pokrene rat unatoč nesposobnosti da ga brzo privede kraju u svoju korist. Mislim da ponovna uspostava ruske vlasti nad baltičkim zemljama nje izgledna čak ni iz perspektive Kremlja. Rusija, zapravo, nije reagirala kad su te tri države bile primljene u NATO. Ono što je izazvalo ogorčene reakcije ruskih vlasti bilo je uklanjanje sovjetskih spomenika i, u nešto manjoj mjeri, nepriznavanje manjinskih prava Rusima koji ondje žive - rekao je Kovačević.
Status sile
Kako vrhuška u Kremlju vidi svijet najbolje se iščitava iz predavanja i stavova jednog od najutjecajnijih modernih ruskih filozofa i predavača na fakultetima, Aleksandra Dugina kojeg na Zapadu zovu 'Putinov mozak'.
- Dugin se predstavlja i kao glavni ideolog Kremlja i kao jedan od najglasnijih kritičara Putina i njegove politike. Ruski svijet, Eurazija, Ruski Imperij sve su to fantazme koje zaokupljaju dio građana Ruske Federacije. Najčešće se te koncepcije ističu kao ideološko opravdanje postupaka ruske vlasti. No, ono što Rusija želi jest da joj se, barem kad je Europa u pitanju, prizna onaj status koji je u vrijeme Hladnog rata imao SSSR. Činjenica da Zapad to odbija učiniti, frustrira njezine lidere i primorava ih da plasiraju različite ideološke koncepte za koje se nadaju da bi mogli ujediniti naciju u svrhu podrške postupcima vlasti - rekao nam je Kovačević.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
