Mažar: 'Sudovi su riješili više predmeta nego što su ih dobili. Sad ih je neriješeno 382.000'

Saborski Odbor za Ustav potvrdio je konačnu listu kandidata za troje novih sudaca Ustavnog suda, dok je nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić pred saborskim Odborom za pravosuđe predstavila izvješće o stanju sudbene vlasti. Rasprava je ponovno otvorila pitanja učinkovitosti pravosuđa, trajanja sudskih postupaka i povjerenja građana u institucije.

U emisiji Otvoreno o tim su temama raspravljali Nikola Mažar (HDZ), Tonči Restović (SDP), Nikola Grmoja (Most) i Ivica Kukavica (DP).

PRODULJILI RADNO VRIJEME Ludnica u kafićima pred tekmu: 'Ako 'vatreni' sruše Engleze, sve što se popije ide na račun kuće!'

Predstavnici oporbe ocijenili su da stanje u hrvatskom pravosuđu i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Nikola Grmoja upozorio je na dugotrajnost sudskih procesa, navodeći kao primjer višegodišnje suđenje bivšem ministru Božidaru Kalmeti, koje je trajalo čak 14 godina. Smatra da takvi slučajevi narušavaju povjerenje građana u pravosudni sustav.

Posebno se osvrnuo na nedavnu tragediju u Drnišu, istaknuvši kako su propusti u radu pojedinih institucija, prema njegovu mišljenju, otvorili pitanje odgovornosti pravosuđa. Naglasio je da se odgovornost ne može svesti isključivo na izmjene zakona te da je potrebno utvrditi odgovornost svih uključenih institucija.

ZAHTJEVNA I PRESTIŽNA VJEŽBA HGSS i Civilna zaštita na putu za Moldaviju: Simulirat će najgore moguće katastrofe na vježbama

Grmoja je upozorio i na rezultate europskih izvješća koja bilježe nisku razinu povjerenja građana u hrvatsko pravosuđe. Prema njegovu stavu, građani svakodnevno svjedoče različitim standardima postupanja prema politički i gospodarski moćnim osobama u odnosu na obične građane.

S druge strane, Nikola Mažar istaknuo je kako službeni pokazatelji govore o pozitivnim trendovima. Naglasio je da hrvatski sudovi danas rješavaju više predmeta nego što ih zaprime te da je broj neriješenih predmeta značajno smanjen u odnosu na razdoblje ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Prema njegovim riječima, rezultati su posljedica niza reformskih mjera, uključujući izmjene zakona, digitalizaciju procesa i poboljšanje uvjeta rada u pravosuđu. Dodao je kako međunarodne organizacije poput Europske komisije, GRECO-a i OECD-a prepoznaju napredak Hrvatske u području borbe protiv korupcije i učinkovitosti pravosudnog sustava.

Mažar je također pohvalio novu predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić, ocijenivši da je njezin dosadašnji pristup pokazao spremnost za aktivnije praćenje rada sudova i unaprjeđenje funkcioniranja sustava.

Tonči Restović složio se da postoje pozitivni pomaci, ali je upozorio kako oni nisu dovoljni da bi promijenili percepciju javnosti. Istaknuo je da građani i dalje smatraju da izvršna vlast ima prevelik utjecaj na pravosuđe te da je upravo to jedan od ključnih razloga niskog povjerenja u sudbenu vlast.

Pozdravio je dolazak Mirte Matić na čelo Vrhovnog suda, ocijenivši da dobro poznaje stanje u sustavu i ima jasnu viziju potrebnih promjena. Istodobno je kritizirao činjenicu da je najviši sud u državi više od godinu dana bio bez predsjednika.

SDP je pritom ponovno zatražio da se izvješće o radu sudbene vlasti raspravi i na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, smatrajući da je riječ o temi od posebnog javnog interesa.

Ivica Kukavica upozorio je kako treba biti oprezan s tvrdnjama o političkom utjecaju na pravosuđe bez jasnih dokaza jer se time, smatra, može narušiti ugled sudbene vlasti. Istaknuo je da problemi postoje, ali da ih treba rješavati kroz institucije i otvoreni dijalog.

ČUVAJTE SE Velika promjena vremena! Za veći dio Hrvatske drugi najveći stupanj upozorenja za oluje!

Posebno je naglasio pitanje kaznene politike i izricanja blagih sankcija za pojedina kaznena djela. Smatra da zakonodavni okvir postoji, ali da se često postavlja pitanje zašto sudovi ne koriste mogućnost strožeg kažnjavanja u težim slučajevima.

Govoreći o borbi protiv korupcije, Kukavica je poručio kako ona ne smije biti predmet političke selektivnosti te da odgovornost za koruptivna djela treba utvrđivati neovisno o političkoj pripadnosti pojedinaca.

Rasprava se dotaknula i prijedloga uvođenja doživotnog zatvora za najteža kaznena djela. Grmoja je potvrdio da Most podržava takvo rješenje, dok su sudionici istaknuli potrebu za širim promišljanjem kaznene politike i prevencije nasilja.

Polemike su izazvala i pitanja neovisnosti pravosuđa te postupka izbora predsjednice Vrhovnog suda. Grmoja je izrazio sumnju da pojedini kontakti s političkim vrhom mogu negativno utjecati na percepciju neovisnosti sudbene vlasti, dok je Mažar odbacio takve tvrdnje, naglasivši da su slični modeli izbora prisutni i u drugim europskim državama.

Sudionici rasprave složili su se da hrvatsko pravosuđe i dalje ima niz izazova, no razišli su se u procjeni dosadašnjih rezultata i potrebnih koraka za budućnost. Dok oporba upozorava na potrebu temeljitih reformi i veću odgovornost institucija, vladajući ističu da postoje konkretni pokazatelji napretka te da se sustav postupno modernizira i postaje učinkovitiji.