Najviše će rasti najveće plaće: Izračunajte koliko će rasti vaša

Unatoč krizi i predviđenom padu gospodarstva od 10,8 posto, što posredno znači i val otkaza najesen, Vlada planira smanjiti stope poreza na dohodak kako bi porasle neto plaće.

Barem onima koji će ih još primati.

Sad je neoporezivo 4000 kuna plaće, a iznad toga se plaća 24 posto poreza do 30.000 kuna, dok je iznad 30.000 kuna 36 posto poreza. HDZ je obećao smanjiti te stope na 20 i 30 posto, a mi donosimo točne izračune koliko bi plaće rasle od sljedeće godine, kad to bude u primjeni. Izračun su napravili analitičari Raiffeisen banke.

Vlada se odlučila za taj koncept, a njemu suprotstavljen je bio SDP-ov, ali i onaj za koji se zalaže Radimir Čačić. To bi bilo povećanje neoporezivog dijela s 4000 na 5000 kuna, čime bi se pomoglo više onima s nižim plaćama, jer do 5000 kuna ne bi bilo nikakvog poreza i prireza. Kako nam je potvrdio ministar Marić, plan je da izmjene poreza stupe na snagu sljedeće godine. A mi donosimo izračun.

VLADA SJEČE POREZE Točan izračun: Najniže plaće rastu 38 kuna, prosječne 270 kuna, a najviše i preko 1000 kn

Iz izračuna RBA analitičara jasno je da će porezno rasterećenje više osjetiti oni s većim plaćama. Također, mi smo dodatno ubacili u izračun i djecu. Roditelji će na svojim plaćama osjetiti manje ovo rasterećenje jer već koriste olakšice za djecu.

RBA analitičari uzeli su primjer samca u Zagrebu gdje je dodatni prirez od 18 posto. Treba napomenuti da u ostalim gradovima i općinama, koji nemaju prirez ili ga imaju u manjim stopama, iznosi su nešto drugačiji, ali omjer je vrlo sličan u usporedbi s današnjim plaćama.

Samac u Zagrebu koji ima 6000 kuna bruto plaće sad dobije 4573 kune na svoj račun svaki mjesec kad se odbiju doprinosi i porezi. Po novom bi dobio 4611 kuna ili 38 kuna više. Ako ima dijete, neće osjetiti porast plaće jer već uopće ne plaća porez na dohodak. Naime, s jednim djetetom je neoporezivo 5750 kuna, i to kad se odbiju doprinosi.

S dvoje djece je već neoporezivo 8250 kuna.

REZAT ĆE MINISTARSTVA Plenković: Sa Škorom i Mostom možemo kad promijene retoriku

Manji porez, veća potrošnja

Tko u Zagrebu ima plaću od 9057 kuna bruto, na račun danas dobije 6326 kuna, što je otprilike prosječna hrvatska plaća. Od Nove godine bi to trebalo biti 270 kuna više, odnosno 6596 kuna, izračunali su iz RBA. Ako ima jedno dijete, taj rast plaće mu je manji i iznosi 168 kuna iz istog razloga kao i u prvom primjeru. Ako ima dvoje djece, plaća mu ostaje ista jer mu je već neoporezivo 8250 kuna.

Tko ima plaću 15.000 kuna bruto, dobije danas mjesečno neto plaću od 9734 kune. S novim poreznim rasterećenjem dobivao bi 378 kuna više ili 10.112 kuna, pokazuje izračun RBA.

Ako ima jedno dijete, plaća bi trebala porasti 295 kuna, a s dvoje djece 177 kuna.

Treba napomenuti da ni jedan od ovih gore navedenih primjera ne plaća ni danas porez po onoj višoj stopi od 36 posto, nego “samo” po 24 posto.

Kao zadnji primjer, u RBA su zato uzeli one najveće plaće koje obuhvaća i druga stopa, od 36 posto.

Onaj tko ima bruto plaću od 43.000 kuna danas dobije na račun 25.734 kune neto. S novim poreznim stopama njima bi plaća narasla najviše, čak 1444 kune, jer bi primali na račun 27.178 kuna. S brojem djece bi povišica bila nešto manja, ali još bi bila značajna.

Analitičari pozdravljaju ovo rasterećenje.

- Smanjenje izravnih poreza na rad (u ovom slučaju stope poreza na dohodak) izravno će utjecati i na povećanje raspoloživog dohotka kućanstava i smanjenje negativnih utjecaja krize. Uz pretpostavku da se ostali čimbenici ne mijenjaju, povećanje dohotka pojedinca omogućuje povećanje kupovne moći, što može dovesti do povećanja potrošnje te u konačnici rast prihoda od neizravnog oporezivanja, u prvom redu PDV-a, koji je i najizdašniji prihod državnog proračuna - kaže Zrinka Matijević Živković iz RBA.

