Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U sustavu nedostaje 108 pedijatara. Na svaki tim dođe 950 djece. Upućeni nam otkrivaju: 'Neke stvari se popravljaju, ali ovo nije dobro'
U Domu zdravlja Šibensko-kninske županije trenutačno su tri pedijatrijske ordinacije bez nositelja tima, nikako ne mogu naći pedijatre, a već im se godinu i pol nitko ne javlja na natječaj.
- To ne znači da su ordinacije zatvorene i da djeca nemaju liječnika. Rad se održava zahvaljujući zamjenama i vanjskim suradnicima, no stalnih pedijatara nema - za 24sata ističe Petar Čagalj, ravnatelj Doma zdravlja Šibensko-kninske županije.
Kaže nam kako u sve te tri ordinacije na zamjenama rade umirovljenici, dvije umirovljene pedijatrice, od kojih jedna na pola radnog vremena, i jedan umirovljeni pedijatar.
- Sustav održavamo zahvaljujući zamjenama, liječnicima koji su u mirovini, ali to nije dugoročno rješenje - kaže Čagalj.
Prema podacima HZZO-a o zdravstvenoj zaštiti predškolske djece, ističe nam da na razini Hrvatske svaki sedmi pedijatrijski tim nema nositelja.
- Kad nema umirovljenih pedijatara u smjeni, a dolaze bolesna djeca, veliki dio posla moraju preuzimati liječnici koji nisu primarno pedijatri. Oni daju sve od sebe, ali to nije isto kao kad dijete pregledava specijalist pedijatar - ističe Čagalj.
Posebno zabrinjava što se, kaže, problem gomila desetljećima.
- Kao da se primarna zdravstvena zaštita polako gasi. I obiteljska medicina i pedijatrija posljednjih 15 godina statusno su i financijski degradirane. To je postao posao koji malo tko želi raditi. To je doslovno rudarenje - poručuje Čagalj.
Dodaje kako su posljedice već vidljive. U pojedinim sredinama mnogo djece kasni s cijepljenjem, zbog čega neka nisu mogla biti upisana u vrtiće.
Jedan od najvećih problema vidi u dugogodišnjem lošem planiranju kadrova.
- Kad smo na vrijeme slali liječnike na specijalizaciju, oni bi završili i otišli tamo gdje su imali bolje uvjete. Nemaju obvezu ostati raditi ondje gdje su školovani. Male sredine tako ostaju bez kadra koji su same financirale - upozorava Čagalj.
Na natječaje se, kaže, više gotovo nitko ni ne javlja.
- Već godinu i pol nemamo nijednu prijavu za pedijatra.
Ne možete zaposliti liječnika koji ne postoji. Možete ga jedino 'ukrasti' drugoj ustanovi, a to ne rješava problem jer samo produbljuje nedostatak negdje drugdje - kaže Čagalj.
Iako su plaće rasle, smatra da one i dalje ne prate stvarni opseg posla i odgovornosti.
- Pedijatar ima oko 3000 eura plaće. Šibensko-kninska županija i Grad Knin nude dodatnih oko 1000 eura neto, pa opet ne možete pronaći kadar. U bolnicama također nedostaje pedijatara pa mogu dodatno raditi kao vanjski suradnici, ali ni to više nije dovoljno privlačno. Mnogi će radije otići u privatni sektor ili raditi posao s manje stresa - kaže Čagalj.
Prema Atlasu hrvatskog liječništva, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti rade 240 pedijatara specijalista, čija je prosječna dob 53 godine, a njih 74 su stariji od 60 godina (31 posto). U sustavu nedostaje još 108 pedijatara, a to je također 31 posto u ukupnom udjelu koji nedostaje. Na specijalizaciji iz pedijatrije trenutačno su 66 liječnika.
Unatoč tome što je Ministarstvo zdravstva posljednjih godina ponovno počelo raspisivati specijalizacije iz pedijatrije, Hrvatska se i dalje suočava s ozbiljnim nedostatkom pedijatara. Posebno su pogođene Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija, a situacija nije dobra ni u Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu.
Pedijatrica dr. Ilonka Artuković je članica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK, zadužena za pedijatriju, a u razgovoru za 24sata ističe kako sustav trenutačno velikim dijelom održavaju liječnici koji su već otišli u mirovinu.
- Mnogo kolega iz mirovine i dalje radi. To je zapravo najbolja opcija kad liječnik ostane u ambulanti u kojoj je radio jer pacijenti zadržavaju kontinuitet skrbi - rekla nam je dr. Artuković.
No najveći problem predstavljaju ambulante koje uopće nemaju stalnog nositelja.
- To je uvjerljivo najlošiji oblik zdravstvene zaštite. Djecu tad pregledavaju različiti liječnici koji se izmjenjuju, a u pedijatriji je kontinuitet iznimno važan. Potrebno je poznavati dijete, pratiti njegov razvoj, poznavati roditelje i graditi odnos povjerenja - istaknula je dr. Artuković.
Naglašava kako pedijatrija nije samo liječenje bolesti.
- Roditelje treba savjetovati o prehrani, racionalnoj primjeni antibiotika, pratiti rast i razvoj djeteta te ih voditi kroz različite faze odrastanja. Sve to izostaje kad ambulanta nema svoga liječnika. Znam kako mi je kad mijenjam kolege - kaže dr. Artuković.
Dodaje kako upravo zbog toga roditelji često izbjegavaju takve ordinacije i pomoć traže u drugim ambulantama, a to dodatno opterećuje pedijatre koji već imaju previše pacijenata, a takva je i njezina ambulanta. Ona sama ima 1250 pacijenata iako bi po standardu trebala imati 950.
Pozitivnim ocjenjuje činjenicu da je Ministarstvo zdravstva ponovno počelo raspisivati specijalizacije.
- Četiri do pet godina gotovo se uopće nisu raspisivale specijalizacije iz primarne zdravstvene zaštite, a sad se situacija ipak pokrenula. Ministrica je osnovala radnu skupinu za unapređenje primarne zdravstvene zaštite u kojoj sudjeluju predstavnici svih stručnih društava. Redovito se sastajemo i predlažemo rješenja te su ponovno raspisane specijalizacije iz pedijatrije - navodi dr. Artuković.
No upozorava da će proći godine prije nego što novi specijalisti počnu raditi.
- Specijalizacija traje nekoliko godina, a u međuvremenu nam novi liječnici odlaze u mirovinu. Zato treba pažljivo planirati i kontinuirano raspisivati dovoljan broj specijalizacija - dodaje dr. Artuković.
Kao dobar primjer navodi pojedine gradove, poput Velike Gorice, koja mladim liječnicima nudi financijske poticaje za dolazak i ostanak.
Naime, Grad Velika Gorica objavio je kako za ovu godinu nudi mjesečnu potporu od 1200 eura svakom pedijatru koji će raditi puno radno vrijeme u Domu zdravlja.
- Takva praksa pokazala se dobrom i trebalo bi je proširiti - dodaje dr. Artuković.
Pedijatri upozoravaju i na previše djece po timu.
- Danas je službeni standard 950 djece po timu, ali postoje ordinacije koje imaju i znatno više. Takvo opterećenje dugoročno nije dobro ni za liječnike ni za kvalitetu zdravstvene zaštite djece - poručuje Artuković.
24sata © 2026
