Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
S novim izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, sva vozila koja prevoze otpad u Hrvatskoj morat će imati GPS, a reciklažna dvorišta bit će pod stalnim video nadzorom, kako bi se spriječilo nezakonito odlaganje otpada.
Prema izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, sva vozila koja prevoze otpad morat će imati GPS, reciklažna dvorišta video nadzor, a uspostavlja se i javni popis osoba kojima je zabranjeno gospodarenje otpadom, rekla je u srijedu ministrica zaštite okoliša Marija Vučković. Dio je to zakonskih izmjena koje je u Hrvatskom saboru predstavila resorna ministrica. One bi trebale spriječiti slučajeve nezakonitog odlaganja opasnog otpada poput onog u Gospiću. Taj je slučaj skrenuo pozornost i na druge ilegalne deponije diljem Hrvatske.
''Praksa je pokazala da moramo pojačati nadzor nad osobama koje gospodare otpadom, pooštriti uvjete za izdavanje i zadržavanje dozvola, ubrzati uklanjane protuzakonito odbačenog otpada te naplatu troškova od odgovornih osoba'', kazala je Vučković.
Ubuduće će prije izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom biti potrebno pribaviti mišljenje gradonačelnika ili načelnika. Uz to, uspostavit će se popis osoba sa zabranom gospodarenja otpadom koji će također obuhvatiti osnivače odgovornih društva, članove upravnih i nadzornih tijela te osobe ovlaštene za zastupanje.
Reciklažna dvorišta morat će imati neprekinuti video nadzor svih ulaza, a snimke će se čuvati 30 dana. Vučković dodaje da će Ministarstvo razmotriti produljenje razdoblja čuvanja snimki.
''Sva vozila koja prevoze otpad u Hrvatskoj, uključujući prekogranični promet, morat će imat GPS s podacima o položaju, vremenu kretanja te povijesti vožnje unazad dvije godine. Rok prilagodbe je 12 mjeseci od stupanja zakona na snagu'', poručila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Vlada ne odustaje od primjene načela ''onečišćivač plaća'', ističe ministrica Vučković. ''Ako otpad ukloni jedinica lokalne samouprave, imat će pravo na naknadu svih troškova i založno pravo na nekretninu s koje je otpad uklonjen. Trošak ne smije ostati građanima'', kazala je.
Zakon propisuje i novčane kazne koje se, ovisni o težini povrede, kreću od 3 do 150 tisuća eura. Zakonske izmjene donose promjene i u trgovinama. Tako se od 1. siječnja iduće godine zabranjuje stavljanje na tržište voća, povrća i gljiva u ambalaži od plastike za jednokratnu upotrebu.
Oporbeni zastupnici usprotivili su se odluci Vlade da se 650 tona otpada iz Gospića spali u cementarama Nexe u Našicama i Holcim u istarskom Koromačnom.
''Otpad iz vreća je trebao biti zbrinut u Zaprešiću, ali je gradonačelnik Željko Turk rekao da su mu interesi građana Zaprešića uvijek na prvom mjestu. Zar je stav Istrijana manje bitan od stava Zaprešićana? Zašto inzistirate na spaljivanje tog otpada u Koromačnu?'', pitao je IDS-ov Dalibor Paus.
'''Imaju li Našičani pravo znati što dolazi u njihov grad, što sadrži otpad koji se dovozi u Našice i na temelju kojih je dokaza Vlada taj otpad proglasila neopasnim?'', zanimalo je SDP-ovu Sanju Bježančević
Resorna ministrica odgovorila je da se odluka Vlade temelji na dozvolama za gospodarenje otpadom koje cementare već imaju. Iako razumije zabrinutost građana, napominje da su svi dosadašnji uzorci pokazali da je otpad koji će se tamo zbrinuti neopasan.
Na pitanja zastupnica Mirele Ahmetović i Kristine Ikić Baniček (SDP) te zastupnice Dušice Radojčić (Možemo) o vraćanju ilegalnog otpada pošiljateljima iz drugih država, brisanju članka kojim se taj postupak uređuje te što je učinjeno kako bi se od odgovornih naplatili troškovi, Vučković je poručila kako se spomenete odredbe iz postojećeg zakona prebacuju u poseban zakon.
Što se tiče povrata otpada, ministrica je kazala da se izmiješani otpad ne može vratiti, ali će se utvrđivati financijski, dokumentirani, materijalni i imovinski tokovi te pojedinačni pošiljatelji, uz suradnju s drugim državama.
Kada je riječ o njenoj odgovornosti te odgovornosti Vlade u slučaju ilegalnog otpada u Gospiću, ministrica je istaknula kako je Ministarstvo 2023. dobilo predstavku građana koju je odmah proslijedilo DIRH-u, a koji je postupao i tada i 2024. godine, uz suradnju s istražnim tijelima.
Također je istaknula da se dio otpada na toj lokaciji odlagao od 2019. do 2022. - i prije izdavanja dozvole koju je 2022. izdala županija koja, naglasila je, nije u lancu odgovornosti Ministarstva.
"Ja sam došla u Ministarstvo kad je sve to završilo i radim sanaciju", odgovorila je Anti Kujundžiću (Most) na pitanje o ostavci.
Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je da ministrica ne spominje vještačenja o zagađenju tla i podzemnih voda te da "spina u vučićevskom stilu", na što je Vučković odgovorila da su provedena uzorkovanja i da su svi proizvodi ispravni, dok su dodatna ispitivanja dubokih bušotina, kako je rekla, pokazala da nema PFAS spojeva.
Dubravka Lipovac Pehar iz Domovinskog pokreta ponovila je prijedlog svoje stranke o uspostavi rendžerske službe koja bi obilazila teren i nadležnim tijelima odmah prijavljivala sumnjive aktivnosti.
I ta će se opcija razmotriti, poručila je Vučković, dodavši da nije uvijek lako pronaći ljude jer Državni inspektorat stalno raspisuje natječaja za zapošljavanja.
HDZ-ovi zastupnici zalažu se za gradnju energana. Mislav Herman prozvao je zagrebačku gradsku vlast da je ''napokon izašla iz zelenog ormara'' i priznala potrebu gradnje energane u glavnom gradu, dok Stipan Šašlin predlaže gradnju četiriju energana - u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Njima bi upravljalo javno državno poduzeće.
''Nakon recikliranja opet ostane 50 do 60 posto otpada koji moramo spaliti. To se mora raditi na razini države'', rekao je Šašlin.
Marin Piletić (HDZ) upozorio je na velik broj ilegalnih odlagališta u Zagrebu, a Vučković je kao primjer ozbiljnog nepostupanja navela Savicu te najavila pomoć države u ažuriranju plana sanacije.
24sata © 2026