TKO JE SIGURAN, A TKO LETI? Plenkijev veliki rez: Ukidaju se ministarstva branitelja i turizma

Rupa u proračunu

Ministar Zdravko Marić nam je potvrdio da bi smanjenje poreznih stopa da dohodak trebalo biti prvo rasterećenje i da je plan da se počne primjenjivati od Nove godine, ali još rade kalkulacije i njegov utjecaj na lokalnu upravu čiji su prihod porez i prirez na dohodak. Inače, on ističe da 1,8 milijuna obveznika poreza na dohodak ne plaća porez zbog olakšica koje već postoje. Plaća ga oko milijun građana i na njih se odnosi ovo rasterećenje.

- Želimo porezno rasterećenje rada koje bi u normalnim okolnostima trebalo dovesti do rasta plaća – poručio je Marić.
Ipak, kao što je puno puta napomenuo, Vlada ne može natjerati poslodavce da zaista i povećaju plaće. Ako zbog krize ili bilo kojih drugih razloga, nakon smanjenja poreznih stopa, poslodavci smanje bruto plaće, radnici neće osjetiti navedena povećanja. - Ja ću uvijek činiti sve što je u mojoj ingerenciji, jer nemamo mi tu neke mogućnosti prisile - rekao je Marić, koji očekuje i pomoć medija u stvaranju pritiska da se smanjenje poreza pretoči u povećanje neto plaća.

Marić je potvrdio i da se u rasterećenje ide iako je proračun u debelom minusu.

Zbog korona krize u pola godine je od 6,5 do sedam milijardi kuna manje u proračunu. A minus raste zbog troškova za pomoć gospodarstvu. Ali ovo sniženje poreza ne “kači” državni proračun, nego samo lokalne.

Zbog korone se vratili iz pečalbe

Više od tisuću naših ljudi zaposlenih u Austriji vratilo se kući između ožujka i lipnja te ovdje prijavilo na burzu, kažu podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Osim njih 1016 iz Austrije, na burzu je izravno iz radnog odnosa stiglo i 748 onih koji su radili u Njemačkoj, dok je na trećemu mjestu 217 Hrvata koji su se kao nezaposleni vratili iz Slovenije.

Najviše ih je stiglo iz uslužnih djelatnosti, odnosno djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljstva, zatim iz prerađivačke industrije te građevinarstva. Vratilo se, međutim, još i 3598 radnika koji su negdje vani radili za hrvatske poslodavce. S tim podatkom raspolaže Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se tim radnicima doprinosi uplaćuju u domovini. Ostaje nepoznat još podatak koliko se, silom prilika, vratilo onih koji su radili za strane poslodavce, a nisu se ovdje prijavili na burzu. Jednako tako, tek će u nadolazećem razdoblju biti poznato koliko je naših ljudi u inozemstvu bez posla, na čekanju, i prima nekakvu pomoć, a kući se ne vraćaju.

Njemačka radnicima u tvrtkama bez posla plaća 60 posto plaće, pri čemu su neki tu naknadu dobivali samo dva mjeseca, a neki će, ovisno o tvrtki, i do kraja godine.

- Ma znate kakvi smo mi ljudi, kakav mentalitet. Oni kojima je loše možda bi se i vratili, ali kako će selu pred oči? Naš narod, čim dođe ovamo raditi, na kredit kupi dobar auto, zaduži se ne bi li pokazao da dobro živi, a nije uvijek tako. Sad im se teško vratiti, bilo iz Njemačke ili Irske, kad treba priznati da baš i nije tako dobro - kaže nam sugovornik u Njemačkoj, koji posreduje između naših tvrtki i tamošnjeg tržišta rada. Ali, zanimljivo je, prema podatku Mirovinskog, da su hrvatske tvrtke od početka ožujka do kraja lipnja puno više radnika poslale na rad u Njemačku, njih 8240.

- Ima posla, ne znam da se itko s bauštele morao vratiti kući - kaže nam pak Hrvat iz Berlina dobro upoznat s tamošnjom hrvatskom zajednicom. I doista, dvije tisuće onih koji su se vratili i prijavili na burzu radili su u uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu, a samo njih 144 u građevini.

Korona kriza će potaknuti rast nezaposlenosti u većem dijelu razvijenog svijeta znatno iznad razine krize 2008. godine, objavio je OECD. Do kraja lipnja je stopa nezaposlenosti u 37 članica OECD-a skočila s 5,2 posto u prosincu prošle godine na 11,4 posto, znači udvostručila se u samo pola godine. U listopadu 2009. godine je, nakon financijske krize, iznosila 8,7 posto. Oporavak će vjerojatno biti postupan, napominje OECD u svojem godišnjem izvješću o zapošljavanju, i kaže kako bi na kraju godine stopa nezaposlenosti trebala biti 9,4 posto, a na kraju iduće godine 7,7 posto. Najniža u 50 godina bila je krajem 2019. godine.